Wikipedija

Ireligija u Hrvatskoj

Ireligija u Hrvatskoj obuhvaća u najužem smislu agnosticizam, ateizam, sekularni humanizam i opći sekularizam koji izražavaju nereligiozni stanovnici Hrvatske kojih po različitim anketama i popisima ima najmanje tristo tisuća ili 7 % ukupnog stanovništva (2011.).[1] Povećanje broja ireligioznih ljudi obično se tumači modernizacijom obilježenom tendencijama sekularizacije i laicizacije te napretkom znanosti i tehnologije koji neposredno utječu na ljudsko društvo.

ireligiozni u Hrvatskoj
ukupna populacija
301.371 (2011.)
7 % hrvatskog stanovništva (2011.)[1]
(Državni zavod za statistiku)
područja sa značajnim populacijama
Istra, Primorje, Gorski kotar, Zagreb
religija
ireligija (nepripadnici)
(obuhvaća agnosticizam, ateizam, deizam, skepticizam, slobodoumlje, sekularni humanizam, ignosticizam, nevjernike, nonteizam, racionalizam)

Iako je popisom stanovništva u Hrvatskoj utvrđeno samo 7 % ireligioznih osoba, Gallupovom anketom provedenom 2007. i 2008. utvrđeno je da 30,5 % ispitanika u Hrvatskoj religiju ne smatra važnom u svome životu, odgovorivši niječno na postavljeno pitanje "Zauzima li religija važno mjesto u tvome životu?".[2] Eurobarometarska anketa provedena 2010. godine propitivala je religioznost u europskim zemljama na osnovi osobna uvjerenja da "Bog postoji", da "postoji neka vrsta duha ili životne sile" odnosno da "ne postoji nikakva vrsta duha, Boga ili životne sile". Da Bog postoji izjasnilo se 69 % hrvatskih ispitanika, 22 % vjeruje da postoji neka vrsta duha ili životne sile, dok 7 % smatra da ne postoji ništa od navedenog.[3] Japanski istraživački centar Dentsu prikupio je 2006. godine podatke kojim je doznato da se 13,2 % hrvatskog stanovništva izjašnjava ireligioznim.[4]

Neki dokazi upućuju na to da je najbrže rastući religijski status u Hrvatskoj upravo onaj ireligiozni,[5] pri čemu se u posljednjih deset godina broj agnostika i skeptika više nego udvadeseterostručio, a broj ateista gotovo udvostručio.[1] Ogromno povećanje broja agnostika u Hrvatskoj obično se tumači time da se mnoge javne osobe sve češće javno izjašnjavaju agnosticima poput primjerice bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića.[6]

slogan ateističke kampanje iz 2009.

Nekoliko društava koji promiču ireligiozno vjerovanje ili se protive religijskom vjerovanju – Protagora, David, Glas razuma – Pokret za sekularnu Hrvatsku, Nisam vjernik – osnovano je u posljednjih deset godina s ciljem promicanja ireligije i podizanja svjesnosti o njoj, a neka su od njih imala zapažene javne akcije poput Skupa razuma i kampanje Bez boga, bez gospodara.[7][8]

Demografija uredi

 
Udio stanovništva po županijama koje se identificira s religijom nasuprot onomu koje se smatra ireligioznim (popis 2011.).

Popis stanovništva 2011. otkrio je da u Hrvatskoj živi 32.518 agnostika i skeptika te 163.375 ateista i onih koji nisu vjernici. Nešto više od 93.000 nije se izjasnilo, dok je za 12.460 anketiranih vjera nepoznata.[1] Najviše ireligioznih u Hrvatskoj živi u Gradu Zagrebu gdje je njihov udio u ukupnom stanovništvu 11,56 %.[1] Županije Primorsko-goranska, Istarska i Splitsko-Dalmatinska jedine su županije u kojima broj ireligioznih prelazi 30.000.[1] Gledajući relativne udjele u stanovništvu po županijama, najviše ireligioznih živi na sjeverozapadu Hrvatske u Istarskoj (15,88 %) i Primorsko-goranskoj županiji (12,11 %) te Gradu Zagrebu (11,56 %). Ove su tri županije jedine u kojima je udio ireligioznih u ukupnom stanovništvu veći od 10 %.[1]

Iz istog popisa može se doznati da na lokalnoj razini najveći udio ireligioznih u Hrvatskoj ima Općina Medulin (23,51 %), a od gradova Pula (23,01 %).[1] Više od 20 % ireligioznih imaju još samo Grad Rovinj te dvije zagrebačke gradske četvrti Donji Grad i Gornji Grad-Medveščak. U prvih dvadeset hrvatskih općina i gradova s najvećim udjelima ireligioznog stanovništva nalaze se većinom istarske općine i gradovi Istarske i Primorsko-goranske županije, zatim središnje gradske četvrti Grada Zagreba te gradovi Rijeka i Vis.[1]

Razmatrajući pojedinačno svaku županiju može se uočiti da najveći udio ireligioznog stanovništva imaju u pravilu gradovi u pojedinim županijama, a često je riječ o gradovima sjedištima županija.[1]

S druge strane, u dalmatinskim općinama Kijevu i Lokvičićima nema nijednog ireligioznog stanovnika. U dvadeset lokalnih jedinica s najmanjim udjelom ireligioznog stanovništva (manje od 0,33 %) nalaze se pretežito općine jugozapadnih i istočnih hrvatskih županija, a jedini grad među njima je Otok u Vukovarskoj-srijemskoj županiji s 0,28 % ireligioznih.[1]

Tablice uredi

Na osnovi službenih podataka popisa stanovništva iz 2001. i 2011. godine mogu se doznati sljedeći podaci o rasprostranjenosti religioznog i ireligioznog stanovništva u Hrvatskoj.[1][9]

popis 2001. popis 2011. promjena
ime županije religiozni ireligiozni religiozni ireligiozni 2011. / 2001.
broj % broj % broj % broj % religiozni, % ireligiozni, %
01 Zagrebačka 299.123 96,59 10.573 3,41 302.871 95,36 14.735 4,64 u▲ 1,25 t▲ 39,36
02 Krapinsko-zagorska 139.449 97,91 2.983 2,09 129.297 97,29 3.595 2,71 i▼ 7,28 s▲ 20,52
03 Sisačko-moslavačka 174.856 94,32 10.531 5,68 162.831 94,43 9.608 5,57 j▼ 6,88 f▼ 8,76
04 Karlovačka 134.223 94,67 7.564 5,33 121.914 94,58 6.985 5,42 d▼ 9,17 g▼ 7,65
05 Varaždinska 179.444 97,12 5.325 2,88 167.591 95,25 8.360 4,75 k▼ 6,61 v▲ 57,00
06 Koprivničko-križevačka 120.728 97,00 3.739 3,00 111.157 96,17 4.427 3,83 g▼ 7,93 r▲ 18,40
07 Bjelovarsko-bilogorska 126.219 94,84 6.865 5,16 113.595 94,85 6.169 5,15 c▼ 10,00 e▼ 10,14
08 Primorsko-goranska 273.410 89,49 32.095 10,51 260.326 87,89 35.869 12,11 m▼ 4,79 l▲ 11,76
09 Ličko-senjska 52.136 97,13 1.541 2,87 49.503 97,20 1.424 2,80 l▼ 5,05 h▼ 7,59
10 Virovitičko-podravska 89.748 96,10 3.641 3,90 81.683 96,28 3.153 3,72 e▼ 8,99 c▼ 13,40
11 Požeško-slavonska 82.959 96,65 2.872 3,35 75.678 96,98 2.356 3,02 f▼ 8,78 b▼ 17,97
12 Brodsko-posavska 171.494 97,02 5.271 2,98 153.910 97,06 4.665 2,94 b▼ 10,25 d▼ 11,50
13 Zadarska 155.010 95,66 7.035 4,34 162.045 95,31 7.972 4,69 v▲ 4,54 o▲ 13,32
14 Osječko-baranjska 316.599 95,79 13.907 4,21 291.534 95,57 13.498 4,43 h▼ 7,92 i▼ 2,94
15 Šibensko-kninska 108.088 95,75 4.803 4,25 103.789 94,89 5.586 5,11 p▼ 3,98 p▲ 16,30
16 Vukovarsko-srijemska 199.023 97,19 5.745 2,81 175.091 97,53 4.430 2,47 a▼ 12,02 a▼ 22,89
17 Splitsko-dalmatinska 434.740 93,76 28.936 6,24 422.328 92,86 32.470 7,14 q▼ 2,86 n▲ 12,21
18 Istarska 176.886 85,72 29.458 14,28 175.014 84,12 33.041 15,88 s▼ 1,06 m▲ 12,16
19 Dubrovačko-neretvanska 116.886 95,13 5.984 4,87 116.148 94,76 6.420 5,24 t▼ 0,63 j▲ 7,29
20 Međimurska 113.685 96,00 4.741 4,00 108.549 95,38 5.255 4,62 o▼ 4,52 k▲ 10,84
21 ZagrebGrad Zagreb 715.972 91,89 63.173 8,11 698.664 88,44 91.353 11,56 r▼ 2,42 u▲ 44,61
– Hrvatska 4.180.678 94,21 256.782 5,79 3.983.518 92,97 301.371 7,03 n▼ 4,72 q▲ 17,36

Istraživanja ireligije uredi

Znanstvena istraživanja ireligije u Hrvatskoj uglavnom su oskudna,[10] pa nije moguće doznati koje su i kakve razlike između religioznog i ireligioznog stanovništva npr. u radu na javnim projektima važnima za zajednicu, pripadnosti volonterskim udrugama, odlaženju na javne skupove, glasanju na lokalnim izborima, prisustvovanju prosvjednim demonstracijama i političkim skupovima, doniranju vremena i novca u pojedine svrhe uključujući i one sekularne itd. Osim toga nije istraženo ni to kako društvo percipira ireligiozne osobe kao jedan od svojih sastavnih dijelova, kakav je njihov položaj u društvu i sl.

Međunarodno longitudinalno straživanje Aufbruch provedeno 1997. godine u deset zemalja srednje i istočne Europe otkrilo je da se u Hrvatskoj 31,5 % ispitanika smatra vrlo religioznima, 42,6 % donekle religioznima dok je preostalih 26 % ispitanika izjavilo ili da nisu niti religiozni niti nereligiozni, ili da su donekle nereligiozni ili da su potpuno nereligiozni.[10] Na pitanje kojim se ispitivala slika o Bogu 25,6 % ispitanika izjavilo je da ponekad ne vjeruje u Boga ili da uopće ne vjeruje u njega.[10] Na osnovi međunarodnog istraživanja ISSP iz 2008. istražena su sociodemografska i religijska obilježja religioznih i ireligioznih osoba pri čemu su dobiveni rezultati da je stupanj obrazovanja negativno koreliran sa stupnjem religioznosti, ali i da ireligiozne osobe u većoj mjeri žive u gradu nego na selu, dok je kod religioznih osoba ta razlika manje izražena.[10] U ispitivanju stavova ireligioznih osoba prema religiji i vjeri otkriveno je da svi ispitanici razlikuju religiju i vjeru, a neki i religiju i crkvu. Stavovi prema religiji variraju od nimalo pozitivnih do pozitivnih. Među kritikom se obično navode kontrola i zavaravanje masa, financijsko interesno djelovanje, fundamentalizam koji proizlazi iz religije, agresivno nametanje u društvenoj sferi, razdvajanje ljudi i nametanje vrijednosnog sustava kao jedinog ispravnog, dok pozitivan stav ističe da religija ima važnu ulogu u društvu i povijesti.[10]

Ireligija u politici uredi

Premda nije ispitivana povezanost religijskog izjašnjavanja s političkim preferencijama, na posljednjim četirima predsjedničkim izborima hrvatski su birači izabrali dvojicu predsjednika koji se izjašnjavaju ireligioznima, odnosno agnosticima.[11] Na parlamentarnim izborima 2011. godine predsjednik Vlade RH postao je također deklarirani agnostik.[11] Šime Lučin, bivši ministar unutarnjih poslova, izjašnjava se ateistom, a trenutačna potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić potvrđuje da je ateistica.[11] Ireligioznima su se izjasnili i neki saborski zastupnici te bivši članovi hrvatske vlade.[11] Ovim se može zaključiti da hrvatski građani ne smatraju religioznost političara kao preduslov da bi izabrao neki političar na neku funkciju u državi, iako je Hrvatska prema već navedenim statistikama od 92,97% smatra kao religiozna nacija.

Više informacija uredi

Izvori uredi

  1. ↑ a b c d e f g h i j k l Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine: STANOVNIŠTVO PREMA VJERI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 14. prosinca 2013.
  2. ↑ GALLUP WorldView  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. prosinca 2013. (Wayback Machine) – podacima pristupljeno 17. siječnja 2009.
  3. ↑ Special Eurobarometer, biotechnology, page 381 (PDF). Fieldwork: Jan-Feb 2010 Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  4. ↑ Dentsu Communication Institute Inc., Research Centre for Japan (2006) (jap.)
  5. ↑ Nevjernici u Hrvatskoj u porastu. protagora.hr. 2012. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. prosinca 2013. Pristupljeno 14. prosinca 2013.
  6. ↑ Obrazovanje je glavni neprijatelj Crkve. h-alter.hr. 2013. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. prosinca 2013. Pristupljeno 14. prosinca 2013.
  7. ↑ Bez boga, bez gospodara. h-alter.hr. 2009. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. prosinca 2013. Pristupljeno 14. prosinca 2013.
  8. ↑ Skup razuma: "Nećemo šutke promatrati kako Crkva pruža pipke i odvlači društvo u srednji vijek". index.hr. 2013. Pristupljeno 14. prosinca 2013.
  9. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. godine: STANOVNIŠTVO PREMA VJERI, PO GRADOVIMA/OPĆINAMA. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 14. prosinca 2013.
  10. ↑ a b c d e Vjera u obrazovanje i obrazovanje u vjeri. Stavovi i iskustva nereligioznih roditelja prema religiji i vjeronauku u javnim školama u Republici Hrvatskoj. Forum za slobodu odgoja. 2011. Pristupljeno 14. prosinca 2013.
  11. ↑ a b c d Blog evolutionis: Poznati hrvatski ateisti i agnostici  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. prosinca 2013. (Wayback Machine) Pristupljeno 14. prosinca 2013.

Vanjske poveznice uredi

Udruge i inicijative uredi

Blogovi uredi

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ireligija_u_Hrvatskoj&oldid=6789283"