Ismet Muftić

Ismet Muftić (Žepče, 1876.Zagreb, 29. lipnja 1945.), bio je muftija zagrebački. Brat Halida Muftića.[1]

Ismet ef. Muftić
Ismet Muftić

muftija zagrebački
trajanje službe
1917.- – 1945.
Prethodnik ured osnovan
Nasljednik ured ukinut
Rođenje 1876., Žepče
Smrt 29. lipnja 1945., Zagreb,
Zanimanje teolog

ŽivotopisUredi

Ismet ef. Muftić rodio se 1876. godine u Žepču. Završio je islamsku šerijatsku školu.[2] Bio je civilni imam, a zatim i muftija zagrebački. Za muftiju zagrebačkog postavljen je 1917. godine kada je Muslimanska bogoštovna općina podignuta na razinu muftijstva, kojem su bile podređene sve muslimanske općine Hrvatske.[3] Godine 1935. bio je u Odboru Zaklade za izgradnju prve džamije u Zagrebu.[3] Bio je jednim od osnivača i potpredsjednikom Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu koje je osnovano u ožujku 1939. godine i u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine.[4]

Drugi svjetski ratUredi

Nakon osnivanja NDH bio je članom Hrvatskoga državnog vodstva, koje je osnovano 12. travnja 1941. godine, te vojni muftija Hrvatskih oružanih snaga.[2] U to vrijeme uputio je preko Radija Zagreb proglas građanima islamske vjeroispovijesti u kojem ih poziva na suradnju s novom Vladom.[2] Osim što se brinuo za svoje vjernike surađivao je i u tisku i periodici pišući najčešće o vjerskim temama i problemima te je smatran istaknutim muslimanskim teologom a djelovao je i na razvijanju hrvatske svijesti među islamskim vjernicima pošto se i sâm izjašnjavao Hrvatom.[2]

Nakon Drugoga svjetskog rataUredi

Godine 1945. uhvatila ga je komunistička vlast i, na montiranome sudskom procesu,[5] osuđen na smrt te javno obješen ispred zagrebačke džamije.[2] Tada u selima Bosne i Hercegovine brojni imami i hafizi prolaze kroz istu tragičnu sudbinu.[6]

Smrtna kazna mu je izrečena u presudi protiv 58 različitih osoba, optuženih za međusobno nepovezana djela, gdje je Vojni sud Komande grada Zagreba 29. lipnja 1945. godine za svih njih 25 dao zajedničko obrazloženje opsega 2 i pol tiskane stranice - koji se sastoji od stanovitih političkih opservacija o nacistima i ustašama, bez obrazloženja o dokazima kojima se ustanovljuje bilo čija pojedinačna krivica. Kazneno djelo Ismeta Muftića sadržano je u izreci presude, te je on kao 13.- okrivljeni osuđen na smrt jer je:

a) u mjesecu travnju 1941 god. odmah po osnutku izdajničke ustaš. vlade u t.zv. NDH, kao islamski muftija u Zagrebu, zloupotrebivši i iskoristivši utjecaj, koji je po svom vjerskom položaju mogao imati na svoje gradjane islamske vjere, sastavio i pročitao proglas preko radia, u kojem je pozvao sve gradjane muslimane na saradnju s okupatorom i njegovim pomagačima - ustašama, pružajući na taj način okupatoru i njegovim slugama izravnu pomoć za porobljavanje naroda Jugoslavije.
b) prisustvovao mnogim sjednicama ustaške vlade, na kojima su donesene razne odluke o organizaciji vojne sile na štetu N.O.P-a, progonu Srba, o uvodjenju rasnih zakona i progonu lica nearijevske rasne pripadnosti i sudjelovao na taj način u organiziranju masov. progona i ubijanja nevinog stanovništva, dakle je počinio krivično djelo pomagača okupatora i sudjelovanja odnosno organiziranja izvršenja masovnog ubijanja stanovništva i pljačkanja narodne imovine.[7]

Povezani članciUredi

IzvoriUredi

  1. Hasanbegović, Zlatko. Iz korespondencije Ademage Mešića uoči uspostave Banovine Hrvatske. Pismo Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu reis-ul-ulemi Fehimu Spahi i vrhbosanskom nadbiskupu Ivanu Šariću iz svibnja 1939. // ČSP, br. 3. (2008.), str. 969.–998. (Hrčak), str. 997.
  2. a b c d e Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 284-285.
  3. a b Islamska zajednica u RH: PovijestInačica izvorne stranice arhivirana 9. srpnja 2012., preuzeto 1. travnja 2012.
  4. Zlatko Hasanbegović, Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007, str. 175.:
    "Muftić je u ožujku 1939., s većim brojem zagrebačkih muslimana, sudjelovao u osnutku Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu čiji je predsjednik bio povjesničar Ćiro Truhelka. Izabran je i za potpredsjednika društva koje je u javnosti zastupalo koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine, i to u vrijeme pregovora oko određivanja konačnih granica Banovine Hrvatske."
  5. Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 44475, Časopis. Geiger, Vladimir: Sudski procesi vjerskim dostojanstvenicima u Hrvatskoj 1945. O smrtnoj presudi muftiji Ismetu ef. Muftiću, preuzeto 1. travnja 2012.
  6. Hrsvijet.net, Christophe Dolbeau: Hrvatska 1945: obezglavljeni narod (Komunistički aristicid nad Hrvatima), preuzeto 1. travnja 2012.
  7. Presuda Vojnog suda Komande grada Zagreba Miroslavu Filipoviću - Majstoroviću i "družini". DOKUMENTI ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA Drugi dio Nakladnici: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod Hrvatski institut za povijest Zagreb Recenzenti: Dr. sc. Nikica Barić Dr. sc. Zdenko Radelić ZAGREB I SREDIŠNJA HRVATSKA PARTIZANSKA I KOMUNISTIČKA REPRESIJA I ZLOČINI U HRVATSKOJ 1944.-1946. Hrvatski institut za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje SLAVONSKI BROD Hrvatski institut za povijest ZAGREB 2008. Drugi dio. Pristupljeno 10. svibnja 2021.


Prethodi: Muftija zagrebački
1917.1945.
Slijedi:
' '


  Nedovršeni članak Ismet Muftić koji govori o islamu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.