Itene

Itene (Itén, Iténe, Iteneo, Iténez, Moré), pleme američkih Indijanaca porodice Chapacuran u krajevima gdje se sastaju Iténez u Mamoré u džunglama bolivijskog departmana Beni. U ranom 20 stoljeću mnogi Moré prelaze rijeku Itenéz i zalaze u Brazil, pa ih je 1940.-tih bilo u Brazilu između 3,000 i 5,000, daleko više nego u Boliviji. Neki od njih pridružuju se i plemenima Chácobo i Sinabo, plemenima porodice Panoan. Do sredine 20. stoljeća Moré naseljavaju veliko područje između Mamoré i Guaporé, i između Machupo i Itoname, odnosno između 12° i 13° S i 63° i 64° W. Moré su stanovnici kišne šume, uzgajivači kukuruza i pamuka, a njihov broj sveden je na 150 do 200 duša. Tokom 18 i 19. stoljeća bili su izloženi raznim opasnostima, to su trgovci robovima, bolesti koje su sa sobom donesli kopači zlata, eksploatacija trgovaca gumom i pokrštavanja koja vrše misionari. Na populaciji najviše gube u 2. polovici 20. stoljeća zbog asimilacije i nestanku njihove kulture. Nešto ih se očuvalo (108; 2000 W. Adelaar) u provinciji Mamoré u selima Monte Azul i Vuelta Grande (općina Puerto Siles) [1].

Položaj Itene ili Moré Indijanaca na etničkoj karti Bolivije.

Još 1940. Moré žive još svojim tradicionalnim životom. bave se uzgojem kukuruza, slatke manioke, slatkog krumpira, yama, ananasa, tikava, banana, papaya, pamuka i drugog. sakupljaju brazilski orah, mangaba (Hancornia speciosa), divlji kakao i palmino voće, te sakupljaju jaja kornjača i kajmana. kao lovci hvatali su pekarije. u ribolov su išli lukom i strijelom, košarama i otrovom. Kanui su im bili dubljeni u deblu, dugi 10 metara. I muškarci i žene nosili su duge košulje izrađene od tape. Njihove nastambe su nadstrešnice duge 5 do 14 metara i kolibe u kojima živi do osam monogamnih obitelji. U vrijeme najezde moskita povlačili bi se u malene kolibice prekrivene lišćem patojua. Većina Moré-nastambi opskrbljena je visećim ležaljke (hamak). Poznaju najmanje 20 vrsta glazbenih instrumenata.

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi