Ivan Crnolatac

Ivan Crnolatac (Sarajevo, 5. kolovoza 1913.Split, 1. prosinca 1985.), hrvatski geolog, biolog i muzeolog[1][2]

ŽivotopisUredi

Rođen u Sarajevu 1913. godine. U Bihaću završio gimnaziju. U Zagrebu je studirao biologiju, a magistrirao je geologiju. U Geološko-paleontološkom muzeju kustos od 1941. godine. Ondje je zajedno s kolegama Krešimirom Sakačem, Melitom Pavlovskom i Antom Milanom postavio stalni postav 1968. godine. ravnatelj muzeja.[3] Bio je ravnatelj tog muzeja čijoj je modernizaciji pridonio. Bavio se geološkim kartiranjem (istarska naselja) i inim geološkim temama.[1] Muzejska problematika bila mu je osnovna djelatnost, ali bavio se i geološkom problematikom u rudnicima Raša i Ljubija, velikim građevinskim zahvatima poput hidroelektrana Peruča, Split, Senj, Rječina, tunel Učka, razne magistralne ceste, vodoopskrba Rijeke i brojnih hrvatskih otoka. Osim u Hrvatskoj i BiH, djelovao i u Iranu, Libanonu, Egiptu i Sudanu. Znanstvene i stručne radove objavio u Geološkom vjesniku. Član i predsjednik Hrvatskog geološkog društva.[2]

IzvoriUredi

  1. a b Hrvatska enciklopedija LZMK Ivan Crnolatac (pristupljeno 4. veljače 2016.)
  2. a b Hrvatski biografski leksikon, LZMK Darko Bidjin (1989): Ivan Crnolatac (pristupljeno 4. veljače 2016.)
  3. Vijesti Hrvatskoga geološkog društva godina XXXX, Zagreb, lipanj 2013. 50/1Inačica izvorne stranice arhivirana 7. ožujka 2016. Nediljka Prlj i Katarina Krizmanić: In memoriam Krešimir Sakač (1930.- 2011.), str. 51-2 (pristupljeno 4. veljače 2016.)