Wikipedija

Ivan Evanđelist Šarić

Ovo je glavno značenje pojma Ivan Evanđelist Šarić. Za šahist pogledajte Ivan Šarić (šahist).

Ivan "Evanđelist" Šarić (Dolac, Travnik, 27. rujna 1871. – Madrid, 16. srpnja 1960.), vrhbosanski nadbiskup, pjesnik, prevoditelj, hrvatski iseljenik. Poznat je po prijevodu Biblije na hrvatski jezik.

Monsinjor
Ivan "Evanđelist" Šarić
Vrhbosanski nadbiskup

Rođen 27. rujna 1871.
Dolac
Umro 16. srpnja 1960.
Madrid
Zaređen za svećenika 22. srpnja 1894.
Zaređen za biskupa 2. svibnja 1922.
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

U dijelu suvremene hrvatske historiografije i javnosti predbacuje mu se podrška vlastima NDH.[1][2][3]

Životopis uredi

Rođen 1871. godine u mjestu koje je Katoličkoj Crkvi dalo više biskupa. Kasniji nadbiskup je bio među prvim sjemeništarcima u znamenitom Travničkom sjemeništu koje su vodili isusovci. Nakon svršetka Sarajevske bogoslovije 22. srpnja 1894. godine zaređen je za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije te kao mladi svećenik u svojoj 25. godini zbog nedostatka dijecezanskih svećenika u Nadbiskupiji postao je kanonikom Vrhbosanskog kaptola. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu u 27. godini promoviran je za doktora teologije. Svoje svećeničko poslanje ostvarivao je katehetskim i novinarskim djelovanjem u tada jakom katoličkom središtu Sarajevu.

Za pomoćnog biskupa koadjutora Vrhbosanske nadbiskupije i naslovnim biskupom cezaropolskim imenovan je 27. lipnja 1908. godine. Nakon smrti prvoga vrhbosanskog nadbiskupa velikoga Josipa Stadlera 1918. godine srbijanski dvor Karađorđevića osporavao mu je dopuštenje za preuzimanje upravu Nadbiskupijom, jer u to vrijeme ni jedan (nad)biskup nije mogao zasjesti na (nad)biskupsku stolicu bez dopuštenja svjetovnoga vladara. Tek nakon četiri godine, i nakon brojnih intervenata diplomacije Sv. Stolice, 2. svibnja 1922. godine postao je vrhbosanskim nadbiskupom i metropolitom. Tijekom 23 godine upravljanja svojom Nadbiskupijom, do odlaska u izgnanstvo, osnovao je mnoge nove župe, širio katolički tisak te karitativnu i misijsku djelatnost doveo do vrhunca u tadašnjim prilikama. Od episkopata tadašnje države dobio je zadaću prevesti Bibliju na hrvatski jezik, što je uspješno i izveo u ratnim godinama. Godine 1922. godine pokrenuo je i neko vrijeme uređivao tjednik Nedjelja, koja je kasnije promijenila ime u Križ, i konačno u Katolički tjednik. Istovremeno izdaje Vrhbosanske suvremene knjižice.[4]

Tijekom rata podržavao je ustaški pokret Ante Pavelića i surađivao s njime, a napisao je i nekoliko pjesama Anti Paveliću, od kojih je najpoznatija Kad sunce sja, koja je izašla u njegovim novinama na Božić 1941.[5][1] Zajedno s reis-ul-ulemom Fehimom Spahom,[a] podržao[b] je stvaranje Nezavisne Države Hrvatske, te su pozvali sve svećenstvo, kao i sve vjernike na djelatno uključivanje i pružanje pomoći pri uspostavi države.[6] Sa Spahom je 30. travnja 1941. prisustvovao prisezi vojske NDH u Sarajevu.[7] Svoju podršku nastavio je do kraja rata.[1]

Uskoro se Šarić rastao s Rožmanom i uz pomoć Crkve pobjegao u Francovu Španjolsku. Umire u Madridu 16. srpnja 1960., a njegovo se tijelo danas nalazi u sarajevskoj Crkvi svetoga Josipa, što je bila njegova vlastita želja.[8]

Izuzev značajnog djela prevođenja Biblije na hrvatski jezik, Ivan Evanđelist Šarić je i inače bio plodan pisac, ostavivši značajni književni opus koji je nakon njegove smrti ostao temom stručne i znanstvene obrade i istraživanja.[9] [10] [11] Neke je svoje pjesme posvetio i Anti Paveliću.[12]

Njegovu mladenačku liriku opisuje se sladunjavom, neumjetničkom, bez patosa i veće estetske vrijednosti. No, prijevod Svetog pisma Staroga i Novog zavjeta iz zrelih godina ocjenjuje se možda i najljepšim od svih štokavskih prijevoda, s pohvalom za niz poučnih komentara.[13]

Literatura uredi

  • Valjan, Velimir. 2010. Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori. Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo. Guča Gora, Sarajevo. ISBN 978-9958-9026-2-8
  • Grupa autora. 1977. Sarajevo u revoluciji 2. Istorijski arhiv Sarajevo. Sarajevo.

Opaske uredi

  1. ↑ "...Jest pohodio sam i Zagreb. Ja sam još prije bio odlučio da osobno pohodim Zagreb i pozdravim Poglavnika i Nezavisnu Državu Hrvatsku, kao i da mu izrazim potunu odanost bosanskohercegovačkih muslimana Hrvata" (Sarajevski novi list, broj 12, 25. maja 1941, pod naslovom "Preuzvišeni gospodin Reis-ul-ulema Fehim ef. Spaho poručuje muslimanima da ljubav Poglavnika i Maršala Kvaternika prema muslimanima čuvaju kao svoj najdragocijeniji kapital."(Sarajevo u revoluciji 2 1977, str. 140)
  2. ↑ "...Molimo se Bogu, da Vas još dugo uzdrži i poživi na sreću i procvat Vjere i Domovine. On Svemogući neka svojim Blagoslovom blagoslovi Vaše dijelo, našu toliko žuđenu Slobodnu Nezavisnu Hrvatsku Državu!" (Sarajevski novi list, broj 4, 15. maja 1941.(Sarajevo u revoluciji 2 1977, str. 140)

Izvori uredi

  1. ↑ a b c Svjetlost riječi, godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. ožujka 2016. Pristupljeno 24. veljače 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. ↑ Matković, Hrvoje: Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb: Naklada P.I.P. Pavičić, 2002. (w. dopunjeno izdanje) - str. 125-126
  3. ↑ Zbornik "Ante Pavelić - 100 godina", Zagreb, 1995, str. 186
  4. ↑ Valjan 2010, str. 270.
  5. ↑ Časopis Križevtsi, Br. 2 [1942.], str. 10-11
  6. ↑ Sarajevo u revoluciji 2 1977, str. 140.
  7. ↑ Sarajevo u revoluciji 2 1977, str. 29.
  8. ↑ Katolički tjednik. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. lipnja 2011. Pristupljeno 24. veljače 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. ↑ Franjo MARIĆ, Tomo VUKŠIĆ, "Bibliografija nadbiskupa dr. Ivana Šarića", Medijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, Sarajevo, 2010., 279 str., "Časopis za suvremenu povijest" br. 3., 765.-807. (2012)
  10. ↑ "Marija, Majka Gospodinova, u prijevodu i komentarima Novog zavjeta, izabranima propovijedima i okružnicama nadbiskupa Šarića", Hrvoje Kalem, Vrhbosnensia : časopis za teološka i međureligijska pitanja, Vol. 24 No. 2, 2020.
  11. ↑ "Neki Pavlovi soteriološki pojmovi u Šarićevom prijevodu Novog zavjeta", Karlo Višaticki, Obnovljeni Život : časopis za filozofiju i religijske znanosti, Vol. 58 No. 2, 2003.
  12. ↑ Matković, Hrvoje. 2002. Povijest Nezavisne Države Hrvatske. Biblioteka hrvatske povijesti 2. dop. izd izdanje. Pavičić. Zagreb. ISBN 978-953-6308-39-2
  13. ↑ Bio je loš pjesnik, zadojen ustaštvom i Antom Pavelićem kojemu je posvećivao pjesmuljke, ali je izvrsno preveo Bibliju. slobodnadalmacija.hr. 24. travnja 2023. Pristupljeno 24. travnja 2023.

Vanjske povezice uredi

Prethodnik: Vrhbosanski nadbiskup
(1922. – 1960.) 		Nasljednik:
Josip Stadler Marko Alaupović
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Evanđelist_Šarić&oldid=6897043"