Ivan Skilica (Ivan Skilices) (grč. Ιωάννης Σκυλίτζης, druga polovica 11. stoljeća), bizantski kroničar.

ŽivotopisUredi

O njegovom životu zna se vrlo malo. Sam Skilica je za sebe napisao da je bio kouropalatēs (počasna titula za generale koji ne pripadaju carskoj obitelji) i droungarios tēs viglēs (zapovijednik carske straže tijekom pohoda).

DjeloUredi

Skilica je napisao Kratku povijest (Σύνοψις Ἱστοριῶν), spis koji opisuje djela bizantskih careva od 811. do 1057. godine, tj. od Nikefora I. do Mihajla VI..

Skilica donosi nekoliko vijesti o Hrvatima. Prema Kratkoj povijest, Hrvati su se nakon Samuilovog poraza potčinili s dvojicom svojih arhonta caru Baziliju II. Historiografija smatra da su dotična dva arhonta Krešimir III. i Gojslav.[1] Donosi podatke o stanovitom Sermonu koji vlada Srijemom. Konačno, kao suvremenik govori o ulozi južne grane Hrvata u ustanku Bugara (i Makedonaca koje ondašnji izvori zovu tim imenom) 1073. pod vodstvom Jurja (Georgija) Vojteha.[2] Radilo se o Hrvatima iz Duklje, te iz oblasti Travunje i Zahumlja, (nekoć Crvena Hrvatska). Konstantin Jireček je u djelu Istorija Srba zlonamjerno prešutio dva navoda u kojima Skilica govori o Hrvatima u tim krajevima, štoviše zamijenio je riječ "Hrvati" riječju "Srbi". Rečeni navodi koje je Jireček prešutio i zamijenio, a govore o Hrvatima, iz Skiličina su djela Pregled povijesti:

  • "Bugarske starješine zamole Mihajla, tadašnjega vladara onih, koji se zovu Hrvati, a koji je stolovao u Kotoru i Prapratnici, i koji je imao ne malo zemlje pod sobom, da im pomogne i da s njima zajedno radi te da im dadne svoga sina kojega će oni proglasiti carem Bugarske". (Napomena: Dukljanski kralj Mihailo iz dinastije Vojislavljevići je "bugarskim starješinama" zaista poslao svog sina Bodina i dukljansku vojsku u kojoj su, osim Dukljana, bili i Hrvati, koje je predvodio Bodinov doglavnik Petrilo);[3] [4] .
  • "uhvatiše pak onoga, koji je iza Petrila zapovijedao Hrvatima i odvedu ga okovana caru (u Bizant)"

BilješkeUredi

  1. Margetić, Lujo, Hrvatska i crkva u srednjem vijeku, Zagreb-Rijeka 2000, str. 102.
  2. Antoljak, Stjepan, Izvori za historiju naroda Jugoslavije, Zadar 1978, str. 18.
  3. Nikefor Brijenije: Opis njegove borbe protiv Dukljana i Hrvata, (crnogorski)
  4. Nikefor Brijenije: "Dukljani i Hrvati zlostavljaše Ilirik"

LiteraturaUredi

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ivan Skilica


  Nedovršeni članak Ivan Skilica koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.