Izvanzemaljci (vanzemaljci, svemirci), pojam je koji se koristi za označavanje organizama čiji dom nije planet Zemlja, već neki drugi dio svemira. Danas se proučavanjem ovoga fenomena bavi egzobiologija koja do danas nije uspjela naći jedan autentičan dokaz postojanja života izvan Zemlje. Pod ovim pojmom u znanstvenim se krugovima podrazumijeva bilo kakav oblik života u rasponu od najjednostavnijih bakterija do složenih organizama sličnih ljudima.

Dio znanstvenika na osnovi istraživanja smatra da je postojanje živih organizama izvan planeta Zemlje vrlo vjerojatno i da neki oblici života gotovo sigurno postoje u svemiru, ali se svi slažu da ti oblici nisu stigli do planeta Zemlje. Kao moguća pogodna mjesta za razvoj života u svemiru, smatraju se tzv. nastanjivi planeti koje se nalaze na određenoj udaljenosti (sličnoj Zemljinoj) od središta svog zvjezdanog sustava da bi se na njoj razvio život i posjeduju ili su posjedovali tijekom svog razvoja vodu na svojoj površini.

Kandidati za postojanje vanzemaljacaUredi

Sunčev sustavUredi

 
Sunčev sustav

U Sunčevu sustavu i dalje postoji nekoliko kandidata za postojanje vanzemaljaca. Ako postoje, onda je jest riječ o bakterijama. Ali ipak postoji nekoliko kandidata za vanzemaljce.

Mars

 
Mars, s niskim oblacima u svojoj rijetkoj atmosferi

Danas se Mars spominje kao jedini planet kandidat za vanzemaljce. Mars je nekada, smatra se, imao oceane na svojoj površini, u kojima se mogao lako razviti jednostanični život. Do danas nisu pronađeni izravni dokazi za postojanje života.

Unatoč tomu, ima neizravnih dokaza. Jedan od njih je i meteorit ALH 184001, koji je 1984. pronađen na Allan Hillsu na Antartici, a mikroskopiranjem su nađeni potencijalni fosili organizama.

Europa i Enkelad

 
Europa, Jupiterov mjesec
 
Isprekidana površina Enkelada ide u prilog oceanu ispod površine

Europa i Enkelad su trenutačno najbolji kandidati za postojanje života izvan Zemlje. Europa je Jupiterov mjesec, a Enkelad Saturnov. Letjelica Galileo je 1996. pronašla dokaze gejzira na Europi, a oni su potvrđeni 2014. i 2016., a također postoji mnogo dokaza za podzemni ocean. Letjelica Europa Clipper trebala bi stići na Europu 2026., a preletom gejzira pokušati naći tragove života.

Postoji vrlo velika šansa za ocean vode ispod površine. Početkom 2006. NASA-ina letjelica Cassini snimila je, vjerojatno, tekuću vodu koja izbija iz gejzira na Enkeladu. To je dodatan dokaz oceana. Radarski podaci iz 2014. godine otkrili su rezervoar vode ispod južnog pola, dubine 10-ak km. [1] Podaci iz 2015. su dokazali globalni ocean jer je izmjereno da se Enkelad na nekim mjestima titra više, a negdje manje. [2]

Postoje također određene šanse da život uspijeva na Enceladu, zbog oceana. Jedan od najbližih preleta Enceladu Cassini-Huygens napravila je 28. listopada 2015., na udaljenosti od samo 49 km, te je skupio instrumentima neke uzorke iz gejzira te ih analizirao. Na temelju tih podataka 2018. godine nađeni su tragovi organskih molekula težih od 200 atomskih jedinica, makar još nije poznato dolaze li s Enkelada ili s meteora.[3] Prije toga je 2017. otkriven i vodik na Enceladu, te su nađeni tragovi i amonijaka, ugljikovog dioksida te metana. [4]

Izvan Sunčevog sustavaUredi

Egzoplaneti i zvijezde

 
Kepler-452b, prvi potencijalno nastanjiv planet u orbiti zvijezde iste kao Sunce.

Izvan sunčevog sustava postoji mnogo takozvanih egzoplaneta. Neki od njih nalaze se u nastanjivoj zoni oko svoje zvijezde. Neki od najboljih kandidata su Gliese 581 c, Gliese 581 d, Gliese 581 g, Kepler-452 b, Kepler-442 b, Kepler-186 f i Gliese 667 Cc.

OstaloUredi

Izvanzemaljci, odnosno njihovo postojanje, zauzimaju središnje mjesto u djelima znanstvene fantastike, kao i među istraživačima NLO-a širom planeta.

U prilog postojanja vanzemaljaca mogli bi ići fotografije i filmovi koji su procurili iz zone 51[5]; [6]

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi