Jadranovo

naselje u Hrvatskoj, Grad Crikvenica, Primorsko-goranska županija

Jadranovo je turističko mjesto udaljeno devet kilometara od grada Crikvenice, kojemu uz Dramalj i Selce administrativno pripada. Dan mjesta slavi se 25. srpnja na blagdan svog nebeskog zaštitnika, svetog Jakova apostola.[3]

Jadranovo
Pogled na Jadranovo s Krčkog mosta
Država Hrvatska
ŽupanijaPrimorsko-goranska županija
Općina/gradCrikvenica
Najbliži veći gradCrikvenica, Rijeka

Površina[1]7,6 km2

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno1 077
– gustoća142 st./km2

Poštanski broj51264 Jadranovo
Pozivni broj+385 (0)51
AutooznakaRI

Zemljovid

Jadranovo na zemljovidu Hrvatske
Jadranovo
Jadranovo

Jadranovo na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis uredi

Jadranovo je smješteno na sjevernom dijelu Jadranskoga mora, svega 8 km od središta Crikvenice i 26 km od Rijeke. Pripada drugoj vodećoj turističkoj regiji Hrvatske (nakon Istre), Kvarneru, koja bilježi stoljetnu turističku tradiciju. Smješteno na sunčanoj sjevernojadranskoj obali, Jadranovo je prepoznatljivo po svojim brojnim plažama, uvalama te čistom moru, a svojevrsni prirodni fenomen je i ljekovito blato u uvali Lokvišće.

Stanovništvo uredi

Jadranovo danas ima 1148 stanovnika i administrativno pripada Gradu Crikvenici. Turizam i trgovina su osnovne djelatnosti.

Naselje Jadranovo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
657
737
870
1012
1152
1202
1223
1186
976
935
849
914
936
1008
1148
1224
1077
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Iskazivano pod imenom Sveti Jakov Šiljevica od 1857. do 1880. i od 1910. do 1948, pod imenom Ivani u 1953., a od 1961. nadalje pod imenom Jadranovo. U 1890. i 1900. odvojeno su iskazana naselja Sveti Jakov i Šiljevica. Podaci za ta bivša naselja ovdje su uključeni. U 2001. povećano za područja naselja Katun, Kloštar Šiljevički i Smokovo koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1991. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest uredi

 
Arheološki lokalitet Lokvišće
 
Crkva sv. Jakova

Povoljne klimatske prilike prostora Jadranova, kao i zanimljiva i povoljna morska lokacija privlačile su ljude u davna vremena. Najstariji utvrđeni tragovi naseobina potječu iz mlađeg kamenog doba (6500.4000. g. prije Krista).

U uvali Lokvišće nađen je velik broj razbijenih amfora, koje ukazuje na postojanje male luke i skladišta (proizvodnja vina i ulja). U VIII. i IX. st. ovaj prostor naseljavaju Hrvati pristigli s područja sjeverne Dalmacije.

Na lokaciji današnjeg Jadranova prvi naziv mjesta Sveti Jakov (Sco. Zacomo) nalazi se na zemljovidu Iacoppa de Giroldisa iz 1426. godine.[3]

Popisom stanovništva Hrvatskog primorja u Kraljevini Iliriji iz 1818. obuhvaćeno je i tadašnje mjesto Sv. Jakov (St. Iacob). Tada je u mjestu bilo ukupno 111 kuća s 569 stanovnika.[3]

U novijoj prošlosti (početak 20. stoljeća) tadašnji Sv. Jakov izrazito je mjesto ribara i zidara, a od 1935. počinju pristizati prvi turisti. Od tada mjesto postaje izrazita turistička destinacija s velikim brojem stalnih gostiju.

Zakonom o funkcioniranju općina 14. lipnja 1952. ukinuta je općina Sv. Jakov-Šiljevica. Za novi naziv mjesta na referendumu održanom 1954. izabrano je ime Jadranovo (ostali predloženi nazivi bili su: Ribarevo, Lovorovo, Zidarevo, Radenovo), ali je etnik Jakovar/Jakovarka ostao i nakon promjene naziva mjesta u Jadranovo.[3]


Kultura uredi

Gospodarstvo uredi

 
Rt Bejavac na otoku Krku preko puta Jadranova prekriven ledom u veljači 2012. godine

Turizam je glavna privredna grana Jadranova. Iako Jadranovo ne raspolaže s hotelskim kapacitetima zahvaljujući privatnom smještaju, u uređenim sobama i apartmanima, može boraviti i do tri tisuće gostiju. Ljeti se organiziraju zabavni događaji poput tradicijskih ribarskih zabava.

Poznate osobe uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. a b c d http://primorskenovine.com/pdf/Primorske_Novine_br_71.pdf [neaktivna poveznica] (pristupljeno 30. svibnja 2012.)

Vanjske poveznice uredi

Sestrinski projekti uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jadranovo

Mrežna sjedišta uredi