Javni gradski promet u Zagrebu

promet u Zagrebu

Javni gradski promet u Zagrebu čini mreža tramvajskih i autobusnih linija, prigradski vlakovi te taksi vozila. Glavninu javnog gradskog prometa u Zagrebu obavlja Zagrebački električni tramvaj (ZET), koji je operator tramvajskog i autobusnog prometa, a brine se i o uspinjači i žičari, koja je trenutno izvan funkcije (očekuje se izgradnja nove). ZET je podružnica gradskog trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o.

Niskopodni tramvaj TMK 2200.
ZET-ov autobus Mercedes-Benz Citaro na stajalištu Kaptol.

Tramvajski prometUredi

 Podrobniji članak o temi: Tramvajski promet u Zagrebu

 
Tramvaj M-24 iz 1924.

Konjski tramvaj uveden je 5. rujna 1891. godine. Imao je vozni park od 10 otvorenih i 6 zatvorenih kola, a do 1910. godine povećao se na ukupno 38 kola. Prvi električni tramvaj pušten je u promet 18. kolovoza 1910. godine. Danas, tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116 km (širina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije.

Tramvajske linijeUredi

 
Mreža dnevnih tramvajskih linija 2016. godine

Mreža tramvajskih linija sastoji se od 15 dnevnih i 4 noćne linije. Dnevne linije prometuju od 4 do 24 sata, a noćne od 0 do 4 sata.

Dnevne linije u tramvajskom prometu:

  • 1 ZAPADNI KOLODVOR – Trg bana Josipa Jelačića – BORONGAJ (linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom te preko ljeta)
  • 2 ČRNOMEREC – Jukićeva Glavni kolodvor Žitnjak – SAVIŠĆE
  • 3 LJUBLJANICA – Ulica grada Vukovara – SAVIŠĆE (linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom.)
  • 4 SAVSKI MOST – Glavni kolodvor – Draškovićeva – DUBEC
  • 5 PREČKO – Ulica grada Vukovara Autobusni kolodvor – DUBRAVA
  • 6 ČRNOMEREC – Trg bana Josipa Jelačića – Glavni kolodvor – SOPOT
  • 7 SAVSKI MOST – Velesajam – Autobusni kolodvor – DUBEC
  • 8 MIHALJEVAC – Autobusni kolodvor – ZAPRUĐE (linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom.)
  • 9 LJUBLJANICA – Glavni kolodvor – BORONGAJ
  • 11 ČRNOMEREC – Trg bana Josipa Jelačića – DUBEC
  • 12 LJUBLJANICA – Trg bana Josipa Jelačića – DUBRAVA
  • 13 ŽITNJAK – Trg bana Josipa Jelačića – Glavni kolodvor – KVATERNIKOV TRG
  • 14 MIHALJEVAC – Savska cesta – Velesajam – ZAPRUĐE
  • 15 MIHALJEVAC – GRAČANSKO DOLJE
  • 17 PREČKO – Trg bana Josipa Jelačića – BORONGAJ
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Tramvaji u Zagrebu

Noćne linije u tramvajskom prometu:

  • 31 ČRNOMEREC – Trg bana J. Jelačića – Glavni kolodvor – Velesajam – SAVSKI MOST
  • 32 PREČKO – Savska cesta – Trg bana Josipa Jelačića – BORONGAJ
  • 33 GRAČANSKO DOLJE – Glavni kolodvor – Savska cesta – Ulica grada Vukovara – SAVIŠĆE
  • 34 LJUBLJANICA – Trg bana J. Jelačića – Glavni kolodvor – Draškovićeva – DUBEC

Vozni parkUredi

Trenutni (2016.) vozni park je vrlo raznolik i uključuje oko 240 motornih kola (preko 400 uključivši i prikolice) i 8 različitih tipova tramvaja. Ovaj vozni park ubrajaju se i nekoliko radnih vozila (tramvaj brusilica, teretni tramvaj). Spremišta tramvaja su na Trešnjevci (Ljubljanica) i Dubravi.



Modeli koji se rabe u redovnom prometu:

  • TMK 201

TMK je skraćenica od složenice Tramvajska Motorna Kola.

TMK 101Uredi

Tri prototipa tramvaja TMK 101 izgrađeni su ranih 1950-ih u ZET-ovoj radionici, dok je preostalih 68 izgrađeno u tvornici Đuro Đaković u periodu do 1965. godine, zajedno s 110 prikolica. Nekoliko ovih tramvaja zamjenjeno je s GT6, međutim bili su u redovitoj uporabi sve do ulaska serije tramvaja NT 2200. Od ljeta 2007. samo je oko 15 tramvaja ovog tipa bilo u uporabi, a posljednji su povučeni krajem 2008. godine.

TMK 201Uredi

Sličnog dizajna kao tip 101, ali tehnički značajno napredniji je tip TMK 201. ZET je imao u svom voznom parku ukupno 30 motornih kola ovog tipa te 32 prikolice, izgrađenih 1973. i 1974. u tvornici Đuro Đaković. Dvanaest tramvajskih vozila ovog tipa izrezano je kako bi se njihovo podvozje moglo iskoristiti za gradnju TMK 2100.

Tatra T4Uredi

U periodu od 1977. do 1983. u vozni park ulaze 95 češka (ČSSR) tramvaja ČKD Tatra T4 (tip 401) zajedno s 85 odgovarajućim B4YU (tip 801) prikolicama. Oko 1985. također je kupljeno 51 tramvaja tipa ČKD Tatra KT4 (tip 301).

Düwag GT6Uredi

Od 1994. do 1998. ZET je kupio 35 rabljenih Düwag GT6 tramvaja - tip 901 (5 od njih je Düwag GT-6 Mannheimer - tip 941) iz Mannheima (Njemačka), i počeo povlačiti stare tramvaje tipa 101. Ovi tramvaji kupljeni su kao privremeno rješenje, jer nije bilo dovoljno novca za kupnju novih vozila koja su nedostajala. Svi tramvaji ovog tipa su rashodovani dolaskom novih tramvaja tipa TMK 2200.

TMK 2100Uredi

1994. Končar je napravio prototip tramvaja TMK 2100, a proizvodio se od 1997 do 2003. Ukupno je napravljeno 16 tramvaja ovog tipa (uključujući i prototip).

TMK 2200Uredi

2003. godine ZET je naručio 70 novih niskopodnih tramvaja od konzorcija Crotram. Prvi prototip je isporučen svibnju 2005. godine. Tramvaj je klimatiziran i opremljen je unutarnjim i vanjskim videonadzorom (umjesto retrovizora). Maksimalna brzina ovog tramvaja je 70 km/h. Ovaj tramvaj ima oznaku TMK 2200 , iako ga često nazivaju i NT 2200 (od niskopodni tramvaj). Posljednji, sedamdeseti tramvaj iz prve serije isporučen je u svibnju 2007, a u lipnju iste godine potpisan je novi ugovor za još 70 tramvaja istog tipa.

PrototipoviUredi

ZET također ima jedan prototip tramvaja koji je izgrađen u tvornici Đuro Đaković 1990. godine (tip TMK 900).

Muzejski modeliUredi

ZET također ima i dva muzejska primjerka tramvaja tipa M-24 (izgrađenim u ZET-ovoj radionici), jedan sa tzv. Košakovom prikolicom, a drugi sa tzv. Pagoda prikolicom koja je pregrađena od motornih kola iz 1910., koje je izradila tvrtka Ganz Budapest. Oni služe i za turističke vožnje po gradu.

Autobusni prometUredi

Autobusni promet ZET-a trenutno se sastoji od 145 autobusnih linija, od toga 96 gradskih i 49 prigradskih. Autobusni promet u Zagrebu je počeo funkcionirati 11. kolovoza 1927. godine na prve dvije linije, pod nazivom "Autobusni promet". 1931. godine ZET je preuzeo gradski autobusni promet od dotadašnjih vlasnika Mihovila i Viktora Barešića, koji su koncesiju za prijevoz dobili godinu dana ranije.

Vozni parkUredi

Trenutni (2016. )vozni park sastoji se od preko 400 autobusa marka:[1]:

Većinom su u uporabi niskopodni autobusi, dok visokopodni uglavnom prometuju pretežno na linijama prigradskog prometa.

Od srpnju 2007. ZET je počeo korisititi biodiezel gorivo u 10 autobusa, te plin u 2 autobusa. ZET je izrazio namjeru povećati potrošnju biodizela i plina u svojim vozilima u omjeru 50:50%.

Za smještaj autobusa, ZET ima tri garaže – Dubrava, Podsused i Velika Gorica.

Autobusne linijeUredi

Gradske linijeUredi

 
Autobusni terminal Glavni kolodvor

Gradski autobusni sustav čini 95 linija podijeljenih po garažama APP (Autobusni pogon Podsused) i APD (Autobusni pogon Dubrava):

  • 101 Britanski trg - Gornje Prekrižje (APP)
  • 102 Britanski trg - Mihaljevac (APP)
  • 103 Britanski trg - Kraljevec (APP)
  • 104 Jandrićeva - Dom umirovljenika (APP - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom)
  • 105 Kaptol - Britanski trg (APP)
  • 106 Kaptol - Mirogoj - Krematorij (APP)
  • 107 Jankomir - Žitnjak (APD - linija ne prometuje nedjeljom i praznikom)
  • 108 Glavni kolodvor - Prisavlje - Savski most (APP - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom)
  • 109 Črnomerec - Knežija - Velesajam - Dugave (APP)
  • 110 Savski most - Botinec (APP)
  • 112 Savski most - Lučko (APP)
  • 113 Ljubljanica - Jarun (APP)
  • 114 Ljubljanica - Prečko (APP - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom te preko ljeta)
  • 115 Ljubljanica - Špansko - Jankomir (APP)
  • 116 Ljubljanica - Podsused-most (APP)
  • 118 Trg Mažuranića - Voltino (APP)
  • 119 Črnomerec - Samoborska - Podsused-most (APP)
  • 120 Črnomerec - Gajnice - Prečko (APP)
  • 121 Črnomerec - Karažnik - Gajnice (APP)
  • 122 Črnomerec - Susedgrad (APP – linija prometuje samo subotom i nedjeljom)
  • 123 Črnomerec - Podsusedsko dolje (APP)
  • 124 Črnomerec - Gornji Stenjevec (APP)
  • 125 Črnomerec - Gornje Vrapče (APP)
  • 126 Črnomerec - Gornja Kustošija - Krvarić (APP)
  • 127 Črnomerec - Mikulići (APP)
  • 128 Črnomerec - Lukšići (APP)
  • 129 Kuniščak - Šestinski dol (APP)
  • 130 Črnomerec - Borčec (APP)
  • 131 Črnomerec - Bizek (APP)
  • 133 Savski most - Sveta Klara - Čehi (APP)
  • 134 Črnomerec - Prečko (APP)
  • 135 Črnomerec - Graberje (APP)
  • 136 Črnomerec - Malešnica - Špansko (APP)
  • 137 Črnomerec - Perjavica - Borčec (APP)
  • 138 Britanski trg - Zelengaj - Britanski trg (APP)
  • 139 Reljkovićeva - Jelenovac - Reljkovićeva (APP)
  • 140 Mihaljevac - Tomislavov dom / Snježna kraljica - Mihaljevac (APP)
  • 141 Reljkovićeva - Vinogradi - Reljkovićeva (APP)
  • 142 Vrapčanska aleja - Jačkovina - Vrapčanska aleja (APP)
  • 143 Vrapčanska aleja - Orešje (APP)
  • 144 Črnomerec - Dom sv. Josip (APP - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom)
  • 145 Vrapčanska aleja - Oranice (APP - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom te preko ljeta)
  • 146 Reljkovićeva - Malešnica - Jankomir (APP)
  • 148 Reljkovićeva - Hercegovačka - Bosanska - Reljkovićeva (APP)
  • 149 Mandaličina - Vrhovec (APP)
  • 150 Trg bana Josipa Jelačića - Gornji Grad - Garaža Tuškanac (APP - linija ne prometuje nedjeljom i praznikom)
  • 201 Kaptol - Kvaternikov trg (APD)
  • 202 Kvaternikov trg - Kozjak (APD)
  • 203 Svetice - Vinec - Krematorij - Kaptol (APD)
  • 204 Kvaternikov trg - Horvatovac - Voćarska ulica - Kvaternikov trg (APD - linija ne prometuje nedjeljom i praznikom)
  • 205 Dubrava - Markuševec - Bidrovec (APD)
  • 206 Dubrava - Miroševec (APD)
  • 207 Kvaternikov trg - Rim - Kvaternikov trg (APD)
  • 208 Dubrava - Vidovec (APD)
  • 209 Dubrava - Čučerje (APD)
  • 210 Dubrava - Studentski grad - Novi Retkovec (APD)
  • 211 Dubec - Branovečina - Dubec (APD)
  • 212 Dubec - Sesvete (APD)
  • 213 Dubrava - Jalševec (APD)
  • 214 Koledinečka - Trnava - Kozari Bok (APD)
  • 215 Kvaternikov trg - Vukomerec - Trnava (APD)
  • 216 Kvaternikov trg - Resnik - Ivanja Reka (APD)
  • 217 Kvaternikov trg - Struge / Petruševečko naselje (APD)
  • 218 Glavni kolodvor - Savica - Borovje (APD)
  • 219 Glavni kolodvor - Sloboština (APD - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom)
  • 220 Glavni kolodvor - Dugave (APD)
  • 221 Glavni kolodvor - Travno (APD)
  • 222 Remetinec - Žitnjak (APD - linija ne prometuje nedjeljom i praznikom)
  • 223 Dubrava - Trnovčica - Dubec (APD)
  • 224 Dubec - Novoselec (APD)
  • 225 Sesvete - Resnik - Kozari Bok (APD - linija ne prometuje nedjeljom i praznikom)
  • 226 Kaptol - Remete - Svetice (APD)
  • 227 Svetice - Gornji Bukovac - Jazbina - Bliznec (APD)
  • 228 Svetice - KBC Rebro - Svetice (APD)
  • 229 Glavni kolodvor - Odra - Mala Mlaka (APD)
  • 230 Dubrava - Granešinski Novaki (APD)
  • 231 Borongaj - Novi Retkovec - Dubec (APD)
  • 232 Dubrava - KBC Dubrava - Čret (APD)
  • 233 Mihaljevac - Markuševec (APD)
  • 234 Glavni kolodvor - Kajzerica - Lanište (APD)
  • 235 Dubrava - Trnava - Kozari Bok (APD)
  • 236 Kampus Borongaj - Čavićeva (APD - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom te preko ljeta)
  • 237 Kvaternikov trg - Kozari putevi (APD)
  • 238 Kaptol - Kozjak (APD - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom)
  • 241 Glavni kolodvor - Veliko Polje (APD)
  • 242 Glavni kolodvor - Podbrežje (APD)
  • 267 Dubec - Sesvete - Markovo polje (APD)
  • 275 Sesevete - Sesvetska Sopnica (APD - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom te preko ljeta)
  • 277 Sesvete - Sesvetska Selnica (APD)
  • 278 Sesvete - Sesvetska sela - Kraljevečki Novaki (APD - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom)
  • 279 Dubec - Novi Jelkovec (APD)
  • 281 Glavni kolodvor - Novi Jelkovec (APD)
  • 282 Sesvete - Novi Jelkovec (APD)
  • 283 Dubec - Brestje - Sesvete (APD)
  • 284 Sesvete - Ivanja Reka (APD)
  • 295 Zapruđe - Jakuševec - Zapruđe (APD)

Prigradske linijeUredi

Prigradski autobusni sustav čini 49 linija podijeljenih po garažama APP (Autobusni pogon Podsused) i APD (Autobusni pogon Dubrava):

  • 111 Savski most - Donji Stupnik - Stupnički Obrež (APP)
  • 132 Savski Most - Goli Breg - Brezovica (APP)
  • 159 Savski most - Strmec Odranski - Odranski Obrež (APP - linija ne prometuje nedjeljom i praznikom)
  • 160 Savski most - Lipnica - Havidić selo (APP)
  • 161 Savski most - Kupinečki Kraljevec - Štrpet (APP)
  • 162 Savski most - Ašpergeri - Gajani (APP)
  • 163 Savski most - Donji Trpuci - Gornji Trpuci (APP)
  • 164 Savski most - Horvati (APP)
  • 166 Glavni kolodvor - Donji Dragonožec (APP - linija ne prometuje nedjeljom i praznikom)
  • 168 Savski most - Ježdovec - Prečko (APP)
  • 172 Črnomerec - Zaprešić (APP)
  • 176 Črnomerec - Gornja Bistra (APP)
  • 177 Črnomerec - Poljanica - Gornja Bistra (APP)
  • 261 Dubec - Sesvete - Goranec (APD)
  • 262 Dubec - Sesvete - Planina donja (APD)
  • 263 Dubec - Sesvete - Kašina - Planina gornja (APD)
  • 264 Dubec - Sesvete - Jesenovec (APD)
  • 269 Borongaj - Sesvete - Sesvetski Kraljevec (APD)
  • 270 Dubec - Sesvete - Blaguša (APD)
  • 271 Dubec - Sesvete - Glavnica donja (APD)
  • 272 Dubec - Sesvete - Moravče (APD)
  • 273 Dubec - Sesvete - Lužan (APD)
  • 274 Dubec - Sesvete - Laktec (APD)
  • 276 Kvaternikov trg - Ivanja Reka - Dumovec (APD)
  • 280 Dubec - Sesvete - Šimunčevec (APD)

Sve su linije koje prometuju na području Grada Zagreba od 1. 1. 2006. u prvoj tarifnoj zoni.

Prigradske linije koje prometuju izvan administrativnih granica Grada Zagreba (odnosno na području Zagrebačke županije), prometu u zonama 1. do 2.. Većina tih linija započinje na tramvajskim terminalima u prvoj zoni (Zagreb), povezujući grad s okolnim gradovima i naseljima, a neke od tih linija započinju na terminalima u Zaprešiću i Velikoj Gorici. Tih 25 linija prometuju na sljedećim područjima Zagrebačke županije:

grad Velika Gorica (APD, APVG)

  • 268 Glavni kolodvor - Velika Gorica (APD)
  • 290 Kvaternikov trg - Zračna luka - Velika Gorica (APD)
  • 302 Velika Gorica - Velika Buna (APVG)
  • 303 Velika Gorica - Kozjača (APVG)
  • 304 Velika Gorica - Mraclin (APVG - linija ne prometuje nedjeljom i praznikom)
  • 305 Velika Gorica - Turopolje (APVG)
  • 307 Zapruđe - Strmec Bukevski (APVG)
  • 308 Zapruđe - Sasi (APVG)
  • 309 Velika Gorica - Sasi (APVG)
  • 310 Glavni kolodvor - Petrovina (APVG - linija ne prometuje nedjeljom i praznikom)
  • 311 Glavni kolodvor - Cerovski vrh (APVG - linija ne prometuje nedjeljom i praznikom)
  • 313 Glavni kolodvor / Velika Gorica - Vukomerić (APVG - linija ne prometuje nedjeljom i praznikom)
  • 315 Savski most - Lukavec (APVG)
  • 319 Velika Gorica - Lukavec (APVG)
  • 321 Velika Gorica - Strmec Bukevski (APVG)
  • 322 Velika Gorica - Cerovski vrh (APVG)
  • 323 Velika Gorica - Ribnica - Lazina (APVG - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom)
  • 324 Velika Gorica - Čička poljana (APVG)
  • 325 Velika Gorica - Vukojevac (APVG - linija ne prometuje nedjeljom i praznikom)
  • 326 Velika Gorica - Zrakoplovno-tehnički centar (APVG - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom)
  • 330 Glavni kolodvor - Velika Gorica (brza linija) (APVG - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom)
  • 335 Velika Gorica - Pleso - Donja Lomnica (APVG - linija ne prometuje nedjeljom i praznikom)

grad Zaprešić (APP)

  • 174 Zaprešić - Žejinci (APP)
  • 175 Zaprešić - Pojatno - Gornja Bistra (APP - linija ne prometuje subotom, nedjeljom i praznikom)
  • 182 Zaprešić (Trg mladosti) - Groblje Zaprešić - Šibice (APP)
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Autobusi u Zagrebu

Najduža autobusna linija duga je oko 40 km (linija 311 Zagreb Gl. kolodvor - Cerovski vrh), a druge su prigradske linije u prosjeku duge 20-ak km.

UspinjačaUredi

 Podrobniji članak o temi: Zagrebačka uspinjača

 
Zagrebačka uspinjača

Uspinjača ZET-a spaja zagrebački Gornji i Donji grad. Donja stanica nalazi se u Tomićevoj ulici, a gornja stanica nalazi se na Strossmayerovom šetalištu, podno kule Lotrščak. S prugom dugom 66 metara, poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namjenjena javnom prometu. Službeno je puštena u pogon 8. listopada 1890. godine, a s radom je počela 23. travnja 1893. godine. Isprva je bila na parni pogon koji je 1934. godine zamjenjen električnim. Budući da je do danas u cijelosti zadržala prvobitni vanjski izgled i građevnu konstrukciju, a i većinu tehničkih svojstava koja su joj dali graditelji, zagrebačka je uspinjača zakonski zaštićena kao spomenik kulture. Zagrebačka uspinjača je jedna od turističkih atrakcija u Zagrebu.

ŽičaraUredi

 Podrobniji članak o temi: Žičara Sljeme
Žičara "Sljeme" puštena je u promet 27. srpnja 1963. godine, a za promet je zatvorena sredinom 2007. godine (službeno je zatvorena 1. srpnja), nakon kvara na elektromotoru (5. lipnja) za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje. U tijeku su pripreme za izgradnju nove moderne sljemenske žičare.

Žičara je bila u funkciji prijevoza izletnika na vrh Medvednice. Žičara je imala prometnu dužinu od 4017 m, a visinska razlika perona donje i gornje stanice bila je 670 m (donja postaja na 330 metara, a gornja na 1000 metara nadmorske visine). Pogon se nalazio na gornjoj postaji i imao je snagu od 2x92 kW. Po dužini trase od 4 km s jednim pogonom sljemenska je žičara bila najduže postrojenje svoje vrste u Europi. Imala je 13 stupova, visine od 7 do 40 m. Najveći raspon bio je 606 m, a najveća visina kabine žičare od tla bila je 65 m. Na stupovima je bilo ovješeno nosivo uže promjera 36 mm, te vučno uže promjera 26 mm. Žičara je imala 90 kabina za četiri osobe. Brzina vožnje bila je 3 m/s, a vožnja je trajala 23 minute.

TaksiUredi

Prvi autotaksi u Zagrebu pojavio se na Trgu Bana Jelačića 11. lipnja 1901. godine zaslugom fijakerista Tadije Bartolovića. Nakon uspješne pokusne vožnje, otvorio je i stajalište prvog autofijakera na Trgu Bana Jelačića. Udruženje autotaksi prijevoznika grada Zagreba osnovano je 1924. godine.[2]

 
Oznaka na vozilu zagrebačkog taksija

U Zagrebu danas ima preko 1000 taksi vozila,[3] a vožnja taksijem dostupna je 24 sata dnevno. Do 2011. godine jedini ovlašteni koncesionar i monopolist u pružanju taksi prijevoya bio je Radio taksi Zagreb - udruženje autotaksi prijevoznika Grada Zagreba. Udruženje je stručno poslovna organizacija obrtnika koji obavljaju djelatnost autotaksi prijevoza osoba u javnom gradskom prometu na području Grada Zagreba. Autotaksi vozila koristi se sa više od stotinu taksi stajališta smještenih na području Grada, uključujući Veliku Goricu, Zaprešić, Samobor i Sesvete.

Potkraj listopada 2010. godine Gradska skupština Grada Zagreba, uz veliko negodovanje i bez obzira na prosvjede taksista okupljenih u Udruženje Radio taksi Zagreb, donijela je odluku kojom se omogućava liberalizacija autotaksi prijevoza. Ta odluka omogućila je dolazak novih koncesionara.[4] Tako je 22. travnja 2011. godine započelo prometovati Taxi Cammeo Zagreb, s preko 70 novih taksi vozila.[5] Također u gradu taksi prijevoz obavlja i Ekotaxi. Dne 22. listopada 2015. godine u Zagrebu se pojavio Uber koji je službeno uspostavio servis uberX koji koristi ovlaštene taksi vozače [6] dok je servis u stvari započeo u rujnu 2015. godine.

Gradsko - prigradska željeznicaUredi

 
Vlak prigradske željeznice serije 6111 na zagrebačkom Glavnom kolodvoru.
 
Novi model vlaka prigradske željeznice, serije 6112.

Gradsko-prigradskim željezničkim prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70.000 putnika. U 2006. godini prevezeno je 27.325.000 putnika.[7] Glavna željeznička linija prometuje na relaciji Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo. Hrvatske željeznice uvele su ovu liniju 1992. godine, a uvođenje željeznice u sustav javnog gradskog i prigradskog prometa Zagreba rezultiralo je njezinom potpunom afirmacijom koja se ogleda u konstantnom povećanju broja vlakova i prevezenih putnika. U gradsko-prigradskom željezničkom prijevozu u Zagrebu koristi se 10 elektromotornih garnitura, dok je u suradnji s Gradom Zagrebom izvedena je rekonstrukcija šest garnitura. Dionica Savski Marof - Dugo Selo najfrekventnija je željeznička pruga u Hrvatskoj, s najvišom prosječnom putnom brzinom i najvećim brojem prevezenih putnika. Uz ovu liniju, drugi važni prigradski smjerovi su prema Sisku, Karlovacu, Križevcima i Zaboku, a zajedno s lokalnim vlakovima iz Varaždina, Novske, Koprivnice i Bjelovara, HŽ ukupno nudi 350 vlakova dnevno (stanje: 2007.[8])

HŽ uz financijsku potporu grada Zagreba, u srednjoročnom razdoblju od 2009. do 2012. [9] godine planira nabaviti 18 novih elektromotornih vlakova.[10] U planu je izgradnja novih stajališta: Avenija Vukovar, Savski most, Trokut i Buzin, rekonstrukcija stajališta Remetinec i Odra i izgradnja perona u kolodvorima Velika Gorica, Zagreb Klara i Hrvatski Leskovac. ZET je u suradnji sa HŽ-om uveo zajedničku mjesečnu i godišnju kartu ("pokaz"), koja vrijedi i u prigradskom željezničkom prometu, kao i na tramvajskim i autobusnim linijama ZET-a.

Gradsko-prigradske linijeUredi

  • (Harmica) – Savski Marof – Zagreb GK – Dugo Selo
  • Zagreb GK – Karlovac centar
  • Zagreb GK – Sisak Caprag
  • Zagreb GK – Dugo Selo – Križevci
  • Zagreb GK – Dugo Selo – Ludina
  • Zagreb GK – Zabok – Zlatar Bistrica
  • Zabok – Krapina
  • Zabok – Gornja Stubica


IzvoriUredi

  • Zagrebački električni tramvaj: 1891. - 2001., ZET, Zagreb., 2001.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Javni gradski promet u Zagrebu