Wikipedija

Jelena Brajša

hrvatska katolička socijalna radnica i humanitarka

Jelena Brajša (Zagreb, 18. kolovoza 1935. – Zagreb, 5. studenoga 2021.) bila je hrvatska socijalna radnica i humanitarna djelatnica, dugogodišnja ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.[1][2]

Jelena Brajša
Jelena Brajša
Rođenje 18. kolovoza 1935.
Smrt 5. studenoga 2021.
Poznat(a) po humanitarni rad
Portal o životopisima

Životopis uredi

Mladost i školovanje uredi

Rodila se u Zagrebu kao najmlađe, trinaesto dijete, u poznatoj katoličkoj pravničkoj obitelji. Osnovnu i srednju školu završila je u Zagrebu. Obitelj joj je dolaskom komunističke vlasti obilježena kao klasni neprijatelj i njoj je bilo onemogućeno studiranje.[3] Stoga 1958. godine odlazi u Beč gdje studira socijalni rad i katehetiku.[2] U Beč je došla kao čistačica, a studirala je na bečkom Seminaru za crkvena ženska zanimanja (Seminar für kirchliche Frauenberufe). Studij joj je omogućio bečki kardinal dr Franz König, osiguravši joj stipendiju i smještaj.[3][4] Dodatno se usavršavala u Parizu i Lourdesu.

Socijalno i humanitarno djelovanje uredi

Zagrebačkom nadbiskupu dr. Franji Šeperu stavila se 1966. godine na raspolaganje za službu u Crkvi, na što joj je on ponudio dvije mogućnosti: organizirati rad obnovljenog Caritasa ili poučavati vjeronauk. Izabrala je prvu mogućnost i bila je ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije od 1966. do 2005. godine.[2][1] Stalno je trpila prijetnje zbog rada u Caritasu i svaki je put odolila napadima.[3] Sve do pada komunizma crkvena pomoć tretirana je kao "ilegalni" rad.[4]

Karitativni rad obilježio joj je rad s djecom. Prijelomna točka u djelovanju Caritasa događaj je od 29. lipnja 1969. godine, kada je trudnica pokucala na Caritasova vrata, te tjedan dana kasnije, 8. srpnja, kada je pred vratima pronašla napušteno dijete. Do njezine je smrti Caritas Zagrebačke nadbiskupije zbrinuo 5000 djece.[5] Caritas pod njenom organizacijom danas ima oko 260 djelatnika, 33 kuće i ustanove u kojima je smješteno oko 400 djece te 200 odraslih.[2] Pod njenim vodstvom prerastao je Caritas u jedno od najvećih nevaladinih humanitarnih udruga u Hrvatskoj i razvio je skrb za napuštenu djecu, hendikepirane, stare, nemoćne, socijalno ugrožene. Po izbijanju Domovinskog rata također prikuplja pomoć za žrtve rata.[1] Bila je i dugogodišnja predsjednica Humanitarne mreže Hrvatske,[2] članica Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, te urednica Betanije, časopisa za bolesnike.

Osobni život uredi

Kako u poslovnom, tako i na osobno planu Jelena Brajša skrbila je za napuštenu djecu. Posvojila je četvero djece koja nose njezino prezime te još troje djece koje je prihvatila k sebi koje službeno nije usvojila. Najstarije usvojeno dijete je Tomislav Brajša, poznati glazbenik i pjevač.[2] Toni Brajša postao je plivač i nastupio za Hrvatsku na Paraolimpijskim igrama u Tokiju.

Javni skandali uredi

Brajša je 2005. godine osumnjičena i optužena za prikrivanje kriminalnog djela kuhara Mije Penića, koji je tada osuđen za pokušaj silovanja štićenice u Caritasovom domu Brezovica. Sumnjalo se da je Brajša pokušala sakriti Penićev dnevnik, u kojem je detaljno opisano kazneno djelo. Optužbi je pravomoćno oslobođena 2007. godine.[6][7][8][9]

Godine 2009. osuđena je za utaju poreza. Brajša je proglašena krivom za izbjegavanje plaćanja poreza i doprinosa zaposlenicima Caritasa od 2001. do 2004. godine u svoti od ukupno 5,7 milijuna kuna. Osuđena je na 11 mjeseci zatvora i 4 godine uvjetne kazne.[6]

Djela uredi

Članci i prilozi u zbornicima

Nagrade i priznanja uredi

Dobila je nagrade:[2]

  • 1992.: Medalja Albert Schweitzer
  • 1993.: Nagrada Grada Zagreba
  • 1993.: Nagrada Dr Kurt Waldheim, za zasluge na području rješavanja sukoba
  • 1999.: Priznanje Osoba dijaloga-osoba godine, dodijelila Hrvatska akademska udruga
  • 2000.: Humanistica svijeta[14]
  • Zlatna povelja mira i humanizma, dodijelila Međunarodna liga humanista
  • 2008.: Medalja s likom Majke Božje od Kamenitih vrata[15]

Spomen uredi

Austrijski redatelj Robert Neumüller u produkciji ORF-a snimio je dokumentarni film Jelena Brajsa, der Engel von Zagreb.[3]

Bibliografija uredi

Izvori uredi

  1. ↑ a b c Hrvatski leksikon I. Vujić, Antun (gl. urednik). Naklada Leksikon, Zagreb, 1996. str. 146-147
  2. ↑ a b c d e f g Večernji list Protiv Jelene Brajše nemoćan i Bozanić, 20. lipnja 2005. (pristupljeno 9. ožujka 2018.)
  3. ↑ a b c d (njem.) OTS kreuz&quer. Jelena Brajsa und Kardinal König: Der Engel von Zagreb und sein Förderer, 2. kolovoza 2004. (pristupljeno 9. ožujka 2018.)
  4. ↑ a b (njem.) KirchenZeitung Zvonimir Despot/Ingeborg Schödl: Friede entsteht im Herzen. Jelena Brajsa wird die „kroatische Mutter Teresa“ genannt, 18. svibnja 2004. (pristupljeno 9. ožujka 2018.)
  5. ↑ Čutura, Vlado: „Caritas pod vodstvom Jelene Brajše zbrinuo je više od 5000 djece”, Glas Koncila, br. 2473 (14. studenoga 2021.), god. LX, str. 5.
    »O svojoj posvećenosti djeci i majkama svojedobno je rekla: »Na samo Petrovo 1969. bila sam u katedrali. Poslije mise časna sestra je na mikrofon rekla:'Ako je gospođa Jelena Brajša u crkvi, molim neka uđe u sakristiju.' Stresla sam se i prestrašila jer nisam mogla znati tko me mogao tražiti i što je tako hitno da ne može pričekati. U sakristiji me dočekala mlada djevojka koja je bila trudna, i to možda punih osam mjeseci. Iz južne Dalmacije došla je u Zagreb i molila me da he prihvatim. (...) Prihvatili smo djevojku i do poroda je udomili kod jedne gospođe. (...) Ni tjedan dana nakon toga, u jutro 8. dana mjeseca srpnja u kutiji od banana našla sam dijete pred vratima našega ureda na Kaptolu 31. Kao što je trudnica došla moliti za pomoć, i to je dijete tražilo pomoć, da ga spasimo. I tako je uloga Caritasa Zagrebačke nadbiskupije od prvih dana imala posebno pred sobom zahtjev od Boga i ljudi da se brinemo za djecu.««
  6. ↑ a b Umrla je nekadašnja ravnateljica Caritasa Jelena Brajša. Jutarnji list. 6. studenoga 2021. Pristupljeno 14. travnja 2024.
  7. ↑ Umrla Jelena Brajša, bivša ravnateljica Caritasa. Večernji list. 6. studenoga 2021. Pristupljeno 14. travnja 2024.
  8. ↑ Bozanić rehabilitirao Jelenu Brajšu. tportal.hr. 5. ožujka 2017. Pristupljeno 14. travnja 2024.
  9. ↑ Hina. 6. studenoga 2021. Umrla Jelena Brajša, dugogodišnja ravnateljica Caritasa: tijekom Domovinskog rata zbrinjavala je žene i djecu; 2006. bila je usred slučaja Brezovica. Šibenski. Pristupljeno 14. travnja 2024.
  10. ↑ Prilog Jelene Brajše u: Zvonimir Šeparović (uredio), Hrvatski žrtvoslov : zbornik radova Prvog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Zagreb, 19. do 21. lipnja 1998., Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Zagreb, 1998., ISBN 9539734010, str. 441-448
  11. ↑ Prilog Jelene Brajše u: Željko Tanjić (priredio), Veritatem facientes in caritate: zbornik radova Međunarodnoga simpozija o kardinalu Franji Šeperu povodom 20. obljetnice smrti, Glas Koncila : Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2003., ISBN 9536258862
  12. ↑ Robert Holjevac, Prikaz simpozija o kardinalu Franji Šeperu, Časopis za suvremenu povijest 2/2002.
  13. ↑ Prilog Jelene Brajše u: Antun Cvek i Marija Cvitanović (uredili), Biskup Josip Lang - prijatelj siromaha : zbornik sa Simpozija održanoga 6. studenoga 2004. u Zagrebu, prigodom 80. godišnjice smrti biskupa Josipa Langa, Zaklada biskup Josip Lang, Zagreb, 2005., ISBN 953998324X, str. 39-43
  14. ↑ Jelena Brajša, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije: "U Hrvatskoj je previše siromašnih", Hrvatsko slovo 405/2003.
  15. ↑ IZ POSLJEDNJEGA VEĆEGA RAZGOVORA POKOJNE UMIROVLJENE RAVNATELJICE CARITASA ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE JELENE BRAJŠE ZA GLAS KONCILA »Majke su nama ostavljale djecu jer su znale da to činimo u Božje ime«, Glas Koncila, 8. studenoga 2021.

Vanjske poveznice uredi

Sestrinski projekti
 Wikicitati imaju zbirke citata o temi Jelena Brajša
Mrežna mjesta
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jelena_Brajša&oldid=6910840"