Jelena Gruba

Jelena Gruba bila je hrvatska[1] kraljica u Bosni, prvo kao supruga kralja Dabiše, a zatim kao jedina žena na vladarskom tronu.

Nasljeđe Tvrtka I. i ratovi sa Žigmundom

S Dabišom je u braku bila od 1391. do njegove smrti 1395. godine. Iz njihovog braka rođena je jedna kćerka, Stana. Po Dabišinoj smrti izabrana je za vladaricu od strane lokalnog plemstva.

Za vrijeme njene vladavine ojačali su plemići s krupnim posjedima koje su praktično upravljale većim dijelom države. Oni su vodili samostalnu politiku i u sklopu svojih posjeda ubirali su carine čime su direktno podrivali i slabili centralnu vlast. Njena vladavina okončana je u svibnju 1398. godine, kada su ju veliki zemljoposjednici, plemići predvođeni Hrvojem Vukčićem, lišili vlasti proglašenjem Ostoje za novog kralja.

Razlozi za njenu smjenu nisu poznati, ali je ona nakon vladavine nastavila živjeti u Bosni s titulom kraljice.

O kraljici Jeleni saznajemo iz samo dva povijesna izvora. Ti su dokumenti jedna povelja upućena Dubrovniku, te jedan zahtjev. Zanimljivo je da nije kovala svoj novac, nego je koristila novac prethodnog kralja i bana, svoga muža, Stjepana Dabiše. Rođaci su joj bili plemići Nikolići, koji su vladali jednim dijelom Huma. Nadimak je stekla zbog svoje grubosti i vanjskog izgleda. Na grub način pokušala je da sačuva vlast, ali joj to nije uspjelo.[nedostaje izvor]

IzvoriUredi

  1. Lovorka Čoralić, Milko Brković, Srednjovjekovna Bosna i Hum: identitet i kontinuitet, Biblioteka Crkve na kamenu, knjiga br. 71, Mostar, 2002., 266 str.: "Zemljopisnim pojmom Bosne i Huma autor označava prostor na kojem su nastale državne tvorevine hrvatskog naroda, za koje se sve više čuje nakon izumiranja hrvatskih narodnih vladara (kraljeva) i ulaska Hrvatskog Kraljevstva u personalnu uniju s Ugarskom (1102.)", Croatica Christiana periodica, sv. 27, br. 51, 2003.


   Nedovršeni članak Jelena Gruba koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.