Jezične porodice i jezici: Nilsko-saharski jezici - Uralsko-altajski jezici

Glavne jezične porodice

Nilsko-saharski jeziciUredi

(204)

BertaUredi

(1) Etiopija: berta.

CentralnosudanskiUredi

(65)

istokUredi

(22):

a. Lendu (3) Demokratska republika Kongo, Uganda, Sudan: bendi, lendu, ngiti:
b. Mangbetu (3): asoa, lombi, mangbetu;
c. Mangbutu-Efe (6): efe, lese, mamvu, mangbutu, mvuba, ndo;
d. Moru-Madi (10):
d1. centralni: aringa, avokaya, keliko, logo, lugbara, omi.
d2. sjeverni: moru,
d3. južni: južni ma'di, ma'di, olu'bo,

zapadUredi

(43) Čad, Srednjoafrička Republika, Sudan:

a. Bongo-Bagirmi (41):
a1. Bongo-Baka (8):
a. Baka (1): baka,
b. Bongo (1): bongo,
c. Morokodo-Beli (6): beli, jur modo, mittu,
c1. Morokodo-Mo’da (3): mo'da, morokodo, nyamusa-molo,
a2. Kara (3): furu, gula /SAR/, yulu.
a3. Sara-Bagirmi (29):
a. Bagirmi (8): bagirmi, berakou, disa, gula /Čad/, jaya, kenga, morom (bernde), naba,
b. Sara (19):
b1. Sara Proper (17):
bedjond, dagba, gor, gulay, horo, kaba, laka, mango, mbay, ngam, ngambay, sar,
a Sara Kaba (5): kaba deme (Sara Kaba Démé), kaba na (Sara Kaba Náà), kulfa, sara dunjo, sara kaba,
b2.Vale (2): lutos, vale,
birri, fongoro,
a4. Sinyar (1): sinyar,
b. Kresh (2) Sudan: aja, gbaya

FurUredi

(3) Ćad, Sudan: amdang, fur, mimi.

IstočnosudanskiUredi

(95)

IstočniUredi

(26) Sudan, : Istočni Jebel (4): aka, gaam, kelo, molo; Nara (1): nara; Nubijski (11): birked, dair, dilling, el hugeirat, ghulfan, kadaru, karko, kenuzi-dongola, midob, nobiin, wali; Surmi (10): didinga, kacipo-balesi, kwegu, majang, me'en, murle, mursi, narim, suri, tennet.

KuliakUredi

(3): ik, nyang'i, soo.

NilotskiUredi

(52)

d3 a. istočni (16) Sudan, Uganda, Kenija, Tanzanija, Etiopija: Bari (3): bari, kakwa, mandari; Lotuxo-Teso (13): dongotono, karamojong, lango, lokoya, lopit, maasai, ngasa, nyangatom, otuho, samburu, teso, toposa, turkana.
d3 b. južni (14) tanzanija, Kenija, Uganda: Kalenjin (12): aramanik, endo, kalenjin, kisankasa, kupsabiny, mediak, mosiro, okiek, pökoot, sabaot, sjeverni tugen, talai; Tatoga (2): omotik, datooga.
d3 c. zapadni (22) Sudan, Uganda, Demokratska Republika Kongo, Kenija: Dinka-Nuer (7): dinka (5 jezika: južni, jugoistočni, jugozapadni, sjeveroistočni, sjeverozapadni), nuer, reel; Luo (15): acholi, adhola, alur, anuak, belanda bor, burun, jumjum, kumam, lango, luo, luwo, mabaan, päri, shilluk, thuri.
g2. Mabang (8) Čad, Sudan: kendeje; Maba (2): maba, marfa; Masalit (3): masalit, massalat, surbakhal; Runga-Kibet (2): kibet, runga.

ZapadniUredi

(14) Čad, Sudan: Daju (7): baygo, daju (3 jezika: nyala-lagowa, sila, dadjo), logorik, njalgulgule, shatt; Nyimang (2): afitti, ama; Tama (3): assangori, mararit, tama; Temein (2): temein, tese. Maba (9)

g1. Karanga (1) čad: karanga

Kadugli-KrongoUredi

(6)

kanga, katcha-kadugli-miri, keiga, krongo, tulishi, tumtum.

KomuzUredi

(6):

e1. Gumuz (1) Etiopija: gumuz
e2. Koman (5) Etiopija, Sudan: gule, komo, kwama, opuuo, uduk.

KunamaUredi

(1) Eritreja: kunama.

SaharskiUredi

(9)

h1. istočni (2) Sudan: berti, zaghawa.
h2. zapadni (7): Kanuri (5): kanuri (4 jezika: bilma, manga, središnji, tumari), kanembu; Tebu (2): dazaga, tedaga.

SonghaiUredi

(8):

i1. Korandje (1) Alžir: korandje
i2. Sjeverni (2) mali, Niger: tadaksahak, tasawaq.
i3. Južni (5) Benin, Mali, Burkina Faso, Niger: dendi, songhay (3 jezika: koyra chiini, koyraboro senni, songhay), zarma.
J) Neklasificirani (7) Sudan, Etiopija: shabo

Papuanski jeziciUredi

Amto-Musa jeziciUredi

(2), Papua Nova Gvineja: amto, musan.

ArafundiUredi

(3) nekad dio skupine ramu. Papua Nova Gvineja: andai, Nanubae, Tapei

Arai-KwomtariUredi

(10) Papua Nova Gvineja

a) Arai (Left May) (4) ama, iteri, nimo, Owiniga
b) Kwomtari (6): baibai, fas, guariso, kwomtari, nai, pyu

Bayono-AwbonoUredi

(2) Indonezija/Papua: awbono, bayono.

BorderUredi

(15)[1]

a. Bewani (5): ainbai, kilmeri, Ningera, Pagi, Umeda
b. taikat (2): awyi, taikat
c. Waris (8): amanab, Auwe, Daonda, Imonda, Manem, Sowanda, viid (senggi), Waris.

Donji Mamberamo jeziciUredi

(2) Indonezija/Papua: warembori, yoke.

East bird’s head-sentani (istočnovogelkopski-sentani jezici)Uredi

(8) Indonezija/Papua:

a. East Bird's Head jezici: manikion, meyah, moskona,
b. Sentani jezici: nafri, sentani, sowari ili demta, tabla.
c. Burmeso: burmeso

Geelvink Bay jezici (vidi Lakes Plain jezici)Uredi

eks-porodica. (33) Indonezija/Papua.

Istočni Geelvink Bay jeziciUredi

(11): anasi, barapasi, bauzi, burate, demisa, kofei, nisa, sauri, tefaro, tunggare, woria.

Istočni Trans-Fly jeziciUredi

(4) nekad dio transnovogvinejske porodice: bine, gizrra, meriam, wipi.

istočnonovobritanski jeziciUredi

a. Baining (6): kairak, makolkol, mali, qaqet, simbali, ura,
b. Taulil (1): taulil

Istočnopapuanski jeziciUredi

(36) Papua Nova Gvineja, Solomonovi Otoci: bilua, dororo, guliguli, kazukuru, kol, kuot, lavukaleve, savosavo, sulka, touo.

Južni-centralni papuanski jeziciUredi

(22) nekad dio transnovogvinejske porodice:

a. Morehead-Upper Maro (17): Nambu (6): nama, namat, nambo, namo, neme, nen; Tonda (10): arammba, bädi kanum, blafe, guntai, ngkâlmpw kanum, smärky kanum, sota kanum, kunja, rema, wára; Yey (1): yei,
b. Pahoturi (2): agob, idi.
c. Waia (1): tabo.
d. Yelmek-Maklew (2): maklew, yelmek.

Južnobugenvilski jeziciUredi

(9) nekad dio Istočnopapuanske porodice: Buin (3): siwai, terei, uisai; Nasioi (6): lantanai ili Daantanai’, koromira, naasioi, oune ili ounge, sibe, simeku.

Kaure jeziciUredi

(4): kapori, kaure, kosadle (kosare), narau.

Lakes Plain jeziciUredi

(20): awera, biritai, doutai, duvle, edopi, eritai, fayu, foau, iau, kaiy, kirikiri, kwerisa, obokuitai, papasena, rasawa, saponi, sikaritai, tause, taworta (diebroud), waritai.

Left May jeziciUredi

(6) Papua Nova Gvineja: bo, nakwi.

Mairasi jeziciUredi

(3): Mairasi, mer, semimi.

Maybrat jeziciUredi

(2) nekad dio zapadnonovogvinejske skupine: karon dori, mai brat.

Mongol-Langam jeziciUredi

(3) nekad dio porodice Sepik-Ramu, skupine Yuat-Langam.

langam, mongol, yaul.

Nimboran jeziciUredi

(5): nekad dio transnovogvinejske porodice. gresi, kemtuik, mekwei, mlap, nimboran.

Pauwasi jeziciUredi

(5) nekad dio transnovogvinejske porodice.

a) Istočni pauwasi jezici: emumu (Emem), Karkar-Yuri, yafi (zorop).
b) Zapadni pauwasi jezici: dubu (tebi), towei,

Piawi jeziciUredi

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice: haruai, pinai-hagahai.

Ramu-Lower SepikUredi

(32):nekad dio porodice Sepik-Ramu.

a. Kambot (1): ap ma,
b. Lower Sepik ili Nor-Pondo (6): angoram, chambri, kopar, murik, tabriak, yimas.
c. Ramu (25): Annaberg ili Middle Ramu (3): aiome, anor, rao; grass: abu, ambakich, banaro, gorovu; Mikarew (3; nekad dio skupine ruboni): aruamu, kire, sepen; Ottilien (5; nekad dio skupine ruboni): awar, borei, bosngun, kaian ili kayan, watam ili Marangis; Tanggu ili Ataitan (4; nekad dio skupine goam): andarum, kanggape, tanggu, tanguat; Tamolan (6; nekad dio skupine goam): akrukay, breri, igana, inapang, kominimung, romkun. Sedmi jezik itutang [itu] uklopljen je u inapang [mzu].

Senagi jeziciUredi

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice: angor, dera.

Sepik jeziciUredi

(56) nekad dio porodice Sepik-Ramu: abau (1; nekad dio skupine Upper Sepik) abau; Biksi (2) Indonezija/Papua: kimki, yetfa; Iwam (3; nekad dio skupine Upper Sepik): amal, iwam, yawenian (iwam, sepik); Leonhard Schultze ili Walio (4) Papua Nova Gvineja: pei, tuwari, walio, yawiyo; Ndu (12): ambulas, boikin, burui, gaikundi, hanga hundi, iatmul, koiwat, malinguat, manambu, ngala, sengo, yelogu; Nukuma (3): kwanga, kwoma, mende; Ram (3) Papua Nova Gvineja: awtuw, karawa, pouye; Sepik Hill (16): Alamblak (2): alamblak, kaningra; Bahinemo (7): bahinemo, berinomo, bisis, kapriman, mari, sumariup, watakataui; Sanio (5): bikaru, hewa, niksek, piame, saniyo-hiyewe; Papi (2; nekad dio skupine Leonhard Schultze) Papua Nova Gvineja: papi, suarmin. Tama (6): Papua Nova Gvineja: ayi, kalou, mehek, pahi, pasi, yessan-mayo; Wogamusin-Chenapian (2; nekad dio skupine Upper Sepik): chenapian, wogamusin; Yellow River (3) Papua Nova Gvineja: ak, awun, namia; Yerakai (1): yerakai.

Sepik-Ramu jeziciUredi

eks-porodica (100 jezika) podijeljena na nekoliko porodica: Ramu-Lower Sepik, Sepik, Yuat.

Sjevernobugenvilski jeziciUredi

(4), nekad dio istočnopapuanske porodice: askopan, ramopa, rapoisi, rotokas.

Sko jeziciUredi

(7) Papua Nova Gvineja:

a Krisa (4): krisa, puari, rawo, warapu.
b. Vanimo (3) : skou, vanimo, wutung.

Somahai jeziciUredi

(2) nekad dio transnovogvinejske porodice momina, momuna.

Tor-Kwerba jeziciUredi

(24) nekad dio transnovogvinejske porodice.

a. Greater Kwerba (9): Isirawa (1): isirawa; Kwerba (7): airoran, bagusa, kauwera, kwerba, kwerba mamberamo, samarokena, trimuris; Mawes (1): mawes.
b. Orya-Tor (15): Orya (1): orya; Sause (1): sause; Tor (13): berik, bonerif ili beneraf, betaf ili tena (nekad smatran neklasificiranim), dabe, maremgi ili dineor, itik, jofotek-bromnya (novopriznat), keder ili keijar, kwesten, kwinsu (novopriznat), mander, vitou ili takar (novopriznat), wares.

Torricelli jeziciUredi

(53):

a. Kombio-Arapesh (10) Papua Nova Gvineja: aruek, bukiyip, eitiep, kombio, mufian, torricelli, weri (ili bumbita arapesh), wom, yambes; novopriznat kao 10. jezik: Abu' arapesh
b. Maimai (6) Papua Nova Gvineja: beli, heyo, laeko-libuat, siliput, wiaki, yahang.
c. Marienberg (7) Papua Nova Gvineja: buna, bungain, elepi, juwal, kamasau, urimo, wiarumus,
d. Monumbo (2) Papua Nova Gvineja: lilau, monumbo
e. Urim (1) Papua Nova Gvineja: urim.
f: Wapei-Palei (23) Papua Nova Gvineja: Palei (10): agi, aiku (podijeljen na Ambrak; Yangum Dey; Yangum Gel; Yangum Mon), Ambrak (novopriznat), alatil, aruop, bragat, nabi, wanap, Yangum Dey; Yangum Gel; Yangum Mon; Wapei (12): au, dia, elkei, gnau, ningil, olo, sinagen, valman, yapunda, yau, yil, yis; Urat (1): urat.
g. Zapadni Wapei (8) Papua Nova Gvineja: one 6 jezika: molmo, inebu, kwamtim, kabore, sjeverni, južni), seta, seti.

Transnovogvinejski jeziciUredi

(564), Dijelom podijeljena. Papua Nova Gvineja

AnganUredi

(13): angaatiha, akoye, ankave, baruya, hamtai, kamasa, kawacha, menya, safeyoka, simbari, susuami, tainae, yagwoia;

Asmat-KamoroUredi

(11): buruwai, asmat sa obale kazuarina, centralni asmat, citak, diuwe, kamberau, kamoro, sempan, sjeverni asmat, tamnim citak, yaosakor asmat;

Awin-PareUredi

(2): aekyom, pare;

BinandereUredi

(13): aeka (novopriznat), baruga, binandere, doghoro, ewage-notu, gaina, guhu-samane, Hunjara-Kaina Ke (novopriznat), korafe ili Korafe-Yegha, orokaiva, suena, yekora, zia;

BosaviUredi

(8): aimele, beami, dibiyaso, edolo, kaluli, kasua, onobasulu, sonia, turumsa (prije neklasificiran),

Chimbu-WahgiUredi

(17): chuave, dom, golin, imbongu, kandawo, kuman, maring, mbo-ung, melpa, narak, nii, nomane, salt-yui, sinasina, sjeverni wahgi, umbu-ungu, wahgi;

DamalUredi

(1): damal;

DemUredi

(1): dem;

Duna-BogayaUredi

(2): bogaya, duna;

East KutubuUredi

(2): fiwaga, foi;

ElemanUredi

(7): kaki ae, keuru ili keoru-ahia, opao, orokolo, purari, tairuma, toaripi;

EnganUredi

(14): angal, angal enen, angal heneng, bisorio, enga, erave, huli, ipili, istočni kewa, kyaka, lembena, nete, samberigi, zapadni kewa;

Finisterre-HuonUredi

(61): Asaro’o, awara, bonkiman, borong, bulgebi, burum-mindik, dedua, degenan, domung, finongan, forak, gabutamon, gusan, guya, gwahatike, iyo, kâte, kinalakna, komba, kovai, kube, kumukio, ma, madi, mamaa, mape, mese ili mesem, migabac, momare, munkip ili mungkip, muratayak, nabak, nakama, nankina, nek, nekgini, neko, ngaing, nimi, nomu, nuk, nukna, numanggang, ono, rawa, sakam, sauk, selepet, sene, sialum, som, timbe, tobo, tuma-irumu, ufim, uri, wantoat, weliki, yagomi, yau, yopno;

Gogodala-SukiUredi

(4): ari, gogodala, suki, waruna;

Inland GulfUredi

(7): foia foia (novopriznati), hoia hoia (novopriznati), Hoyahoya (novopriznati), ipiko, karami, minanibai, mubami;

istočni StricklandUredi

(6): fembe, gobasi, konai, kubo, odoodee, samo;

jugoistočni papuanskiUredi

(37): aneme wake, barai, bariji, bauwaki, biangai, binahari, daga, dima, domu, doromu ili doromu-koki, ese, fuyug, ginuman, grass koiari, humene, kanasi, koitabu, kunimaipa, laua, mailu, maiwa, mapena, maria, moikodi, morawa, mulaha, namiae, nawaru, ömie, onjob, planinski koiali, tauade, turaka, uare, umanakaina, weri, yareba;

južni Bird’s HeadUredi

(10): arandai, duriankere, kaburi, kais, kemberano, kokoda, konda, puragi, suabo, yahadian /po starijoj klasifikaciji i Maku'a ili Makuv’a [lva];

Kainantu-GorokaUredi

(29): agarabi, alekano, awa, awiyaana, benabena, binumarien, dano, fore, gadsup, gende, gimi, inoke-yate, isabi, južni tairora, kamano, kambaira, kanite, kenati, keyagana, kosena, ontenu, owenia, siane, sjeverni tairora, tokano, usarufa, waffa, yagaria, yaweyuha;

KamulaUredi

(1): kamula;

KayagarUredi

(3): atohwaim, kayagar, tamagario;

KiwaiUredi

(7): bamu, južni kiwai, kerewo, kibiri (prije neklasificiran), morigi, sjeveroistočni kiwai, waboda;

KolopomUredi

(3): kimaama ili kimaghima, ndom, riantana;

MadangUredi

(106): abaga, amaimon, amele, anam, anamgura, anjam, apali, arawum, asas, atemble, bagupi, baimak, bargam, bau, bepour, bilakura, biyom, bongu, brem, danaru, dimir, duduela, dumpu, dumun, faita, gal, ganglau, gants, garus, girawa, gumalu, isebe, jilim, kalam, kare, kein, kesawai, kobol, kobon, kolom, korak, kowaki, kwato, lemio, maia, maiani, mala, malas, male, matepi, mauwake, mawak, mawan, miani, moere, moresada, mosimo, mum, munit, murupi, musak, musar, nake, nend, nobonob, ogea, pal, pamosu, panim, parawen, paynamar, pulabu, rapting, rempi, rerau, saep, sam, samosa, saruga, sausi, sihan, sileibi, silopi, sinsauru, siroi, sop, sumau, tai, tauya, ukuriguma, urigina, usan, utarmbung, utu, uya, wadaginam, wagi, wamas, wanambre, wasembo, waskia, yaben, yabong, yangulam, yarawata, yoidik;

MarindUredi

(6): bian marind, kuni-boazi, marind, warkay-bipim, yaqay, zimakani;

MekUredi

(7): eipomek, ketengban, korupun-sela, kosarek yale, nalca, nipsan, una;

MombumUredi

(2): koneraw, mombum;

MorUredi

(1): mor;

MoraoriUredi

(1): morori;

Ok-AwyuUredi

(36): Aghu, asue awyu, bimin, burumakok, centralni awyu, edera awyu, faiwol, iwur, jair awyu, južni awyu, južni muyu, ketum, kombai, komyandaret, kopkaka, korowai, kwer, mandobo atas, mandobo bawah, mian, nakai, ngalum, ninggerum, sawi, setaman, sjeverni awyu, sjeverni muyu, suganga, tangko, telefol, tifal, tsakwambo ili tsaukambo, urapmin, wambon, wanggom, yonggom /sjeverni korowai [krg], ukopljen i korowai/;

OksapminUredi

(1): oksapmin;

PawaiaUredi

(1): Pawaia;

Tanah MerahUredi

(1): tanahmerah;

TeberanUredi

(2): dadibi, folopa;

TirioUredi

(5): abom, baramu, bitur, makayam, were ili weredai;

Turama-KikorianUredi

(3): ikobi-mena, omati, rumu;

Zapadni transnovogvinejskiUredi

(43): abui, adabe, adang, angguruk yali, auye, baham, blagar, bunak, donjovelikodolinski dani, dao, ekari, fataluku, gornjovelikodolinski dani, hamap, hupla, iha, kabola, kafoa, kamang, karas, kelon, kui, kula, lamma, makasae, moni,nduga, nedebang, nggem, ninia yali, oirata, pass valley yali, retta, sawila, silimo, srednjovelikodolinski dani ili tulem, tereweng, tewa, walak, wano, wersing, wolani, zapadni dani;

Zapadni kutubuUredi

(1): fasu;

WiruUredi

(1): wiru.

Yele-zapadnonovobritanski jeziciUredi

(3) nekad dio istočnopapuanske porodice: anem, pele-ata, yele.

Yuat jeziciUredi

(6) nekad dio porodice sepik-ramu, skupine Yuat-Langam: biwat, bun, changriwa, kyenele, maramba, mekmek.

Zapadnopapuanski jeziciUredi

(23), Indonezija (Papua):

a. sjevernohalmaherski (16):
b. West Bird’s Head (5): kalabra, moi, moraid, seget, tehit.
c. Yapen (2): saweru, yawa.

Galela-Loloda (8): galela, laba, loloda, modole, pagu, tabaru, tobelo, tugutil; Sahu (5): gamkonora, ibu, kao, sahu, waioli; Ternate-Tidore (2): ternate, tidore; West Makian (1): zapadni makian (makian barat).

Novopriznati jezici: andai, nanubae, tapei, Abu' arapesh jezik (2009), ambrak (2007), aeka (2007),

Sinotibetski jezici (449)Uredi

KineskiUredi

(14; + literarni kineski) Kina, Kirgizija: kineski (14 jezika: min dong, jinyu, mandarinski, pu-xian, huizhou, min zhong, dungan, gan, hakka, xiang, min bei, min nan, wu, yue; literarni kineski.

Tibetsko-burmanskiUredi

(389)

BaiUredi

(3) Kina: bai (3 jezika: centralni, sjeverni, južni).

HimalajskiUredi

(145)

a. Mahakiranti (51)
a. Kham-Magar-Chepang-Sunwari (13) Nepal: Chepang (4): bujhyal, chepang, kusunda, wayu; Kham (4): kham (2 jezika: gamale, sheshi), parbate (2 jezika: istočni i zapadni); Magar (3): magar (2 jezika, istočni i zapadni), raji; Sunwari (2): bahing, sunwar.
b. Kiranti (37) Nepal, Indija: Istočni (27): athpariya, bantawa, belhariya, camling, chhintange, chhulung, chukwa, dungmali, kulung, lambichhong, limbu, lorung (2 jezika: sjeverni i južni), lumba-yakkha, meohang (2 jezika: istočni i zapadni), moinba, nachering, phangduwali, pongyong, puma, saam, sampang, waling, yakha, yamphe, yamphu; Zapadni (9): dumi, jerung, khaling, koi, lingkhim, raute, thulung, tilung, wambule; tomyang.
c. Newari (1) Nepal: newar.
Tibeto-Kanauri (93):
a. Lepcha (1) Indija: lepcha.
b. Tibetski (71) Butan, Nepal, Kina, Indija, Pakistan: Bodo (1): tshangla; Dhimal (2): dhimal, toto; Tamang (15): chantyal, ghale (3 jezika: južni, sjeverni, kutang), gurung (2 jezika: istočni i zapadni), manangba, nar phu, seke, tamang (5 jezika: istočni, zapadni, istočni gorkha, sjeverozapadni, jugozapadni), thakali; Tibetski (53): adap, atuence, balti, brokkat, brokpake, bumthangkha, chalikha, changthang, chocangacakha, choni, dakpakha, dolpo, dzongkha, gongduk, groma, helambu sherpa, humla, jad, jirel, kagate, khengkha, kurtokha, kyerung, ladakhi, lakha, layakha, lhokpu, lhomi, lowa, lunanakha, mugom, naaba, nubri, nupbikha, nyenkha, olekha, panang, purik, sherdukpen, sherpa, sikimski/sikkimese, spiti bhoti, stod bhoti, takpa, thudam, tibetski (3 jezika: centralni, amdo i khams ili khampa), tichurong, tseku, tsum, walungge, zangskari.
c. zapadnohimalajski (20) Indija, Nepal: Almora (4): byangsi, chaudangsi, darmiya, rangkas; Istočni (2): baraamu, thangmi; Janggali (1): rawat; Kanauri (12): gahri, jangshung, kaike, kanashi, kinnauri (3 jezika: chitkuli, bhoti, kinnauri), pattani, shumcho, sunam, tinani, tukpa; rongpo.
d. neklasificirani (1) Butan: dzalakha
Neklasificirani (1): baima.

Jingpho-Konyak-BodoUredi

(25):

Jingpho-Luish (4):
a. Jingpho (3) Burma, Indija: jingpho, singpho, taman.
b. Luish (1) Burma: kado.
Konyak-Bodo-Garo (21):
a. Bodo-Garo (13) Indija, Bangladeš: Bodo (7): bodo, deori, dimasa, kachari, kok borok, riang, tiwa; Garo (2): garo, megam; Koch (4): a'tong, koch, rabha, ruga.
b. Konyak (8) Indija, Burma: naga (8 jezika: chang, konyak, nocte, khiamniungan, wancho, phom, tase, tutsa.

KarenUredi

(20)

Pa'o (1) Burma: pa'o karen.
Pwo (4) Burma, Tajland: karen (4 jezika: istočni, zapadni, sjeverni, phrae pwo).
Sgaw-Bghai (14):
a. Bghai (5) Burma: karen (4 jezika: bwe, geba, geko, lahta), kayan.
b. Brek (1) Burma: brek karen.
c. Kayah (5): karen (3 jezika: yinbaw, yintale, manumanaw), kayah (2 jezika: istočni i zapadni).
d. Sgaw (3) Burma: karen (2 jezika: paku, s'gaw), wewaw.
Neklasificirani (1) Burma: zayein karen.

Kuki-Chin-NagaUredi

(74)

Kuki-Chin (49):
a. Centralni (10) Burma, Bangladeš, Indija: chin (6 jezika: bawm, haka, ngawn, zotung, senthang, tawr), darlong, hmar, mizo, pankhu.
b. Sjeverni (26) Indija, Burma: aimol, anal, biete, chin (5 jezika: siyin, tedim, falam, paite, thado), chiru, gangte, hrangkhol, kom, lamkang, naga (6 jezika: kharam, chothe, monsang, moyon, purum, tarao), purum, ralte, sakechep, simte, vaiphei, yos, zome.
Južni (13) Burma, Bangladeš, Indija: chin (9 jezika: mro, daai, khumi awa, khumi, mara, mün, bualkhaw, chinbon, asho), nga la, shendu, welaung, zyphe.
Naga (25):
a. Angami-Pochuri (9): naga (9 jezika: angami, chokri, južni rengma, khezha, mao, pochuri, poumei, sjeverni rengma, sumi.
b. Ao (4): naga (4 jezika: ao, lotha, sangtam, yimchungru).
c. Tangkhul (3): naga (3 jezika: khoibu, maring, tangkhul.
d. Zeme (8) Indija: naga (8 jezika: rongmei, liangmai, koireng, inpui, thangal, maram, mzieme, zeme.
e. Neklasificirani (1) Indija: puimei naga

Lolo-burmanskiUredi

(73):

Burmanski (14):
a. sjeverni (6) Burma, Kina: achang, hpon, lashi, maru, pela, zaiwa.
b. južni (7) Burma: arakanski, burmanski, chaungtha, intha, taungyo, tavojski/tavoyan, yangbye.
c. neklasificirani (1) Kina: xiandao.
Lolo (57):
a. sjeverni (27) Kina, Vijetnam: Lisu (2): lisu, lipo; Yi (24): laghuu, mantsi, yi (22 jezika: yi, centralni, dayao, miqie, južni lolopho, naluo, wumeng, wuding-luquan, wusa, sichuan, južni, awu, axi, azhe, sani, eshan-xinping, yuanjiang-mojiang, xishan lalu, istočni lalu, zapadni lalu, zapadni, guizhou, jugoistočni lolo; Samei: samei.
b. južni (19) Kina, Laos, Burma, Vijetnam, Tajland: Akha (11): akha, biyo, hani, honi, kaduo, lahu, lahu shi, mahei, phana', sansu, sila; Phunoi (5): bisu, côông, mpi, phunoi, pyen; jinuo (2 jezika: buyuan, youle), ugong.
c. neklasificirani (4) Burma, Kina: laopang, lopi, nusu, zaozou.
d. yi (7) (Kina): yi (7 jezika: ache, poluo. limi, mili, muji, pula, puwa).
b7. Naxi (1) Kina: naxi.
b8. Neklasificirani (1) Vijetnam: phula.

MeiteiUredi

(1) Indija: meitei.

MikirUredi

(2) Indija: amri, karbi.

MruUredi

(1) Bangladeš: mru.

sjevernoasamski/North AssamUredi

(13)

Deng (2) Kina: darang deng, german deng.
Tani (11) Indija: adi, adi-galo, apatani, bugun, digaro-mishmi, idu-mishmi, miju-mishmi, miri, na, nisi, sulung.

NungUredi

(5): drung, lama, norra, nung, rawang.

Tangut-QiangUredi

(15):

Qiang (11) Kina: ersu, guiqiong, muya, namuyi, pumi (sjeverni i južni), qiang (sjeverni i južni), queyu, shixing, zhaba.
rGyarong (4)Kina: guanyinqiao, horpa, jiarong, shangzhai.

TujiaUredi

(2) Kina: tujia (sjeverni i južni).

zapadni bodoUredi

(1) Nepal: dura.

NeklasificiraniUredi

(9) Burma, Indija: anu, ayi, hruso, khamba, lui, palu, pao, sajalong, zakhring.

Novopriznati jezici: : akeu (priznat 2008), alugu, azha

Tajski jeziciUredi

Tai-Kadai) (92)

A) Hlai (2), Kina: hlai, jiamao,
B) Kadai (14), Kina, Vijetnam
b1. Ge-Chi (6), Kina, Vijetnam: bijeli gelao, bijeli lachi, crveni gelao, lachi, zeleni gelao,
b2. Ge-Yang (1): gelao
b3. Yang-Biao (8), Kina, Vijetnam:
a. Buyang (4), Kina:
a1. Istočni (3): buyang e’ma, langnian buyang, yerong (nekada klasificiran u Bu-Rong).
a2. Zapadni (1): baha buyang,
cun, en, laha, qabiao,
C) Kam-Tai (76)
c1. Be-Tai (63)
a. Be (1), Kina: lingao.
b. Tai-Sek (62), Laos, Vijetnam:
b1. Sek (1), Laos: saek.
b2. Tai (61), Kina, Vijetnam, Laos, Tajland, Indija, Burma:
a. Centralni (10): cao lan, nung, tày, ts'ün-lao, dai Zhuang, Minz Zhuang, Nong Zhuang, Yang Zhuang, [Zuojiang Zhuang (jezik)|zuojiang zhuang]]; e danas se vodi kao (miješani jezik); Podijeljen: južni zhuang,
b. Istočni Centralni (Sjeverozapadni) (1): turung,
c. Sjeverni (13): bouyei, tai mène, yoy, Centralni Hongshuihe Zhuang, istočni Hongshuihe Zhuang, Guibei Zhuang, Guibian Zhuang, Lianshan Zhuang, Liujiang Zhuang, Liuqian Zhuang, Qiubei Zhuang, Yongbei Zhuang, Youjiang Zhuang. Podijeljen: sjeverni zhuang.
d. Jugozapadni (32):
d1. Chiang Saeng (10): phuan, tai daeng, tai dam, tai dón, tai hang tong, tày tac, thai, thai song, sjeverni thai, thu lao.
d2. Lao-Phutai (4): lao, nyaw, phu thai, sjeveroistočni thai.
d3. Sjeverozapad (9): ahom, aiton, khamti, khamyang, khün, lü, phake, shan, tai nüa,
d4. Južni (1): južni thai,
d5. Neklasificirani (2): tai hongjin, yong.
pa di, pu ko, tai long, tai thanh, tai ya, tày sa pa.
e. neklasificirani (1): kuan,
rien, tai do, tai pao, tay khang,
c2. Kam-Sui (12), Kina: ai-cham, biao, cao miao, južni dong, kang, mak, maonan, mulam, sjeverni dong, sui, t'en.
c3. Lakkja (1), Kina: lakkia.

Uralsko-altajski jeziciUredi

Altajski jeziciUredi

(66):

Mongolski jeziciUredi

(14 jezika)

a 1) istočni (13), Mongolija, Kina: bonan, burjatski (3 jezika: Bargu burjatski ili kineski burjatski, mongolski burjatski i kineski burjatski), darhat, daur, dongxiang, halha mongolski, istočni jugur, kalmik-ojrat, kangjia, monggol, tu.
a 2) zapadni (1). Afganistan: mogholi

Tunguski jeziciUredi

(12)

b 1) sjeverni (4), Rusija, Kina: even, evenki, negidal, oroqen.
b 2) južni (8) Rusija, Kina: džurčen, mandžurski, nanai, oroč, orok, udihe, ulč, xibe.

Turski jeziciUredi

(40)

c 1) Bolgar (1), Rusija: čuvaški; bolgarski
c 2) istočni (7) Kina, Turkmenija, Afganistan, Uzbekistan: ainu, čagatajski, ili turkijski, ujgurski, sjeverni uzbečki, južnouzbečki, zapadni jugurski.
c 3) sjeverni (8) Rusija: dolganski, hakaski, jakutski, karagas, sjevernoaltajski, južnoaltajski, šorski, tuvinski.
c 4) južni (12) Iran, Turkmenistan, Afganistan, Uzbekistan, Azerbajdžan, Moldavija, Turska: balkanski gagauz, gagauski, horasanski turski, južnoazerbajdžanski, khalaj turkijski, krimski tatarski, kaškajski, salarski, salchuq, sjevernoazerbajdžanski, turkmenski, turski.
c 5) urum (1): urum.
c 6) Zapadni: baškirski, čulimski, karaimski, karačajsko-balkarski, karakalpački, kazaški, kirgiski, krimčački, kumički, nogajski, tatarski.

Izumrli jezici: kumanski|, pečeneški

Uralski jeziciUredi

(39)

Finski jeziciUredi

a) Baltofinski, Finska, Estonija, Rusija (11); estonski, finski, ingrijski, Kvenski finski, livonski, ludijski, vepsijski, karelski, votski.
b) povolškofinski (4); mordvinski (erzja i mokša), marijski (čeremiski 2: livadski ili istočni (šumski) i brdski ili zapadni). Marijski i mordinski danas čine dvije zasebne skupine; Muromski jezik
c) permjački (3), Rusija: votjački ili udmurtski, permjački, zirjanski.
d) laponski (10; prije 11 (kemi je izumro): akkalski, inarijski, južni, kemski†, kildinski, lulejski, pitejski, sjeverni, skoltski, terski, umejski. Saamski ili laponski danas čine posebnu uralsku skupinu.

Ugarski jeziciUredi

a) mađarski (1), Mađarska: mađarski
b) obskougarski (2), Rusija: vogulski ili mansijski, ostjački ili hantijski

SamojedskiUredi

(6 ili 7): jurački (nenecki), enecki (šumski, enecki iz tundre), kamasinski, selkupski, nganasanski (tavgijski).

Ostali jeziciUredi

Izolirani jeziciUredi

(40): abinomn, abun (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodici[2]), ainu, andoque, burushaski, camsá, candoshi-shapra, canichana, cayubaba, centúúm, elseng, gilyak, hatam (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodici[3]), itonama, karkar-yuri, kibiri, korejski, kutenai, leco, massep, movima, mpur (nekad klasificiran zapadnopapuanskoj porodicizapadnopapuanski jezici), muniche, nihali, odiai, páez, pankararú, puelche, puinave, taiap, taushiro, ticuna, tinigua, tol, trumaí, tsimané, tuxá, urarina, waorani, warao, yale, yámana, yuchi, yuracare, zuni;

baskijski (danas baskijska porodica); drevni jezici: etruščanski; sumerski.

Kreolski jeziciUredi

(82[4]; prije 86[5]): afroseminolski kreolski, amapá kreolski, andamanski kreolski, angolar, antigvanski i barbudski kreolski engleski ili Kokoy kreolski engleski, kreoski, aukan, baba (baba malajski), babalia, bahamski kreolski, bajan, bende (san andrés kreolski), berbice kreolski nizozemski, betawi, bislama, cafundo kreolski, chavacano, cutchi-swahili, fa d'ambu, fernando po kreolski, gijanski kreolski, gornjogvinejski crioulo (kiryol), grenadski kreolski, gullah, gvadalupski kreolski (kreyol), gvajanski kreolski, haićanski kreolski, havajski kreolski, indoportugalski, jamajkanski kreolski, kabuverdianu, kamerunski pidžin, karipúna kreolski (crioulo, kikongo-kutuba, korlai kreolski, krio, kriol (belize kriol), kupang malajski, kwinti, lujzijanski kreolski, lun'gwiye, macao kreolski, malakanski malajski (chitties kreolski), malayu ambonski (ambong), manado malajski, morisyen, munukutuba (kikoongo), naga pidžin, negerhollands, ngatikese, nigerijski pidžin, nikaragvanski kreolski, nubi, oorlams, palenquero, papia kristang (malakanski kreolski portugalski), papiamentu, peranakan, petjo, pijin (solomonski pidžin), pitkernski, réunionski kreolski, riverain sango, roper-bamyili kreolski (kriol), san miguel kreolski, sango, sãotomense, saramaccan, seselwa kreolski (sejšelski kreolski), skepi kreolski nizozemski, sranan, sudanski kreolski, svetolucijski kreolski, šrilankanski kreolski, tayo, ternateño, tetun dili, timorski pidžin, tobagoški kreolski, tok pisin, torres strait kreolski, trinidadski kreolski, tsotsitaal, turks i caicos kreolski, unserdeutsch, vincentski kreolski, virgin islands kreolski;

banda malajski[6] (danas se vodi pod malajske jezike),

Miješani jeziciUredi

(21): angloromski, callawalla, caló (gitanski), camtho, e, jeniški (yeniche, jenisch, yenishe), kaqchikel-k'iche', lomavren, malavijski lomwe (nguru, anguru), mbugu, media lengua, mednyj aleutski, michif, nguluwan, norveški putnički, romski grčki (romika, helenoromski), romski srpski, rotwelsch (rodi), shelta, tagdal, tavringerski romski, wutunhua.

Neklasificirani jeziciUredi

(73; prije 78): aariya, abishira, agavotaguerra, aguano, amerax, amikoana, andh, arára do mato grosso, beothuk, betaf, bhatola, bung, cagua, carabayo, chak, chipiajes, coxima, doso, gail, himarimã, iapama, imeraguen, kaimbé, kamba, kambiwá, kapinawá, kara, karahawyana, karirí-xocó, kehu, kembra, kohoroxitari, korubo, kujarge, kunza, laal, langay, lenca, lepki, lufu, luo, majhwar, malakhel, mawa, miarrã, molof, monimbo, mukha-dora, murkim, ná-meo, namla, natagaimas, pankararé, papavô, pataxó-hãhaãi, pijao, polari, pumé, puquina, quinqui, rer bare, škotski cant, tapeba, tingui-boto, tofanma, tremembé, truká, turumsa, uamué, uru-pa-in, usku, wakoná, warduji, wasu, waxianghua, weyto, xinca, xukurú, yarí, yauma, yeni, yuwana;

Drevni jezici: hatski; kaškejski, meroitski; Izumrli jezici: beothuk

Znakovni jeziciUredi

(3): Znakovni jezik prerijskih Indijanaca; znakovni jezik australskih Aboridžina; Samostanski znakovni jezik.

PidžinUredi

(18): barikanchi, broom kreolski (broome pearling lugger pidgin), fanagalo, gibanawa, hiri motu, iha based pidgin, kineski pidgin engleski, liberijski engleski, lingua franca, maskoy pidgin, mobilian, ndyuka-trio pidgin, nefamese, onin based pidgin, pidgin delaware, settla, tay boi; russenorsk

Umjetni jeziciUredi

(3): esperanto, europanto, interlingua.

Dodatak: Popis jezika koji su izgubili statusUredi

Vidi

Nestali jeziciUredi

a) Drevni jezici: avesta, elamski, etruščanski, fenički, galaćanski, geez, gotski, hatski, hurijski, staroslavenski, sumerski, trački, urartski.
b) Povijesni jezici: srednjoarmenski, staroengleski, starogrčki.
c) Izumrli jezici: bolgarski,

Novopriznati jeziciUredi

2007: andai [afd], hunsrik [hrx], Nanubae [afk], Tapei [afp], vilamovski[wym],

IzvoriUredi

LiteraturaUredi

Vanjske povezniceUredi