Jezično čistunstvo

Jezično čistunstvo ili jezični purizam (iz latinskog purus čisto) opisuje nastojanja da se u jeziku umjesto tuđica i posuđenica rabe izrazi koji su stvoreni iz vlastitog jezika ili novotvorenice. Opisuje čistoću nacionalnog jezika i književnih djela i uz nastojanja ograničavanja utjecaja drugih jezika na vlastiti. U brojnim državama postoje zakoni o zaštiti jezika.

Primjeri za institucijeUredi

Jezični purizam u europskoj povijestiUredi

Prvi se put pojavio u klasično antičko doba kod govornika Cicerona ili Seneke. U literaturi se purističke sklonosti javljaju još u doba baroka, kada je purizam bio simbol domoljublja (npr. Jan Václav Rosa). U Njemačkoj su ti napori nastali u 17. stoljeću kao reakcija na prodor francuskog jezika koji je tada bio u modi. U Španjolskoj purizam je bio istaknut u 18. stoljeću, kada su lokalni jezikoslovci pokušali spriječiti široko prihvaćanje francuskih književnih oblika i okusa (tzv. afrancesamiento).

Dok je Hrvatska bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije i potom SFRJ zatiranje slobode govora odrazilo se i u zatiranju uporabe hrvatskog književnog jezika u javnim glasilima. Jezični model srpskohrvatskog jezika u jugoslavenskoj višenacionalnoj jezičnoj zajednici trebalo je ostvariti kao državni jezik nasilnim združivanjem hrvatskoga, srpskoga i slovenskoga jezika"[1].

Jezično čistunstvo u hrvatskome jezikuUredi

Zahvaljujući jezičnom čistunstvu, hrvatski se jezik leksički obogatio. Posuđenice je prilagodio fonološki. U prvi plan dolaze pozitivne strane purizma[2]. Novojugoslavenski se jezični unitarizam i dalje iz političkih razloga protivi zalaganju za afirmaciju hrvatskog jezika.

IzvoriUredi

  1. Ljudevit Jonke "Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, Vol.54 No.4 Listopad 2007."
  2. "Suvremena lingvistika, Svezak 34, Br. 65 (2008)". Inačica izvorne stranice arhivirana 8. listopada 2008. Pristupljeno 8. rujna 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)


  Nedovršeni članak Jezično čistunstvo koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.