Johann Heinrich Füssli

Johann Heinrich Füssli (7. veljače 1741., Zürich17. travnja 1825., London), poznat i pod engleskim umjetničkim imenom Henry Fuseli, je bio švicarsko-engleski slikar, crtač i pisac o umjetnosti koji je veći dio svog života proveo u Velikoj Britaniji; poznat kao jedan od prvih slikara romantizma. Mnoga njegova djela, poput Noćne more, bave se nadnaravnim temama. Obnašao je zvanje profesora slikarstva na Kraljevskoj akademiji u Londonu. Njegov je stil imao značajan utjecaj na mnoge mlađe britanske umjetnike, uključujući Williama Blakea.

Johann Heinrich Füssli
romantizam
Johann Heinrich Füssli
Portret Henryja Fuselija kojega je 1830. god. naslikao James Northcote
Rođenje 7. veljače 1741.
Zürich, Švicarska
Smrt 7. svibnja 1840.
London, Engleska
Vrsta umjetnosti slikarstvo - crtež - književnost
Praksa Zürich, Rim, London
Utjecao William Blake, John Constable i dr.
Utjecali Michelangelo, Joseph Mallord William Turner, John Constable
Poznata djela Noćna mora
Tor mlati Midgardsku zmiju
Portal o životopisima
Noćna mora, 1791., ulje na platnu, Goethehaus, Frankfurt.

ŽivotopisUredi

 
Tor mlati Midgardsku zmiju bio je Fusslijev diplomski rad za Kraljevsku akademiju, prihvaćen 1790. god.[1]

Nakon studija kod oca, koji je bio slikar portreta i krajolika, bio je prisiljen napustiti svoj rodni grad, Zürich 1763. god. zbog političkih i vjerskih razloga. Naime, bio je župnik, ali je izbačen iz svoje crkve zbog smjelosti svojih propovijedi. Potom je otišao u Njemačku, gdje je studirao estetiku kod Sulzera. Sljedeće godine Füssli se preselio u Englesku. Između 1769. i 1778. živio je u Italiji, posebice u Rimu gdje je počeo kopirati djela starih majstora kao što su Rosso Fiorentino i Pontormo, te osobito Michelangelo. Po povratku u Englesku promijenio je ime u talijanski Fuseli[2], te se posvetio slikarskom i književnom radu koji predstavlja važnu poveznicu između neoklasicizma i romantizma.

God. 1788., Fuseli je oženio Sophiu Rawlins (koja je u početku bila jedan od njegovih modela), i ubrzo nakon toga postao je suradnik Kraljevske akademije u Londonu. Fuseli je 1799. godine imenovan profesorom slikarstva na Akademiji. Slikao je djela za „Shakespeareovu galeriju” izdavača Johna Boydela i po uzoru na nju stvorio vlastitu „Miltonovu galeriju” s 47 slika po djelima Johna Miltona, kao što je Izgubljeni raj. Neke od slika su bile vrlo velike, dovršene u razmacima tijekom devet godina, no izložba se pokazala komercijalnim neuspjehom i zatvorila se 1800. god.

Nakon života neprekidnog dobrog zdravlja umro je 1840. god. u kući grofice od Guildforda na Putney Hillu, u dobi od 84 godine, a pokopan je u kripti Katedrale sv. Pavla. U vrijeme smrti bio je razmjerno bogat[2].

DjelaUredi

 
Tišina, 1799.-1801., 63,5 × 51,5 cm, Kunsthaus, Zürich

S ocem, povjesničarom umjetnosti i propagatorom teorija Mengsa i Winckelmanna, Füssli je naučio osnovna načela djela klasične antike i renesanse. Međutim, od početka je njegov stil bio sasvim drugačiji. Füsslijevo slikarstvo, obilježeno strastvenim zanimanjem za emocije i raspoloženja, označava jedan od prvih tipičnih primjera romantičarskog duha. Općenito, svoje je teme uglavnom nalazio iz Shakespeareovih djela kojima se jako divio. Njegovo se slikarstvo odlikovalo dramatičnim i istodobno dinamičnima, iako laganima, gotovo neo-manirističkim, kompozicijama. Izgleda kako su njegovi samotni likovi spremni progutati stvarnost tamnih boja u kojima se kreću i koja nalikuju Goyinim slikama, paradigmi romantičarskog duha.

Među njegovim najpoznatijim djelima su: Buđenje Titanije (1775.), Noćna mora (1781.), Tri Macbethove vještice (1783.) i San Ivanjske noći (1788.), neka kao jadni prikazi neuzvraćene ljubavi, koji bio je jedan od pokretača romantičarskog pokreta.

IzvoriUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Johann Heinrich Füssli
  1. Tor mlati Midgardsku zmiju, Zbirka Kraljevske akademije umjetnosti, 5. veljače 2014. (engl.) Pristupljeno 19. svibnja 2020.
  2. 2,0 2,1 Encyclopædia Britannica, 1911.

Vanjske povezniceUredi