Josip Šokčić

Dionisije Josip Šokčić (17. travnja 1902.27. lipnja 1968.[1]) je bio bački hrvatski pjesnik, prozaik, publicist, nakladnik. iz Subotice i poznati kulturni djelatnik bačkih Hrvata.[2] Radio je kao novinar. Skupljao je zavičajne listove.[3]

1924. je objavio zbirku stihova «Pjesme».

Uređivao je više listova i časopisa. Dugo je godina uređivao list Neven.[4] Uređivao je još Bunjevačke novine i druge.

Objavljivao je radove u bunjevačkohrvatskom omladinskom književnom časopisu za kulturu iz Subotice Bunjevačkom kolu (1933. – 1936.)

Zastupao tezu da su Bunjevci posebna nacija.[5] Naposljetku je krajem 1939. objavio u Subotičkim novinama otvoreno pismo naslova Kraj jedne zablude. U njemu je javno priznao da je živio u zabludi "da su Bunjevci neka četvrta nacija", a uređivanje i vlasništvo nad listom Nevenom predao je svećeniku Blašku Rajiću,[4] jer su mu zbog poricanja hrvatstva Bunjevaca pretplatnici, mahom bunjevački Hrvati, otkazivali pretplate.("A posli 21 godine ja sam priznao jednu tešku zabludu. Zabludu - da smo mi Bunjevci nika četvrta nacija... Osim toga morao sam viditi kod otvorenih očiju da su se svi nezavisni Bunjevci priznavali Hrvatima, posićivali hrvatske priredbe, potpomagali hrvatsku štampu i svaku hrvatsku manifestaciju. To mi je dalo povoda za razmišljanje. Politika 'Bunjevci ostanite Bunjevci' nije primljena u narodu i ona se drži i sada samo pomoću tankog konopca. 'Mimonarodna' politika ne može da se održi i meni može dabude samo žao što to nisam i ranije opazio...").[6]

Nakon dolaska vlasti NOB u Novi Sad 1945., radio je kao novinar u dnevniku Slobodnoj Vojvodini (listu koji je 26. kolovoza 1945. promijenio ime u Hrvatska riječ), suradnici su mu bili Blaško Vojnić Hajduk, Vladislav Kopunović, Stevan Kolar, Josip Kujundžić, Ljubomir Milin, Mileta Ognjanov, Đuro Kemenj, Antun Vojnić Purčar, Joso Kujundžić, a kasnije i Balint Vujkov. Njegov se rad pojavio 1947. u prvom i jedinom broju Njive, prvog poratnog hrvatskog književnog časopisa u Subotici, glasila subotičkog Hrvatskog kulturnog društva.

Svojim djelima je ušao u antologije poezije i proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.

Održavao je kontakte s poznatom Subotičankom Ilonom Fülöp, poznatom filmskom scenaristicom. Zahvaljujući njenom pismu Šokčiću iz 1953., kojeg je našao književnik i knjižar Slavko Matković, uspjelo se spasiti od zaborava subotički dio njenog životopisa.[7]

Autor je opsežne kronologije «Subotica prije i poslije oslobođenja» iz 1934. godine, dviju monografija, monografije o Agi Mamužiću «Život i rad Age Mamužića» i monografija o Miji Mandiću «Mijo Mandić, momenti iz njegovog života i rada».

Djela

uredi
  • Putokaz Bunjevcima u Vojvodini, 1925. (Dionisije Josip Šokčić)
  • Subotica, 1934.
  • Mijo Mandić. Momenti iz njegovog života i rada, 1934.
  • Subotica pre i posle oslobođenja: građa za istoriju Subotice, 1934.
  • životopis Age Mamužića (rukopis u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu)[8]

Izvori

uredi
  • Radio Subotica :: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku ...na današnji dan Priredio Lazar Merković. Pristup stranicama 27. lipnja 2013.
  • Geza Kikić: Antologija proze bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
  • Geza Kikić: Antologija poezije bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
  • Godišnjak TkalčićArhivirana inačica izvorne stranice od 26. lipnja 2007. (Wayback Machine) Ante SEKULIĆ, Pisana ostavština Jose Šokčića u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu. Prinos. Str. 341-345.
  1. Radio Subotica :: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku ...na današnji dan Priredio Lazar Merković
  2. Godišnjak TkalčićArhivirana inačica izvorne stranice od 26. lipnja 2007. (Wayback Machine) Ante Sekulić, Pisana ostavština Jose Šokčića u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu. Prinos. Str. 341-345.
  3. (srpski) Medija Centar SuboticaArhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Grad kroz istoriju: 1. januar u Subotici. Pripremio: Dragan Rokvić
  4. a b Pro Tempore, Godina 5. br 5, 2006. Mario Bara: Hrvatska seljačka stranka u narodnom preporodu bačkih Hrvata
  5. Zvonik. Godina: VIII. Broj: 03(77), Subotica, ožujak 2001. POVIJESNI KUTAK – Piše: Stjepan Beretić. Što je Dušan Popović rekao za Bunjevce?
  6. Studia ethnologica Croatica, Zagreb, sv. 6 Milana Černelić: Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskom narodu, str.96
  7. SubotičkeArhivirana inačica izvorne stranice od 23. svibnja 2008. (Wayback Machine) Subotičanke koje su zadužile ovaj grad, 7. ožujka 2008.
  8. Glasnik Pučke kasine 1878[neaktivna poveznica] Lazo Vojnić Hajduk: Ago Mamužić u historiografiji, str. 12, kolovoz 2009.

Vanjske poveznice

uredi


Nedovršeni članak Josip Šokčić koji govori o hrvatskom književniku iz Vojvodine treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.