Josip Jurčević
Josip Jurčević (Studenci kod Imotskoga, 1951.) hrvatski je političar i povjesničar te zastupnik u Hrvatskome saboru. Znanstveni je suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar[1] i profesor Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
| Josip Jurčević | |
 Josip Jurčević, 2008. | |
| Rođenje | 1951. Studenci,  Hrvatska
|
|---|---|
| Prebivalište | Zagreb |
| Narodnost | Hrvat |
| Polje | Povijest (moderna i suvremena povijest) |
| Institucija | Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu |
| Alma mater | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| Web stranica | https://josipjurcevic.com/ |
| Portal o životopisima | |
Životopis
urediMladost i obrazovanje
urediJosip Jurčević rođen je u Studencima kod Imotskoga, 1951. godine. Još u djetinjstvu je s roditeljima doselio u Zagreb.[2] Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1975. godine diplomirao je povijesti i filozofije.
Pedagoški rad i vojna karijera
urediTijekom Hrvatskog proljeća 1970. – 1971. godine, bio je član Sveučilišne skupštine i studentskog odbora Filozofskog fakulteta. Nakon diplomiranja nije mogao dobiti stalni posao te je radio kao profesor u osnovnim i srednjim školama, te turističkim i drugim poduzećima u Zagrebu. Od 1981. godine bavio se i raznim obrtima i primijenjenom umjetnošću. Godine 1990. sudjelovao je u otkrivanju i javnom predstavljanju poratnih žrtava u jami Jazovka te osnivanju Hrvatskog društva za istraživanje žrtava rata i poraća u kojem je izabran za predsjednika. Dragovoljac je Domovinskog rata od proljeća 1991. godine. U Hrvatskoj vojsci, 1991. – 1992., dobiva čin bojnika. Jedan je od osnivača Informativno psihološke djelatnosti MORH-a, te prvi ravnatelj Središnjeg arhiva MORH-a.[3] Djelatan je u udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Od 1994. do 1997. godine bio je zaposlen kao samostalni savjetnik u Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Sabora Republike Hrvatske.
Znanstveno-nastavna djelatnost
urediNa zagrebačkom Filozofskom fakultetu magistrirao je na 1996. godine radnjom Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske. Doktorirao je 2000. godine radnjom Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine.[4] Od 1997. godine djelatnik je Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Nositelj je kolegija "Opća povijest XX. stoljeća" na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, kolegija "Povijest uspostave suvremene hrvatske države" na Studiju novinarstva Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te kolegija "Svjetska povijest XX. stoljeća na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.
U časopisima i zbornicima objavljuje znanstvene i stručne radove iz suvremene hrvatske povijesti, a središnje teme njegova istraživanja su žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, Domovinski rat te hrvatsko iseljeništvo. Bio je član uredništva i jedan od autora monografije Vukovar vjekovni hrvatski grad na Dunavu, kao i član uredništva u autor niza članaka u Hrvatskom leksikonu. Sudjelovao je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i bio voditelj više projekata. Sudjelovao je i u izradi nekoliko dokumentarnih filmova. Piše feljtone i stručne novinske članke.
Politička djelatnost
urediNa predsjedničkim izborima 2009. godine Josip Jurčević se je kandidirao kao neovisan kandidat i osvojio 2,74 % glasova. U početku je bio član političkoga pokreta Hrast, ali se je pridružio stranačkoj koaliciji Savez za Hrvatsku na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. te je bio nositelj liste HDS-a.
Od 2004. godine član je Savjeta Vlade Republike Hrvatske za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za prostor bivše Jugoslavije. Od 2016. godine angažiran je kao savjetnik u Ministarstvu branitelja.
Parlamentarni izbori 2024.
urediNa parlamentarnim izborima održanima u travnju 2024. na listi Domovinskog pokreta osvaja saborski mandat, no ubrzo biva izbačen iz stranke. Naime, Jurčević je odbio dati svoj potpis za sastavljanje parlamentarne većine u kojoj bi koalirali Domovinski pokret i HDZ na čelu s Andrejem Plenkovićem,[5] smatrajući Plenkovićevu vladavinu »veleizdajničkom«.[6][7] Svoju dužnost u Hrvatskome saboru nastavio je kao nezavisan saborski zastupnik postavši jedan od najglasnijih kritičara vlasti, stavljajući naglasak na smanjenju demokratičnosti te autokratskim tendencijama Andreja Plenkovića.[8]
Osobni život
urediČlan je Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja«, udruge koje se brine o hrvatskomu kulturnom nasljeđu. U toj udruzi nosi ime Zmaj od Zavelima, koje je dobio po imenu planine Zavelim, koja se nalazi nedaleko njegova rodnog mjesta. Oženjen je i otac sedmero djece.[9]
Djela
uredi
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Josip Jurčević (bibliografija)Značajnije Jurčevićeve knjige su:
- Nastanak jasenovačkog mita: problemi proučavanja žrtava Drugog svjetskog rata na području Hrvatske (2005.) ISBN 953668201X[10][11]
- Bleiburg: jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima (2005.) ISBN 9539504309[12][13]
- Crna knjiga komunizma u Hrvatskoj (2006.) ISBN 9537379000[14]
- Odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1990. – 1995. (2009.) ISBN 9789539504333[15]
- Prikrivena stratišta i grobišta jugoslavenskih komunističkih zločina (2012.) ISBN 9789539504357[16]
- Slučaj Perković: spašavanje zločinačke budućnosti (2013.) ISBN 9789539504364[17][18]
- Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj (2015.) ISBN 9789539504371[19]
- Heroji hrvatskoga Domovinskog rata: svjedočanstva (2017.) ISBN 9789539504395
- Komunistički teror i mučeništvo Crkve (2020.)
Nagrade
uredi- 2014.: Nagrada "Ljubica Štefan", za cjelokupan dosadašnji povijesno-istraživački rad i posebno za knjigu Slučaj Perković - spašavanje zločinačke budućnosti
- 2017.: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo, za knjigu Heroji hrvatskoga Domovinskog rata: svjedočanstva[20]
Izvori
uredi- Bilješke i literatura
- ↑ Josip Jurčević Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. veljače 2016. (Wayback Machine), Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, www.pilar.hr
- ↑ Josip Križić, Razgovor s prof. dr. Josipom Jurčevićem Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. veljače 2016. (Wayback Machine), Raskrižje - hrvatski katolički portal, www.raskrizje.com, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Biografija predsjedničkog kandidata Josipa Jurčevića, Večernji list, www.vecernji.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Josip Jurčević, Hrvatski studiji, www.hrstud.unizg.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ DP ne prašta, izbacuju Jurčevića iz stranke: “Mi smo demokratični, ali on je ipak pretjerao”
- ↑ Novo lice DP-a optužilo vladajuće za veleizdaju, Bačić reagirao: Strašna uvreda!
- ↑ ZAISKRILO! Jurčević (DP) vlast nazvao ‘veleizdajničkom’, Bačić odmah skočio: Strašna uvreda…
- ↑ OKRENUO NOVI LIST Jurčević isključen iz DP-a, priključio se Klubu zastupnika Suverenista: Istina je, evo zašto sam donio tu odluku
- ↑ Pet fakulteta, sedmero djece i jedan bicikl, Gloria, www.gloria.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Dražen Živić, Predavanje "Nastanak jasenovačkog mita", Društvena istraživanja, Vol.10 No.4-5 (54-55), listopad 2001.
- ↑ Holm Sundhaussen, Osvrt na njemačko izdanje Jurčevićeve knjige "Nastanak jasenovačkog mita", Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.41 No.1, studeni 2009.
- ↑ Josip Jurčević, Uvod, Bleiburg: jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, www.mvinfo.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Tihomir Nuić, Knjiga o Bleiburgu Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. rujna 2013. (Wayback Machine), croatia.ch, pristupljeno 4. veljače 2016.
- ↑ Marija Jurišić, Komunizam je najveća pošast Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2016. (Wayback Machine), Katolički tjednik, www.katolicki-tjednik.com
- ↑ Miljenko Stojić, Josip Jurčević, Odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1990. – 1995. Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. veljače 2016. (Wayback Machine), www.miljenko.info
- ↑ Davor Dijanović, Josip Jurčević: Komunizam je najzločinačkija ideologija u povijesti, Hrvatsko kulturno vijeće, www.hkv.hr
- ↑ Davor Dijanović, Josip Jurčević: Zločinačke strukture preko Perkovića spašavaju svoju budućnost, Hrvatsko kulturno vijeće, www.hkv.hr
- ↑ Miljenko Stojić, Čiji su naši Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. veljače 2016. (Wayback Machine), www.miljenko.info
- ↑ Željko Sakić, Dr. Josip Jurčević: Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj, narod.hr
- ↑ Antonija Tomičić, Priče o sudbinama samozatajnih branitelja, glashrvatske.hrt.hr, 25. rujna 2017., pristupljeno 2. listopada 2017.
Vanjske poveznice
uredi- Mrežna mjesta
- Razgovor s Josipom Jurčevićem i Tvrtkom Jakovinom, Zarez, 210/2007., www.zarez.hr
- Josip Jurčević, Zašto nam treba registar agresora Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2020. (Wayback Machine), Vijenac 557/2015., www.matica.hr
- Osobna stranica