Jozo Zovko
Jozo Zovko (Uzarići, 19. ožujka 1941.), hrvatski je katolički svećenik iz reda franjevaca.
| Velečasni Jozo Zovko O.F.M. | |
|---|---|
| Redovi | |
| Ređenje | 3. travnja 1965. |
| Osobni detalji | |
| Rođen | 19. ožujka 1941. Uzarići |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Denominacija | katolik |
Životopis uredi
Djetinjstvo i školovanje uredi
Rodio se 19. ožujka 1941. u Uzarićima kao osmo od desetero djece u obitelji. Osnovnu školu pohađa u Širokom Brijegu. 1957. ulazi u sjemenište u Bolu na otoku Braču. 1962. ulazi u novicijat u Franjevačkom samostanu na Humcu. U Sarajevu studira teologiju od 1963. Nakon zaređenja studij je nastavio u Ljubljani.
Svećništvo uredi
Dana 3. travnja 1965. zaređen je za svećenika. Nakon što je završio studij, otišao je službovati u župu Konjic, a potom je bio kapelan župi Čerin. Bio je članom komisije Pax za izradu katekizama i vjeronaučnih priručnika, koja je bila pri ondašnjem vijeću biskupske konferencije Jugoslavije. 1974. upisuje poslijediplomski studije religijske pedagogije na Sveučilištu u Grazu. Po povratku mu je dodijeljena župa Posušje gdje je bio župnikom, a jeseni 1980. postaje župnikom u Međugorju.
Međugorski fenomen uredi
Podrobniji članak o temi: Ukazanja u MeđugorjuDana 24. lipnja 1981. u Međugorju se dogodilo prvo navodno Gospino ukazanje. Kasno navečer, 17. kolovoza 1981., uhićen je i sproveden u istražni zatvor mostarskoga Okružnog suda.[1] Pred sudom je fra Jozu Zovka branio odvjetnik Milan Vuković.[1] Montirani proces koji je uslijedio bio je jedinstven po tome što je sadržaj Svetoga pisma postao dijelom optužbe i kazne.[1] Osuđen je na tri godine zatvora. Uložio je utok na tu presudu. Dijelovi optužnice su mu odbačeni na Saveznom sudu u Beogradu te je presuda smanjena na godinu i pol dana zatvora. Odrobijao je u zatvoru u Foči sve do 1983.
Nakon što je izašao iz fočanskog zatvora 1983., dodijeljena mu je župa Bukovica u kojoj je bio župnikom do 1985.. Novo mjesto župnikovanja bila mu je Tihaljina u kojoj je bio sve do 1991.. Godine 1991. postao je gvardijanom samostana u Širokom Brijegu gdje je tu dužnost obnašao do 1994.
Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, tijekom 1991. i 1992. dvaput je govorio u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i u Europskom parlamentu, pozivajući na zaustavljanje rata.
Suspenzija uredi
Dana 23. kolovoza 1989. biskup Pavao Žanić suspendirao je Zovkine svećeničke ovlasti u dvjema hercegovačkim biskupijama zbog „umiješanosti u sukob između franjevaca i biskupa oko podjele župa – koji je u Hercegovini bio intenzivan od posljednjih 40 godina.”[2] Zovko je 14. listopada 1989. uputio prigovor Svetoj Stolici na biskupov dekret, da bi 15. veljače 1990. biskupov dekret bio potvrđen[3] s presudom da će biskupova sankcija ostati na snazi sve dok se ne povuče u samostan udaljen od Međugorja.[2] Zovko je zatim imenovan gvarijanom Franjevačkog samostana u Širokom Brijegu te nije obavljao nikakvu pastoralnu službu.[3] Unatoč zabrani, nastavio je ispovijedati, pa mu je mjesni biskup Ratko Perić, 1994. godine ukinuo i ispovjedničku jurisdikciju.[2]
Zovko je i dalje nastavio promicati ukazanja, putujući po svijetu, posebice u Sjedinjenim Državama.[3] Dana 5. studenog 2002. Zovko je započeo turneju s govornicima u Sjedinjenim Državama. Rektor Bazilike Nacionalnog svetišta Bezgrešnog začeća u Bostonu, Walter Rossi, zabranio je ondje Zovki slavljenje svete mise.[4]
Izvan Hercegovine uredi
2005. Spltiska franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja predala je samostan i otok Badiju u Hrvatskoj, Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji na 99 godina. Provincijali fra Bernardin Škunca i fra Slavko Soldo pozvali su Zovku da se preseli u franjevački samostan i nadgleda njegovu obnovu.[5]
No, Zovko se četiri godine oglušio na taj zahtjev sve do 16. veljače 2009. kada se pristao preseliti u samostan na Badiji.[6][2]
Poslije je Zovko živio između Badije i Graza u Austriji, gdje je povremeno dolazio. U prosincu 2011. premješten je u Zagreb, gdje boravi u Franjevačkom samostanu Hercegovačke franjevačke provincije.[6] Od tada živi između Franjevačkog samostana u Zagrebu i Franjevačkog samostana na Badiji.[5]
Počasti uredi
- Lik fra Joze Zovke utjelovio je u glumac Martin Sheen u filmu Jakova Sedlara Gospa (1994.).[7]
Poznata djela uredi
- „Ne boj se Davide”, Montreal, 1989.
- „Devetnica širokobriješkim mučenicima”, 1991.
- „Gospin zov”, Split, 1998.
- „Meditacije Gospinih poruka”, 2004.
- „Meditacije Gospinih poruka”, 2005.
- „Pet kamenova”, Široki Brijeg, 2008.
Izvori uredi
- ↑ a b c Krupljani[neaktivna poveznica] Milan Vuković: Branko Mikulić je prvi dao etiketirati Međugorje, autor članka Zoran Krešić, preuzeto iz Večernjeg lista
- ↑ a b c d Rogošić 2019.
- ↑ a b c Kutleša 2001, str. 52.
- ↑ Cooperman 2002.
- ↑ a b Badija.
- ↑ a b Horvat 2011.
- ↑ IMDB.
Literatura uredi
Knjige uredi
- Kutleša, Dražen. 2001. Ogledalo pravde (PDF). Biskupski ordinarijat Mostar. Mostar.
Mrežna sjedišta uredi
- Gospa (1995.) (engleski). www.imdb.com. Pristupljeno 16. srpnja 2023.
- Obnova samostana. Samostan Badija. Pristupljeno 24. srpnja 2023.
Novinski članci uredi
- Cooperman, Alan. 2002. Bosnian Priest Barred at National Shrine. The Washington Post (engleski). Pristupljeno 29. srpnja 2023.
- Horvat, Saša. 2011. Fra Jozo Zovko služit će mise u Zagrebu. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 24. srpnja 2023.
- Rogošić, Željko. 2019. Progonstvo fra Zovka: Zašto je Papa prognao fra Zovka iz Međugorja. Nacional. Pristupljeno 24. srpnja 2023.