Otvori glavni izbornik
Botokudo žena, Brazil
Mehinaku, Brazil
Indijanci Atacameño i Aymara.
Čileanski Araukanci.

Južnoamerički Indijanci, južna grana indijanida na Južnoameričkom tlu i manjim dijelom u Antilima i jugu Srednje Amerike. Kulturno i jezčno su dosta različiti. Postoji preko stotinu jezičnih porodica, a kukturna područja uslovljena su klimatsko-geografskim prilikama.

Broj plemena koja su se pojavila kroz povijest iznosi nekoliko tisuća, od kojih su brojni nestali. O neki a se zba smo po pričama preživjelih plemena kao na području Andsa gdje su mnoga plemena kečuanizirana ili kasnije hispanizirana.

Sadržaj

kulturna područjaUredi

AndeUredi

Najpouznatiji među njima su na Andskom području od sjevera prema jugu Čibča, Quechua (Inka), Aymara, Araukanci. Ovo su kulturno najrazvijenija plemena među američkim domorocima sa razvijenim graditeljstvom, a osobito su poznati po obradi zlata i izradi zlatnih predmeta.

Kišne šumeUredi

Između Anda, Atlantske obale, Brazilskog visočja i Gran Chaca područje je tropskih kišnih šuma u kojima su prisutni lov i riblov ali je zastupljeno i poljodjelstvo sa mnogim uzgojenim kulturama kao i sakupljanje samoniklog bilja koje se koristi kako u šehrambene tako i u ritualne i medicinske svrhe od strane šamana. Plemena kišnih šuma jezično su predstavnici Kariba, Arawaka i Tupija (među največima).

Gvajansko gorjeUredi

Gvajansko gorje pripada troskoj kišnoj šumi a prostire se između Amazone i orinoca, odnoso južnu venezuelu i sve tri vajane, osim obalnog ravničastog područja, jugoistočnu Kolumbijz i susjedni sjeverni brazilski dio. Visinom se ističe planina Roraima 9.094 stope (2.772 metra), ostala brdovita područja visine su do nekoliko stotina metara, a tu se nalazi i poznati Angelovi slapovi.

 
Hura crepitans (snimljeno u Kostariki)

AmazonaUredi

Gran ChacoUredi

Područje Chaca prostire se na nekih 647.500 km² polupustinjskog kraja u Boliviji, Paragvaju i Argentini gdje žive plemena porodice Mataco, Lule, Vilela, Guajkuru, Maskoi, neka Guarani plemena, Zamuco i drugih, poglavito sakupljači među čime se ističe algarroba.

Brazilska visoravanUredi

Brazilska visoravan, izvorno nazivana Planalto Brasileiro, zauzima područje od 4,500,000 km² na visinama nižim od 3000 metara a obuhvača Atlantski, Južni i Središnji plato. Klima je suptropska i tropskaOvaj kraj odlikuju zaravnjene visiravni, ali i gudure i strme litice. Plemena koja ovdje žive pripadaju porodici Že (: Caiapós do Sul, Xakriaba, Xavante), Kaingang i Tupi, Botocudo, kao i neke manje skupine, danas ili nestale ili kulturno asimilirane u brazilsko društvo.

Južni konusUredi

PampasiUredi

PatagonijaUredi

Tierra del FuegoUredi

Upotreba divljeg bilja u tropskoj šumiUredi

Droge i otroviUredi

Hrana i rukotvorstvoUredi

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi