Jugoslavenska muslimanska organizacija

Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO), bosanskohercegovačka politička stranka nakon Prvoga svjetskog rata, a okupljala je uglavnom Bošnjake.[1]

Jugoslavenska muslimanska organizacija
Predsjednik Ibrahim Maglajlić
Mehmed Spaho
Džafer Kulenović
Osnivač Ibrahim Maglajlić
Osnovana 1919.
Raspuštena 1941.
Sjedište Sarajevo
Država djelovanja Kraljevina Jugoslavija
Glasilo Pravda
Broj članova 6.000
Ideologija Islamizam, konzervatizam
Politički položaj Desnica
Službene boje     

Povijest uredi

Razdoblje prije osnivanja uredi

 
Ibrahim ef. Maglajlić, osnivač Jugoslavenske muslimanske organizacije

Potreba o osnivanju posebne muslimanske političke stranke javlja se još nakon odlaska Osmanskog Carstva i dolaska Austro-Ugarske na prostore Bosne i Hercegovine. Ova potreba je kulminirala nakon završetka Prvoga svjetskog rata i općenito teškog stanja u kojem su se našli muslimani a pogotovo zemljoposjednici. U to vrijeme, političko okupljanje muslimana, kao i ostalih zajednica u Bosni i Hercegovini, se uglavnom odvijalo se oko političkih listova koji se tada osnivaju.

U slučaju bosanskih muslimana ti listovi su bili Vrijeme i Jednakost, koji su počeli izlaziti krajem prosinca 1918. i siječnja 1919. godine.[1] Političku skupinu oko lista Vrijeme, činili su Mehmed Spaho, dr. Halid-beg Hrasnica, Sakib Korkut i drugi a nazivali su se Muslimanska organizacija. Svoj program su istakli u prvom broju lista, 8. siječnja 1919. godine. Zalagali su se za demokraciju i ustavnost, pravdu i slogu. Bili su stanovišta kako se muslimani nisu nikada otuđili ni svojoj domovini ni jeziku....[1] U isto vrijeme, u Tuzli je 29. prosinca 1918. godine održan sastanak skupine muslimana s ciljem stvaranja jedinstvene muslimanske političke organizacije. Glavna osobnost ove skupine bio je tadašnji tuzlanski muftija Ibrahim ef. Maglajlić. Izloženi program i ciljevi su bili skoro identični onima iz Muslimanske organizacije. Vremenom dolazi do ujedinjenja ove dvije političke skupine muslimana u Jugoslavensku muslimansku organizaciju (JMO).

Osnivanje uredi

Dana 16. veljače 1919. godine održan je sastanak na kojem je donesena odluka o osnivanju stranke pod nazivom Jugoslavenska muslimanska organizacija. Tom prigodom izabran je i Središnji odbor stranke koji se sastojao od 31 člana. Za predsjednika je izabran Ibrahim ef. Maglajlić, a za potpredsjednike dr. Halid-beg Hrasnica i dr. Hamdija Karamehmedović. Na istom sastanku je odlučeno da prestane izlaziti dotadašnji list Vrijeme, a da se pokrene novi list što se i dogodilo kada je 22. veljaće 1919. godine izašao iz tiska 1. broj lista Pravda - novog stranačkog glasila.[1]

Izbori za Ustavotvornu skupštinu uredi

 
Mehmed Spaho, stožer stranke, njen predsjednik od 1923. do 1939. godine

Na izborima za ustavotvornu skupštinu održanim 28. studenoga 1920. godine, JMO je ostvarila neočekivano veliki uspjeh dobivši oko 110.000 glasova, odnosno 24 mandata u skupštini. Politički uspjeh JMO je bio iznenađenje za sve tadašnje političke stranke. To se posebno odnosilo na tadašnje političke krugove u Beogradu, jer im nikako nije odgovarala činjenica da su se bosanskohercegovački muslimani politički organizirali i da žele ostvariti političku dominaciju na prostoru Bosne i Hercegovine.[2] Pri formiranju ustavotvorne skupštine Kraljevine SHS, u njezin sastav su na osnovu izbornih rezultata ušla 24 zastupnika JMO među kojima je bio i Mehmed Spaho koji je u to vrijeme bio najistaknutiji član stranke. U ožujku 1921. godine, JMO formirala je delegaciju za pregovore s Vladom u sastavu: dr. Mehmed Spaho, dr. Hamdija Karamehmedović i Osman Vilović. Ista delegacija 15. ožujka 1921. godine sklopila je sporazum s mandatarom Vlade Nikolom Pašićem. Ovim sporazumom Pašić se, osim očuvanja teritorijalne kompaktnosti Bosne i Hercegovine, obvezao i na osiguranje vjersko-prosvjetne autonomije, i još nekih stvari koje su bile ciljevi JMO. Osim toga, Mehmed Spaho potvrdio je kako je postignut sporazum i za sastav Vlade Bosne i Hercegovine. U toj novoj vladi JMO bi trebala dobiti tri resora: unutarnje poslove, prosvjetu "i još jedan resor".[1] Ustavotvorna skupština donijela je Vidovdanski ustav 28. lipnja 1921. godine nakon niza problema i političkih dogovora. JMO je glasala za ovaj ustav pod uvjetom da se prigodom organizacije državne uprave u Bosni i Hercegovini poštivaju njezine povijesne granice, odnosno da će se očuvati teritorijalna kompaktnost Bosne i Hercegovine.[1] JMO je ovim sporazumom izborila član 135. u Ustavu Kraljevine SHS, koji je u povijesti poznat kao "turski paragraf", a kojim se, zapravo, određuje da Bosna i Hercegovina tada "ostaje u postojećim granicama".

Raskol u JMO uredi

Zbog neispunjenja većine dogovorenih stvari, veliki broj zastupnika JMO u skupštini Kraljevine SHS je zbog toga zagovarao ideju prekidanja suradnje s vladinom koalicijom. Oko ove ideje pojavila se podijeljenost u redovima stranke. Skupina na čelu s prvim predsjednikom JMO Ibrahim ef. Maglajlićem bila je za ostanak u koaliciji, dok je skupina koju je predvodio Mehmed Spaho bila protiv svake suradnje s koalicijom. Skupina koja je bila za nastavak koalicije imala je 13 od ukupno 24 zastupnika u skupštini. Zbog svega toga 1. velječe 1922. godine Mehmed Spaho podnio je ostavku na ministarsku dužnost, čime prelazi u oporbu iako njegova stranka, zahvaljujući odnosu snaga u Poslaničkom klubu u Skupštini, ostaje u vlasti.[1] Sukob ove dvije skupine će kulminirati na zasjedanju Središnjeg odbora JMO održanom od 14. do 16. travnja 1922. godine. Najvažniji zaključak s ove sjednice Središnjeg odbora je odluka da se za sredinu lipnja 1922. godine sazove Zemaljska skupština stranke, koja treba arbitrirati u sukobu između dviju nastalih frakcija.[1] Na Zemaljskoj skupštini održanoj 15. lipnja 1922. godine, skupina koju je predvodio Mehmed Spaho odnijela je definitivnu pobjedu, što će njemu osobno pomoći u profiliranju nespornoga lidera ne samo stranke nego i većine muslimana.[1] Poražena stranačka frakcija obrazuje Privremeni odbor nove organizacije u koji su ušli muftija Ibrahim ef. Maglajlić kao predsjednik, Osman Vilović kao potpredsjednik, i Ahmet Šerić kao tajnik.

Osim toga definirano je i to da će nova stranka pokrenuti svoj list pod nazivom Istina, koji će izlaziti dva puta tjedno, a uređivat će ga Sakib Korkut. Nova stranka nazvana je Jugoslavenska muslimanska narodna organizacija (JMNO).

Izvori uredi

  1. a b c d e f g h i Hamza Ridžal. 19. veljače 2019. 100 godina od osnivanja JMO: Stranka koja je obilježila historiju Bošnjaka između svjetskih ratova. La Benevolencija. Pristupljeno 23. veljače 2020.
  2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. kolovoza 2013. Pristupljeno 27. listopada 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske povezice uredi

  • Kamberović, Husnija. Mehmed Spaho (1883-1939): Politička biografija. Sarajevo: VKBI, 2009. ISBN 9789958471094