Juraj Haulik

hrvatski kardinal

Juraj Haulik de Várallya (sl. Juraj Haulík Váralyai, Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788.Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup. n1

Njegova Uzoritost
Juraj Haulik
nadbiskup zagrebački


'
Rođen 20. travnja 1788.
Trnava
Umro 11. svibnja 1869.
Zagreb
Svećenik 18. travnja 1811.
Biskup 10. prosinca 1837.
Nadbiskup 11. prosinca 1852.
Kardinal 16. lipnja 1856.
Nacionalnost Slovak
Služba kardinal prezbiter
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima
Bista Jurja Haulika u Zagrebačkoj katedrali.
Spomen ploča u Trnavi

Životopis

uredi

Teologiju i filozofiju studirao je u Trnavi, Ostrogonu i Beču. Zaslužan je za uvođenje hrvatskog jezika u škole i javne poslove, za osnivanje Matice ilirske, a njegovim nastojanjem utemeljeno je Gospodarsko društvo Sv. Jeronima i uredio park Maksimir. Zauzimao se za osnivanje osnovnih škola i novčano pomagao kulturne i dobrotvorne ustanove, a podupirao je i narodni preporod u Hrvatskoj i odupirao se mađarizaciji. Imenovan je 1852. prvim zagrebačkim nadbiskupom metropolitom, a 1856. i kardinalom.

Kada je nakon smrti Aleksandra Alagovića, 1837. godine Haulik zasjeo na biskupsku stolicu, a potom kao nadbiskup do smrti 1869. obavljao svoje pastirske dužnosti, politička i socijalna volja uspostavljala je na svim područjima drukčija mjerila vrijednosti i korisnosti, pa se njegova crkvena politika ne može odvojiti od političke povijesti Hrvatske, problematizirane antagonizmima između Austrije i Ugarske.

U Hrvatskoj će se historiografiji često naći ocjena da je Haulik bio bečki čovjek, pa pouzdanik dvora pa i apsolutizma, ili pak u pozitivnom značenju zagovornik pred krunom kao nijedan hrvatski biskup ni prije ni poslije njega. On je to doista i bio, no stupivši na uzavrelo hrvatsko tlo, gdje će sav politički život biti usredotočen na probleme odnosa s Ugarskom, Haulik je znao iskoristiti trenutačne okolnosti te se stavio na stranu hrvatskoga nacionalnog pokreta koliko mu je dopuštala njegova crkvena funkcija i uvelike omogućavala politička, kao namjesnika banske časti i zastupnika hrvatskih interesa na zajedničkim saborima. Namjesnikom banske časti bio je u razdoblju 1840. do 1842. te od 1845. pa do imenovanja Josipa Jelačića banom 1848. godine.

Zatražio je i 1843. dobio plemićki list s predikatom de Várallya. U grbovnici od 30. ožujka 1843.[1] navedeni su kao nasljednici grba i brat mu Emerik,[2] te sinovac Juraj (sin Haulikovoga drugoga brata Kaspaira).

Grb je sasma isti grbu izdanom 1593. godine[3] trenčinskoj plemenitoj obitelji Dubniczay von Dubnicz (Dubniczky de Dubnicza).

Izvori

uredi
  1. Ivan von Bojničić, Der Adel von Kroatien und Slavonien, J. Siebmacher’s grosses Wappenbuch : Sv. 35., Bauer und Raspe KG, Neustadt an der Aisch, 1986., ISBN 3-87947-035-9, str. 60. (NSK)
  2. Deželić, 1929., 57.
  3. Deželić, 1929., 57. (58.)

Literatura

uredi
  • Velimir Deželić st., Kardinal Haulik – nadbiskup zagrebački : 1788. – 1869., Knjige katoličkog života, Knjiga šesta, Stjepan Markulin, Zagreb, 1929. (NSK)

Napomene

uredi
  1. n1  Juraj Haulik de Váralya, Đuro Haulik Varaljski, Gjuro Haulik Varaljski, Juraj Haulik Varaljski, Juraj Haulik Varalljski, njem. Georg Haulik von Várallya.

Poveznice

uredi

Vanjske poveznice

uredi
Titule u Katoličkoj Crkvi
prethodnik
Aleksandar Alagović
zagrebački biskup
1837.–1852.
Biskupija uzdignuta na nadbiskupiju
Nova biskupija zagrebački nadbiskup
1852.–1869.
nasljednik
Josip Mihalović