Juraj Rukavina Vidovgradski
Juraj (Gjuro) barun Rukavina Vidovgradski (njem. Georg Freiherr Rukavina von Vidovgrad) (Trnovac kraj Gospića, 21. ožujka 1777. - Temišvar, 9. rujna 1849.), hrvatski barun, časnik i političar. Za hrvatsku je povijest bitan kao prva osoba koja je u Saboru progovorila hrvatskim. Bilo je to 1832. godine.
| Juraj Rukavina Vidovgradski | |
|---|---|
 | |
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 21. ožujka 1777. |
| Mjesto rođenja | Trnovac (Gospić) |
| Datum smrti | 9. rujna 1849. |
| Mjesto smrti | Temišvar, Rumunjska |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Puno ime | Juraj barun Rukavina Vidovgradski |
| Titule | barun |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Čin | general topništva |
| Ratovi | Napoleonski ratovi, Revolucija u Mađarskoj 1848. |
| Vojska | Habsburška vojska |
| Odlikovanja | Viteški križ Vojnog reda Marije Terezije |
Potomak je Jerka Rukavine, zapovjednika utvrde Vidovca, rodonačelnika grane Rukavina Vidovgradskih. Iz obitelji je brojnih poznatih hrvatskih uglednika iz Trnovca, koja je dala čak tri generala i 54 časnika.
Sudjelovao je u mnogim bitkama i ratovima, istaknuvši se osobito u bitkama Napoleonskih ratova te Revolucije u Mađarskoj 1848. Napredujući u vojnoj hijerarhiji dobio je godine 1818. čin pukovnika, 1829. generalbojnika, 1836. podmaršala, a 1849. generala topništva.
Za vojne zasluge primio je najviše odlikovanje Habsburške Monarhije, Viteški križ Vojnog reda Marije Terezije.
Vidi još
urediLiteratura
uredi- Ana Tomljenović: Najistaknutiji Bunjevci iz Smiljana, Trnovca i Bužima od naseljavanja 1686. do danas. Domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2013. (Wayback Machine) Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu (pdf), Zagreb, 20. – 22. studenoga 2012.