Kaštel Stari
Kaštel Stari jednan je od sedam Kaštela koji čine grad Kaštela. Naselje je smješteno uz obalu Kaštelanskog zaljeva, između Kaštel Novog i Kaštel Lukšića.
Kaštel Stari | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Splitsko-dalmatinska |
Općina/grad | Kaštela |
Površina | 6,5 km2 [1] |
Koordinate | 43°33′N 16°21′E / 43.55°N 16.35°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 6950 [2] |
– gustoća | 1069 st./km2 |
Odredišna pošta | 21217 Kaštel Štafilić [3] |
Pozivni broj | +385 (0)21 |
Autooznaka | ST |
Kaštel Stari na zemljovidu Hrvatske |
Povijest
urediNa području Kaštel Starog u ranom srednjem vijeku Hrvati su osnovali sela Radun i Šušnjar, koja su bila smještena na prijelazu iz ravnice u gorski dio. Padom Bosne, zbog straha od Turskog osvajanja napuštena su podkozjačka sela. Stanovništvo se naselilo uz more u utvrđenim naseljima, koja su štitili kašteli. Prvi kaštel za obranu od Turaka sagradio je 1480. godine Koriolan Cipiko (Cepio, Cippico, Ćipiko). Planski je izgradio selo, okružio ga bedemima i jarkom, na uglovima sagradio je kule, na ulazu je postavio pokretni most. Izgrađena su još dva kaštela u moru, Celio Cega i Andreis. Obitelj Ćipiko podijelila je svoj posjed na dva dijela, u svakom se nalazilo naselje (utvrđeno selo) s kaštelima, Koriolanov kaštel je nazvan Kaštel Stari, a Pavlov Kaštel Novi.
Stanovništvo
uredibroj stanovnika | 761 | 863 | 905 | 944 | 1065 | 1132 | 1289 | 1289 | 1526 | 1700 | 1992 | 2899 | 4164 | 5354 | 6448 | 7052 | 6950 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Poznate osobe
uredi- Koriolan Cipiko (? – 1495.), zapovjednik galije, prvi pisac pomorskih memoara u XV. stoljeću De belo Asiatico (O Azijskom ratu)
- Alviz Cipiko (1455. – 1495.), sin Koriolana, tajnik pape Julija II, biskup Famagoste na otoku Cipar
- Ivan Cipiko, nadbiskup Zadra
- Lelije Cipiko (1721. – 1807.), biskup Šibenika (1783.), biskup Trogira (1784.), nadbiskup Splita (1784.),
- Grgur Josip Scotti (1732. – 1816.), posljednji biskup Nina (1789.), carski grof i vitez željezne krune, nadbiskup Zadra (1806)
- Ivan Danilo (1820. – 1895.), svećenik, predsjednik Matice Dalmatinske (1862.), urednik hrvatskog djela novina Nazionale iz Zadra, zastupnik Cesarskog vijeća u Beču (1870.)
- Filip Lukas, predsjednik matice Hrvatske
- Ivo (Srećko) Peran (1920. – 2003.), rimokatolički prezbiter franjevac
- Boris Pavlenić (1937. – 2018.), hrvatski kazališni glumac
- Ivan Kreljanović Albinoni, hrv. povjesničar i pisac, pravnik, upravitelj za francuske vlasti[4]
Znamenitosti
urediCrkve
uredi- Sv. Ivan Krstitelj – stara župna crkva
- Gospa od Ružarija – nova župna crkva
- Sv. Nikola, zaštićeno kulturno dobro
- Sv. Juraj
- Sv. Josip
- Kraljice Mučenika – Radun
- crkva Gospe od Ružarija, zaštićeno kulturno dobro
Ostalo
urediŠport
urediNogometni turnir Kaštelanska rivijera održava se od 1980.
Izvori
uredi- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ (nje.) Kreljanović Albinoni, Ivan (1777-1838), Historiker und Schriftsteller, ÖBL 1815-1950, sv. 4 (Lfg. 18, 1968), str. 250f.