Otvori glavni izbornik

PovijestUredi

Na području Kaštel Starog u ranom srednjem vijeku Hrvati su osnovali sela Radun i Šušnjar, koja su bila smještena na prijelazu iz ravnice u gorski dio. Padom Bosne, zbog straha od Turskog osvajanja napuštena su podkozjačka sela. Stanovništvo se naselilo uz more u utvrđenim naseljima, koja su štitili kašteli. Prvi kaštel za obranu od Turaka sagradio je 1480. godine Koriolan Cipiko (Cepio, Cippico, Ćipiko). Planski je izgradio selo, okružio ga bedemima i jarkom, na uglovima sagradio je kule, na ulazu je postavio pokretni most. Izgrađena su još dva kaštela u moru, Celio Cega i Andreis. Obitelj Ćipiko podjelila je svoj posjed na dva dijela, u svakom se nalazilo naselje (utvrđeno selo) s kaštelima, Koriolanov kaštel je nazvan Kaštel Stari, a Pavlov Kaštel Novi.

Poznate osobeUredi

  • Koriolan Cipiko (-1495.), zapovjednik galije, prvi pisac pomorskih memoara u XV. stoljeću De belo Asiatico (O Azijskom ratu)
  • Alviz Cipiko (1455.-1495.), sin Koriolana, tajnik pape Julija II, biskup Famagoste na otoku Cipar
  • Ivan Cipiko, nadbiskup Zadra
  • Lelije Cipiko (1721.-1807.), biskup Šibenika (1783.), biskup Trogira (1784.), nadbiskup Splita (1784.),
  • Grgur Josip Scotti (1732-1816), posljednji biskup Nina (1789.), carski grof i vitez željezne krune, nadbiskup Zadra (1806)
  • Ivan Danilo (1820-1895), svećenik, predsjednik Matice Dalmatinske (1862.), urednik hrvatskog djela novina Nazionale iz Zadra, zastupnik Cesarskog vijeća u Beču (1870.)
  • Filip Lukas, predsjednik matice Hrvatske
  • Ivo (Srećko) Peran (1920.-2003.), rimokatolički prezbiter franjevac
  • Ivan Kreljanović Albinoni, hrv. povjesničar i pisac, pravnik, upravitelj za francuske vlasti[1]

Crkve u Kaštel StaromUredi

Prema popisu iz 2001. godine, Kaštel Stari ima 6.448 stanovnika.

ŠportUredi

IzvoriUredi

  1. (nje.) Kreljanović Albinoni, Ivan (1777-1838), Historiker und Schriftsteller, ÖBL 1815-1950, sv. 4 (Lfg. 18, 1968), str. 250f.


   Nedovršeni članak Kaštel Stari koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.