Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius , latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Pod njemačkim imenom bio je glavni grad njemačke pokrajine Istočne Pruske, bivšeg poljskog posjeda Pruske kneževine te, prije toga, Države Teutonskog viteškog reda.

Povijest Uredi

Država viteškog reda Uredi

Königsberg ("Kraljeva gora" na njemačkom) osnovali su 1255. vitezi Teutonskog reda za vrijeme njihova osvajanja Pruske. Grad je imenovan u čast češkog kralja Otakara II., koji je došao pomoći Redu u njegovu osvajanju, skrivenom iza pokrštavateljskih misija zvanih Sjeverni križarski ratovi.

Tijekom idućih desetljeća, Teutonski red, uz pomoć raznih viteza iz Zapadne Europe, pokorio je domaće baltičke Pruse, čime je započelo istrebljivanje lokalnih baltičkih Prusa i njemačko naseljavanje u tom području. Preostali baltički Prusi su ponijemčeni. Unatoč svemu tome, baltički pruski jezik nije izumro sve do 18. stoljeća.

U Königsbergu je sredinom 16. stoljeća na dvoru pruskog vojvode Alberta I. boravio hrvatski humanist, enciklopedist i pustolov Pavao Skalić

Königsberg je bio glavni grad Sambije, jedne od četiri dijeceze na koje je Prusku 1243. godine podijelio papinski legat Vilim Modenski. Glavnim svetcem zaštitnikom tamošnje katedrale ("Königsberger Dom") bio je sveti Adalbert Praški. Königsberg je postao članom Hanzeatske lige i važnom lukom za Prusku i Litvu.

Kao rezultat Trinaestogodišnjeg rata ("Rata gradova") između Reda i Poljske, Država Teutonskog viteškog reda smanjila se nakon Toruńskog mira na područje kasnije Kneževine Pruske, pod poljskom krunom.

Brandenburg-Pruska i Njemačko Carstvo Uredi

Weimarska Republika Uredi

Treći Reich Uredi

SSSR Uredi

Ruska Federacija Uredi

Zemljopis Uredi

Kalinjingrad je smješten na ušću rijeke Pregel, koja ondje uvire u Vislansku lagunu. Zemljopisni položaj Kalinjingrada je 54°43′N, 20°31′E. Morska plovila mogu doći do Gdanjskog zaljeva i Baltičkog mora kroz Vislansku lagunu i Baltijski tjesnac.

Gospodarstvo Uredi

Luke Baltičkog mora

Znamenitosti Uredi

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Kalinjingrad

Kalinjingradska katedrala - glavna crkva starog Königsberga
Sackheimska vrata i Kraljevska vrata
Dom Sovjeta
Katedrala Krista Spasitelja(Kaliningrad), pravoslavna katedrala, 2005. je još u izgradnji
Kalinjingradski zoološki vrt (bivši "Königsberg Tiergarten") i bivša lokacija Ostmessea
"Ploščad pobedi" (Trg pobjede - gradsko središte)
Kalinjingradsko sveučilište
stare utvrde

Sport Uredi

Nogometni klub FK Baltika Kalinjingrad.

Poznati stanovnici Uredi

Christian Goldbach (1690. – 1764.), matematičar
Immanuel Kant (1724. – 1804.), filozof
Fanny Lewald (1811. – 1889.), feministica i spisateljica
Ernst Theodor Amadeus Hoffmann (1776. – 1822.), spisatelj i skladatelj
Gotthilf Heinrich Ludwig Hagen (1797. – 1884.), fizičar
Gustav Robert Kirchhoff (1824. – 1887.), fizičar
Karl Rudolf König (1832. – 1901.), fizičar
Käthe Kollwitz
Otto Wallach (1847. – 1931.), kemičar
David Hilbert (1862. – 1943., Wehlau), matematičar
Erich von Drygalski (1865. – 1949.), istraživač
Arnold Sommerfeld (1868. – 1951.), fizičar
Agnes Miegel (1879. – 1964.), autorica
Hannah Arendt (1906. – 1975.), politički teoretičar
Lea Rabin (1928. – 2000.), supruga Yitzhaka Rabina
Heinrich August Winkler (1938.-), povjesničar
Neuobičajeno velik broj astronauta je živio u Kalinjingradu
- Aleksej Leonov, astronaut (1934.-), prva osoba koja je činila "šetnju u svemiru"
- Viktor Pacajev (1933. – 1971.), astronaut
- Jurij Romanenko
- Aleksander Viktorenko
Oleg Gazmanov, ruski popularni pjevač
Ljudmila Putina (prva dama Rusije) je rođena u ovom gradu
Sergej Snegov, pisac znanstvene fantastike

Za više podataka o razdoblju poslije 1945. vidi: Kalinjingradska oblast i Jasnaja Poljana.

Vanjske poveznice Uredi