Katuni
Katuni su selo u općini Šestanovcu, nedaleko od grada Omiša u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od glavnog grada županije Splita udaljeni su 47 kilometara. Nalaze se na povijesnom prostoru nekadašnje župe Radobilje, koja je i danas naziv za ovaj kraj.
| Katuni | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Splitsko-dalmatinska |
| Općina/grad | Šestanovac |
| Najbliži veći grad | Omiš |
| Površina[1] | 24,2 km2 |
| Koordinate | 43°28′48″N 16°55′20″E / 43.480°N 16.9223°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
| Ukupno | 455 |
| – gustoća | 19 st./km2 |
| Pozivni broj | 021 |
| Autooznaka | ST |
  Katuni Katuni na zemljovidu Hrvatske | |
Po popisu stanovništva iz 2011. godine u Katunima obitavaju 562 stanovnika, što je u odnosu na prethodni popis iz 2001. godine pad od ukupno 242 osobe.
Zemljopis uredi
Naselje se nalazi istočno od Kreševa, a sjeverozapadno od Šestanovca. Dalje prema jugozapadu su Omiš i prema sjeverozapadu Split. Povijesno je dijelom starohrvatske župe koja je postojala na tom području; Radobilje. Zemljopisno je dio Omiške krajine i Dalmatinske zagore. Nalazi se nedaleko od planine Biokovo i slapova Gubavice. Poput cijele Dalmacije sadržava pretežito krški kamen s obiljem ponikava i drugih "spremišta" vode. Dobar dio sela prekrivaju biljne površine među kojima se ističu mješovite listopadno-zimzelene šume u kojima listopadno drveće predvladava. U poljima u kršu nalazi se plodna crvenica gdje se uzgajaju tradicionalne kulture. Selo je patronimički podijeljeno na niz različitih zaselaka koja nose ime po prezimenu koje u njima predvladava.[3]
Gospodarstvo uredi
Najveći dio radno sposobnog katunskog stanovništva radi u okolnim mjestima Šestanovac i Zadvarje ili u gradovima Splitu i Omišu. Dobar dio stanovništva je umirovljen, a manji i nezaposlen. Ostali imaju svoja manja ili veća seoska-poljoprivredna gospodarstva. Najveći dio Katunjana uzgaja voće, povrće, a neki i stoku za vlastite potrebe. Posebno je razvijeno maslinarstvo i vinogradarstvo. Nekoliko kućanstava ima svoje apartmane gdje ugošćuju ljubitelje seoskog turizma. Sav društveni život mještana odvija se u susjednom Šestanovcu gdje se nalaze trgovine, ambulanta, ljekarna, kafići i mesnice. U prošlosti je stanovništvo živjelo isključivo od stočarstva i poljoprivede. Oni su imali tu sreću da se najpoznatija tržnica-"Zadvarski pazar" nalazila udaljena svega par kilometara u mjestu Zadvarju, a na nju su dolazili trgovci iz svih okolnih sela te drugih dijelova Hrvatske i BiH. Urbanizacijom 70-ih godina prošlog stoljeća značaj joj se smanjuje, no i danas se održava utorkom te je vrlo čuvena. Osim prodaje novcima tamo se vršila i robna razmjena. Trgovački putovi bili su otvoreni prema Bosni i Hercegovini gdje su se prodavale smokve i druge namirnice po načelu "kilo za kilo" jer se u to vrijeme među običnim pukom rijetko trgovalo novcem. U zimskim mjesecima bosanski i hercegovački poljoprivrednici dovozili bi sijeno i krumpir, te ih mijenjali za vino i rakiju prema dogovorenoj vrijednosti. U to vrijeme su se rijetki visoko-obrazovani pojedinci u pravilu iseljavali. Do početka 60-ih u zaseoku Merčepima nalazila se osnovna škola (četveroljetka), a nakon njenog zatvaranja djeca se školuju u osnovnoj školi u Šestanovcu. Pristup vodi imali su iz raznih ponikava i šumskih bunara, a najvećim dijelom iz vlastitih "čatrnja".
Danas je cijelo mjesto spojeno na Omiški vodovod te na taj način dobiva vodu. U mjestu je tijekom 2016. instalirana vjetroelektrana s 12 vjetroagregata.
Prometna povezanost uredi
Selo Katuni je županijskom cestom koja prema zapadu vodi u Omiš i Split, a na istoku u Šestanovac i Imotski relativno dobro povezano s ostatkom svijeta. Redovita učenička linija vodi učenike u mjesto Šestanovac i grad Omiš gdje se isti školuju. Postoji redovita autobusna linija prema Omišu odakle postoje linije za bilo gdje. Hrvatska autocesta A1 sa svojim čvorištem u Šestanovcu, od Katuna je udaljena dva kilometra. Ovo čvorište Katune brže povezuje sa svijetom i predstavlja veliki korak naprijed i u smislu njihova vlastitog razvitka.
Stanovništvo uredi
1991. smanjeno je izdvajanjem dijelova područja naselja koji su pripojena naseljima Šestanovac i Zadvarje, (općina Zadvarje). Od 1857. do 1961. sadrži dio podataka za naselje Šestanovac, kao i dio podataka za naselje Zadvarje, od 1857. do 1971. Popis stanovništva iz 1981. godine je zadnji koji je pokazao porast broja stanovnika, a od tada stanovništvo konstantno opada. Popisom stanovništva iz 2011. godine u Katunima su prebrojana 562 stanovnika što je u odnosu na 2001. godinu kada ih je bilo 804 izrazit pad.
| broj stanovnika | 962 | 1176 | 1168 | 1376 | 1522 | 1727 | 1801 | 1643 | 1613 | 1476 | 1496 | 1227 | 1266 | 959 | 804 | 562 | 455 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Kultura uredi
- Gangafest u zaselku Vukušićima[4]
- čuvari Gospodinova groba, običaj iz Velikog tjedna[5]
Znamenitosti uredi
- spomenik dr. Franji Tuđmanu (kod crkve Posrednice Svih Milosti koja se nalazi na granici sela Kreševa i Katuna)
- najveća krunica na svijetu (napravljena od balota) (kod crkve Posrednice Svih Milosti na granici sela Kreševa i Katuna)[6]
- Mandušića kula, u zaselku Mandušićima, zaštićeno kulturno dobro
- crkva Uznesenja BDM, na granici sa susjednim Kreševom
- Kulina, prapovijesna gradina
- Vlake (arheološka zona)
Spomenik dr. Franji Tuđmanu uredi
Začetnik zamisli o izgradnje spomenika je don Većeslav Šupuk, i sam zaslužan za hrvatske ratnike iznimnom skrbi i pomoći od lijekova do jeepova koje je nabavljao uz pomoć naših ljudi u Domovini i inozemstvu.
Spomenik je kod crkve Posrednice svih milosti, graničnoj crkvi između dvaju sela. Spomenik je s katunske strane. Postavljen je nasuprot spomenika hrvatskim braniteljima. 2. lipnja 2001. u subotu otkriven je spomenik dr. Franji Tuđmanu. Otkrio ga je njegov sin, dr. Miroslav Tuđman. Otkrivanju je nazočilo oko 8 tisuća posjetitelja uz brojne osobe iz javnoga, kulturnog i društvenoga života Republike Hrvatske. Održan je prigodni kulturno-umjetnički program. Sudjelovao je prvak splitske opere g. Ratomir Kliškić i pjevacka klapa iz Kostanja. Prije svečanog otkrivanja slavljena je sv. misa braniteljima hrvatske domovine i u čast hrvatske neovisnosti. Mnoštvu su se poslije mise obratili Mirko Čondić, Luka Podrug, Nenad Ivanković, dr. Branimir Lukšić i Miroslav Tuđman. Uvodno su govorili Većeslav Šupuk i fra Kruno Vukušić.
Spomenik je mase oko 25 tona. Izgrađen je od granitnog mramora. Isklesali su ga hrvatski akademski kipari Mladen Mikulin i Krešimir Rod. Kip je visoki reljef dr. Tuđmana koji je opisan na sljedeći način
"u mitskoj pozi kako nakon ljubljenja i puštanja kuta zastave na Zvonimirovoj tvrđavi u kraljevskom Kninu stišće ruke i suznih očiju kao da kaže: Slobodni smo! U simboličkom i općealegorijskom smislu spomenik je sasvim uspio jer već i sam kamen kao materijal daje osnovu za dimenziju više u sagledavanju biti poruke. U pozadini je velika gromada, koja može simbolizirati i kulu i planinu i snagu dinarskoga krša, ali i cijele Domovine; gotovo u sredini je u reljefu dubinski izvučen jasan lik dr. Tuđmana u već spomenutoj pozi, dok je iza njega naznačena hrvatska trobojnica." Ferdo Šarić
Na svečanosti otkrivanja spomenika rečeno je da će Splitsko-dalmatinska županija zauzeti se da bi ovaj prostor postao središnje okupljalište makar središnje Dalmacije za Dan državnosti i Dan zahvalnosti. Na bočnoj strani spomenika uklesan je Tuđmanov sveti i neporecivi aksiom: "Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što."[7]
Poznate osobe uredi
Poznate osobe koje su se rodile u Katunima ili su podrijetlom iz ovog kraja.
- Josip Abel (1960. − 2017.), hrv. junak Domovinskog rata, ikona HOS-a (satnija samostalnog HOS-a Vukovar),[8][9] u HOS pošao u Velikoj Gorici[10][11]
- Ivan Alduk, hrv. arheolog
- fra Karlo Balić, hrv. svećenik, mariolog i medievalist[12]
- Gordan Družić, hrv. akademik
- Ivo Družić, ekonomist, dužnosnik
- Josip Kekez, hrvatski kroatist, filolog, književni teoretičar, povjesničar književnosti i folklorist
- Joško Marušić, hrv. karikaturist
- Matko Marušić, hrv. književnik i liječnik
- Vicko Maslov, novinar i publicist
- Danica Merćep, hrv. rimokatolička redovnica anakoreta
- Filip Merčep, hrv. glazbenik[13]
- Jacob Merčep, hrv. vaterpolist, hrvatski svjetski juniorski prvak do 19 godina
- Marko Merčep, hrv. junak Viške bitke[14]
- Vladimir Merčep, hrv. teolog, duhovnik u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima,kanonik rimske bazilike Sv. Marije Velike, svećenik splitsko-makarske nadbiskupije[15][16][17]
- Petar Merčep, hrv. književnik
- Tomislav Merčep, hrv. političar
- Ivo Nejašmić, soc. zemljopisac i demograf
- Ivo Rubić, hrv. zemljopisac
- Petar Rubić, hrv. nogometaš
- Bože Vukušić, hrv. publicist i aktivni borac protiv ostataka represivnoga komunističkoga režima
- Kruno Vukušić, hrv. svećenik i kult. djelatnik, izdavač Hrvatskog katoličkog kalendara[18][19]
Preko trideset godina župnik je u župi koja obuhvaća selo Kreševo i Katune do umirovljenja bio don Većeslav Šupuk.
Izvori uredi
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Radobilja
- ↑ Udruga Radobiljski vrisak Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Gangafest u Vukušićima
- ↑ Udruga Radobiljski vrisak Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Čuvari Gospodinova groba
- ↑ Bilten IKA 33/2003.[neaktivna poveznica] Krunica duga 30 metara, 16. kolovoza 2003.
- ↑ Ferdo Šarić: Spomenik tvorcu današnje države Hrvatske Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. siječnja 2019. (Wayback Machine), Hrvatsko slovo, 8. lipnja 2001. Pristupljeno 1. siječnja 2019. Stranice Hrvatsko-kanadskog kongresa.
- ↑ Mijo Tavrić: VUKOVARSKI HEROJ JOSIP ABEL (VIDEO), 26. rujna 2017. Pristupljeno 31. prosinca 2018.
- ↑ Josip Abel, Osmrtnice.hr Pristupljeno 31. prosinca 2018.
- ↑ Istina o Domovinskom ratu ne smije se stavljati pod tepih, VGOnline, 20. veljače 2016. Pristupljeno 31. prosinca 2018.
- ↑ Vukovar,Hrvatski heroj Josip Abel, Udruga veterana zagrebačkih branitelja vukovara. Objava 24. veljače 2018.Pristupljeno 31. prosinca 2018.
- ↑ Udruga Radobiljski vrisak Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) fra Karlo Balić
- ↑ Filip Merčep, Sudarpercussion
- ↑ Udruga Radobiljski vrisak Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Marko Merčep, učitelj
- ↑ Udruga Radobiljski vrisak[neaktivna poveznica] Msgr. Vladimir Merčep]
- ↑ Jure Bogdan: MSGR. VLADIMIR MERĆEP - 8. rujna 1920.-19. ožujka 2007. - Sprovodna sv. misa zadušnica u župnoj crkvi Katuni - Kreševo, 23. ožujka 2007., petak, 14.00 sati, Studia croatica, sv. 152, 2008.
- ↑ Jure Bogdan: MSGR. VLADIMIR MERĆEP - 8 de septiembre de 1920-19 de marzo de 2007. - Santa Misa Exequial en la iglesia parroquial de Katuni - Kreševo, - 23 de marzo de 2007, viernes, 14.00 horas, za es.wiki
- ↑ Udruga Radobiljski vrisak Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) fra Kruno Vukušić
- ↑ Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja - Split. Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja - Split. Pristupljeno 31. siječnja 2023.
Vanjske poveznice uredi
- Vinko Vuković: ‘Lending, dijer pesindžers, velkam tu Prpuša erport… Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. svibnja 2015. (Wayback Machine), Croative.net, 22. siječnja 2013., postavio Marcel (o zračnoj luci na Prpuši)
- Milica Krakan: Voliš li domovinu? Katuni - Kreševo , Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj, 12. travnja 2013., Društvene obavijesti br. 110, siječanj 2013.
- Župa Katuni-Kreševo Splitsko-makarska nadbiskupija (sadrži bogatu galeriju fotografija)
