Keglevići

Keglevići (Keglevich, Keglegics, Keglevics, Keglyewicz, Kheglawitsch), hrvatska velikaška obitelj podrijetlom iz Kninske županije. Rodonačelnik obitelji je Petar, sin Kegela/Kegala/Xegala, iz roda Prklja/Perkalja (Percal). U izvorima iz 15. stoljeća zabilježeni su s pridjevkom Porički (de Porychan, Porechan, Porichan), prema posjedu u distriktu Unašice, a od kraja istog stoljeća s pridjevkom Bužimski (de Bwsyn), prema gradu Bužimu u Bihaćkoj krajini.[1] [2]

Hrvatska velikaška obitelj
Keglević
Grb obitelji Keglević od 1494. godine.
Grb obitelji Keglević od 1494. godine.
Država Hrvatska, Ugarska
Etničko podrijetlo hrvatsko
Matična kuća Prkalj
Naslovi baruni, grofovi
Utemeljenje 14. stoljeće
Utemeljitelj Kegalj

Najpoznatiji pripadnik ove obitelji je hrvatski ban Petar Keglević (1485.? – 1554./55.), koji je stekao posjede na Kordunu, u Hrvatskom zagorju i okolici Zagreba, a kćerinom ženidbom i u Međimurju. Isticali su se kao ratnici. U 18. stoljeću postupno su se povukli iz javnoga života, a posjedi u Hrvatskoj su im se smanjili, da bi na početku 20. stoljeća izumrla hrvatska grana obitelji.

Obiteljska povijestUredi

Podrijetlom su iz distrikta Unašice u Kninskoj županiji. Rodonačelnikom obitelji smatra se Kegalj iz roda Prkalja, sin Patra i unuk Budislava. Za vrijeme osmanske opasnosti iselili su se na prostor Zagrebačke, Varaždinske i Križevačke županije, a potom i u Ugarsku, što dovodi do podjele obitelji u prvoj polovini 17. stoljeća, kada su se Keglevići podijeli na hrvatsku i ugarsku granu. Utemeljitelj hrvatskog ogranka bio je Petar (u. 1663.), a ugarske njegov brat Nikola (u. 1642.).

 
Keglevich de Porychane. Grb do 1490. godine.

Banski namjesnik Petar VII. Keglević (u. 1724.) vratio je nakon protjerivanja Turaka, dio obiteljskih posjeda, a stekao je i grofovski naslov.[1] Od 18. stoljeća članovi obitelji su se povukli iz javnoga života, a posjedi im se postepeno smanjuju i opterećuju dugovima.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća isticao se Oskar Keglević (u. 1918) koji je bio zastupnik u Hrvatskom saboru i član Narodne stranke. God. 1883. prodao je gorička dobra, a 1905. godine i ostala u Varaždinskoj županiji. Nije imao potomaka te je s njime izumrla hrvatska grana obitelji.

Keglevići se kasnije dijele na niz rodova koji nose pridjevke Porički, Bužimski, Gradički, Prkalj, Ljubički i dr.

Članovi obiteljiUredi

BilješkeUredi

  1. 1,0 1,1 Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. X., str. 236.
  2. Keglević - Hrvatski biografski leksikon

LiteraturaUredi

Vanjske povezniceUredi