Kernavė

Kernavė je bio srednjovjekovna prijestolnica Litvanskog vojvodstva koje je danas samo selo s oko 318 stanovnika, ali i arheološki lokalitet i velika turistička atrakcija. Nalazi se u blizini gradina (zemljana utvrda) zvanih piliakalnis na zavoju rijeke Neris u dolini Pajauta u općini Širvintos, 35 km od Vilniusa, jugoistočna Litva.

Arheološki lokalitet Kernavė
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Kernave mounds and the River Neris, Lithuania, 11 Sept, 2008.jpg
Flag of Lithuania.svg Litva
Godina uvrštenja2004. (28. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, iv
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1137
Koordinate54°53′N 24°51′E / 54.883°N 24.850°E / 54.883; 24.850
Kernavė na karti Litva
Kernavė
Kernavė
Lokacija Kernavėa u Litvi

Litvanski državni kulturni rezervat Kernavė je osnovan 2003. godine, a 2004. god. upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao

Panorama arheološkog lokaliteta Piliakalniaija
Magnify-clip.png
Panorama arheološkog lokaliteta Piliakalniaija

PovijestUredi

 
Nova crkva izgrađena na mjestu stare 1920. god.

Područje Kernavėa je bilo naseljeno još od paleolita, ali se broj stanovnika bitno povećao tijekom mezolita i neolita. Iz metalnog doba tu se nalazi skrivena cesta preko močvare prekrivena drvenim daskama (medgrinda) koja se koristila za opskrbu zemljanih obrambenih zidina od 4. do 7. stoljeća.[1]

Grad Kernavė se prvi put spominje 1279. godine kao prijestolnica velikog vojvode Traidenisa koju su opsjedali Teutonski vitezovi. God. 1390., tijekom tzv. Litvanskog građanskog rata (1389. – 1392.), Teutonci su spalili cijeli grad i dvorac u dolini Pajauta, nakon čega su se stanovnici odselili na brda, a grad se nikada nije obnovio. Tijekom vremena prekrio ga je sloj zemlje koji je stvorio sloj treseta. Treset je sačuvao većinu gradskih ostataka netaknutima, zbog čega arheolozi nazivaju Kernavė "Litvanskom Trojom".[2]

Tijekom litvanskog narodnog preporoda u 19. stoljeću, romantičarski pisac Feliks Bernatowicz je izazvao zanimanje javnosti za ovaj stari izgubljeni grad i uskoro je braća Tyszkiewicz iskopala gradine, da bi 1859. godine cijeli lokalitet otkrio Władysław Syrokomla. Vilniuško sveučilište je nastavilo arheološka iskapanja 1979. i opet 1980. – 83. godine.

PovezniceUredi

IzvoriUredi

  1. Irma Kaplūnaitė, Terminai, Aruodai. Posjećeno 19. siječnja 2011. (lit.)
  2. Izložba Litvanskog muzeja (Lietuvos Muziejai) u Varšavi [1]

Vanjske povezniceUredi

Ostali projektiUredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kernavė