Ovo je glavno značenje pojma Kizil (rijeka). Za rijeku u Rusiji pogledajte Kizil (pritok Uršaka).

Kizil (tur. Kızılırmak – „Crvena rijeka”, grčki: Άλυς „Halis“) je najduža rijeka u Turskoj.[1] Predstavlja izvor energije za hidroelektrane i ne koristi se za plovidbu.

Kizil
Rijeka Kizil (Kızılırmak)
Položaj rijeke u Turskoj
Položaj
Države Turska
Fizikalne osobine
Duljina1,355 km
Istjek 
 • Prosječni128 m3
Tok rijeke
Izvor 
 • Nad. vis.2,000 m
 • Koord.39°48′N 38°18′E / 39.800°N 38.300°E / 39.800; 38.300
UšćeBafra, pokrajina Samsun
 • Koord.41°44′04″N 35°57′23″E / 41.73444°N 35.95639°E / 41.73444; 35.95639
Ulijeva se uCrno more
Kizil na zemljovidu Turske
izvor
izvor
ušće
ušće
Kizil na zemljovidu Turske
Zemljovid

Povijest uredi

Hetiti su ovu rijeku nazivali Marassantiya. Predstavljala je granicu zemlje Hatti, središta Hetitskog Carstva. U antici je predstavljala granicu Male i ostatka Azije. Poznata je kao mjesto na kojem se 28. svibnja 585. pr. Kr. odvijala tzv. bitka pomrčine. Kroz povijest se ta bitka nazivala bitkom na Halisu; ime bitka pomrčine je dobila kasnije kao prva bitka koja se može datirati sa sigurnošću, budući kako ju je prekinula pomrčina čiji se može astronomski odrediti.[2] Služila je kao granica Lidije i Medijskog Carstva sve dok je 547. pr. Kr. nije prešao lidijski kralj Krez kako bi napao Kira Velikog. Nakon toga je poražen, te se Perzijsko Carstvo proširilo se sve do Egejskog mora.

Izvori uredi

  1. Kizil (Encarta enciklopedija). Inačica izvorne stranice arhivirana 20. kolovoza 2009. Pristupljeno 22. rujna 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Halys (Livius.org). Inačica izvorne stranice arhivirana 30. ožujka 2010. Pristupljeno 22. rujna 2009.

Vanjske poveznice uredi

 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Kizil (rijeka)