Ključ Hrvatske (politička stranka)
Ključ Hrvatske (prije Živi zid) bila je hrvatska politička stranka, izrasla iz aktivističkog pokreta koji je djelovao s ciljem ukinuća ovrha. Smatrao je da je pravo na dom jedno od osnovnih ljudskih prava, što potvrđuje Članak 34. Ustava Republike Hrvatske: "Dom je nepovrediv". Ako ovršitelji žele oduzeti dom po nalogu banke, porezne uprave ili pravosudnog aparata, a iscrpljene su sve ostale pravne mogućnosti, članovi stranke su branili domove pasivnim otporom.
| Ključ Hrvatske | |
|---|---|
 | |
| Predsjednik | Ivan Vilibor Sinčić |
| Glavni tajnik | Tihomir Lukanić |
| Osnivač | Ivan Pernar |
| Slogan | Kad nepravda postane zakon, otpor postaje dužnost! |
| Osnovana | 2011. kao Savez za promjene |
| Raspuštena | 7. ožujka 2024. (de facto) |
| Spojena s | Pravo i pravda |
| Sjedište | Zagreb |
| Država djelovanja | Hrvatska |
| Broj članova (2016.) | 15000 |
| Ideologija | Populizam, pragmatizam, protekcionizam, euroskepticizam, antiglobalizacija, moderna monetarna teorija |
| Politički položaj | sinkretiziran |
| Nacionalna skupina | Dosta pljačke |
| Sabor | 0 / 151 |
| Europski parlament | 1 / 12 |
| Službene boje | zlatna i crna |
| Službena stranica | |
Povijest uredi
Kao politička stranka Savez za promjene registrirana je 2. lipnja 2011. Spaja se s aktivističkom grupom Živi zid, koja je usko djelovala sa strankom, kolovoza 2014. i djeluje pod tim imenom.[1] Dana 21. svibnja 2022. stranka ponovno mijenja ime u Ključ Hrvatske.
Nastao je iz sprječavanja nasilne deložacije obitelji Vukić u Zadru, 8. studenog 2012.[2] Obitelj Vukić bila je deložirana zbog poreznog duga od 288 000 kn, no Interventna policija ju nije uspjela izvršiti zbog pasivnog otpora 24 aktivista Živog zida koji su svojim tijelima branili jedini dom Vukića. Privedeno je svih 24 aktivista udruge koji su dobili prekršajne prijave zbog ometanja ovršnog postupka.
Nakon Izbora za Europski parlament 2019. u kojima je Živi zid osvojio jedan mandat, Branimir Bunjac i Ivan Pernar napuštaju stranku zbog nemogućnosti dogovora o slanju zastupnika u Europski parlament te optužuju Vladimiru Palfi da samostalno vodi stranku.[3]
Pred parlamentarne izbore 2024., stranka se faktički raspušta 7. ožujka 2024., spajanjem u stranku Pravo i pravda.
Dana 7. ožujka 2024. stranka se faktički udružila u novu političku stranku Pravo i pravda. Međutim, stranka formalno još nije raspuštena.[4]
Misija uredi
Članovi stranke smatrali su da je uzrok mnogobrojnih deložacija u Hrvatskoj leži u nepravednom bankarski sustav za koji su smatrali da je temeljen na novcu kao dugu. Jedino rješenje protiv rastuće tendecije deložacija vidjeli su u implementaciji monetarne reforme, pri čemu su se zalagali za nekreditni novac.
Po objavi Vlade o skorom ulasku Hrvatske u eurozonu, Živi zid zatražio je raspisivanje referenduma o uvođenju eura. Predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić ocijenio je da je uvođenje eura kao službene valute prevažno pitanje da bi se dozvolilo "korumpiranoj političkoj eliti da na svoju ruku uvede takve promjene". Živi zid se zalaže za jačanje instrumenata i alata koje omogućava kuna tj. HNB, da u HNB uđe revizija, promijeni Zakon o HNB-u i da se ta institucija reorganizira, ocijenivši da HNB nikada nije bila banka, nego da je radila na principu mjenjačnice.[5]
Ciljevi uredi
Ključ Hrvatske zalagao se za:
- nekreditirani novac (država mora imati moć nad stvaranjem novca, a ne privatne banke)
- kroz nacionalnu emisiju novca poticanje realne ekonomije
- suzbijanje korupcije i koruptivnog djelovanja u politici i poslovanju
- zaštitu sitnog kapitala
- oživljavanje izvoza i domaće privrede kroz realan tečaj HRK
- prosperitetnu ekonomsku politiku s naglaskom na vraćanje monetarne kontrole narodu
- reviziju i procesuiranje kriminalnog procesa pretvorbe i privatizacije
- oživljavanje hrvatske poljoprivrede
- temeljitu reformu pravosuđa i uprave
- lustraciju cjelokupnog korumpiranog kadra
- besplatno zdravstvo i školstvo
- niže poreze
- ukidanje RTV pretplate
- osobne slobode
- izlazak iz Europske unije i NATO saveza
- vanjsko-političku neutralnost
- dobrosusjedske odnose i pomirbu uz traženje ratne odštete Domovinskog rata
- povlačenje HV-a iz svih vojnih misija u inozemstvu
- zaštitu okoliša te potpunu zabranu GMO proizvoda
- promjenu svijesti i socijalnu osjetljivost
- promicanje kršćanskih i moralnih vrijednosti
- zaštitu interesa hrvatskog naroda i suvereniteta
- referendume o svim nacionalno važnim pitanjima
- istinu u politici i političare "novog kova" koji nisu na "uzici stranih interesnih, tajnih i javnih grupa i organizacija"
- pomirbu unutarnjih političkih podjela u cilju stvaranja konstruktivne prosperitetne budućnosti
- stvaranje uvjeta za rast nataliteta
- zaustavljanje iseljavanja i odljeva mozgova kroz ekonomski rast i smanjenje nezaposlenosti
- legalizaciju konoplje u ljekovite svrhe
- zaštitu životinja
Izbori uredi
Predsjednički izbori 2014 uredi
Na predsjedničkim izborima 2014. Živi zid kandidira 24-godišnjeg Ivana Vilibora Sinčića.
Sinčić je isticao da glavni problemi hrvatskog društva i gospodarstva proizlaze iz destruktivnog djelovanja bankarskog sustava kojem je država prepustila monetarni suverenitet. Zahtijevao je poništenje pretvorbe i privatizacije, izmjenu ovršnog zakona, trenutačnu obustavu svih deložacija te povratak monetarnog suvereniteta Hrvatske. Za ostale političke stranke rekao je da su "ljudi iz istog legla" te da s njima nije moguće naći odgovore na izazove današnjice.[6]
U prvom krugu predsjedničkih izbora održanom 28. prosinca 2014., Sinčić je bio treći po broju glasova, uz potporu 16,52% glasova.[7] Sinčić je izrazio zadovoljstvo rezultatima, smatrajući ih pobjedom za Živi zid te vjetar u leđa za sljedeće izbore za Hrvatski sabor.[8]
Parlamentarni izbori 2015. uredi
Živi zid je na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 2015. dobio 94.808 glasova te je osvojio jedan mandat (kojeg je obnašao Ivan Vilibor Sinčić).
Lokalni izbori u Dubrovniku uredi
Prvi gradski izbori na kojima se natjecao Živi zid bili su prijevremeni izbori u Dubrovniku: lista Živog zida za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika osvojila je 2,88 % glasova.[9]
Parlamentarni izbori 2020. uredi
Podrobniji članak o temi: Hrvatski parlamentarni izbori 2020.Na parlamentarne izbore Živi zid izlazi sa srodnim političkim strankama u koaliciji Dosta pljačke.[10]
| Izbori | U koaliciji sa | Broj birača | % | Broj zastupnika u saboru |
Promjena | Dio Vlade? |
|---|---|---|---|---|---|---|
| (cijela koalicija) | (samo ŽZ) | |||||
| 2011. | A HSS | 15,539 | 0,66 | 0 / 151 |
▬ | Oporba |
| 2015. | 94,877 | 4,24 | 1 / 151 |
 1
|
Oporba | |
| 2016. | Jedina opcija | 117,208 | 6,23 | 5 / 151 |
4
|
Oporba |
| 2020. | Dosta Pljačke | 30.722 | 1,84 | 0 / 151 |
▼ 5 | Oporba |
| Izbori | Kandidat | Prvi krug | Drugi krug | Rezultat | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj glasova | % | Broj glasova | % | |||
| 2015. | Ivan Vilibor Sinčić | 293,570 | 16.42 (#3) | Poraz | ||
| 2020. | Mislav Kolakušić | 111,916 | 5.88 (#4) | Poraz | ||
| Izbori | U koaliciji sa | Broj birača | % | Broj zastupnika u EP-u |
Promjena |
|---|---|---|---|---|---|
| (cijela koalicija) | (samo ŽZ) | ||||
| 2013. | ASH-DSŽ-SUH | 6,391 | 0.86 | 0 / 12 |
▬ |
| 2014. | 4,313 | 0.47 | 0 / 11 |
▬ | |
| 2019. | 60,847 | 5.66 | 1 / 12 |
1
| |
DIP[11]
Izvori uredi
- ↑ zivizid.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. rujna 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 16. studenog 2015.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. listopada 2013. Pristupljeno 7. kolovoza 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Video: Pernar objavio da zajedno s Bunjcem napušta Živi Zid! 'Osnovat ćemo novu stranku'. Jutarnji list, HINA. 6. lipnja 2019. Pristupljeno 6. lipnja 2019.
- ↑ Registar političkih stranaka, Ključ Hrvatske. Pristupljeno 8. travnja 2024.
- ↑ Braniteljski portal H / G.S. Živi zid traži raspisivanje referenduma o ulasku Hrvatske u eurozonu (uvođenju eura) 31. listopada 2017. (pristupljeno 31. listopada 2017.)
- ↑ "Sinčić o protukandidatima: To su ljudi iz istog legla" (VIDEO)[neaktivna poveznica], N1 info, 8. prosinca 2014.
- ↑ DIP, Privremeni rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora 2014. Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. prosinca 2014. (Wayback Machine), Odluka od 30. prosinca 2014.
- ↑ "Ivan Sinčić: 'Živi zid je pobjednik. Ne mogu preporučiti nijednog kandidata'", Linda Draškić Perak, Stjepan Bubalo i Bojan Arežina za "Večernji list" 28. prosinca 2014. god.
- ↑ www.izbori.hr – Državno izborno povjerenstvo RH: Izbori održani 8. ožujka 2015. (rezultati prvoga kruga) Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. listopada 2015. (Wayback Machine), pristupljeno 14. listopada 2015.
- ↑ Platforma 'Dosta pljačke' predala izborne liste. Pristupljeno 2. srpnja 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Arhiva izbora Republike Hrvatske. Pristupljeno 6. prosinca 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)