Kneževina Srbija (srednji vijek)

Ovo je članak o srednjovjekovnoj državi. Za državu koja je postojala u 19. stoljeću pogledajte članak Kneževina Srbija.
Kneževina Srbija

Кнежевина Србија (srp.)

Kneževina

8. stoljeće969.
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija {{{genitiv}}}
Lokacija {{{genitiv}}}
Kneževina Srbija na zemljovidu oko 950.
Glavni grad bez stalnog sjedišta
Jezik/ci srpskoslavenski
Religija kršćanstvo
Vlada monarhija
Knez
 - 850.891. Mutimir
 - 927.960. Časlav (posljednji)
Povijest srednji vijek
 - uspostavljena 8. stoljeće
 - ukinuta 969.
Danas dio Albanija
Bosna i Hercegovina
Crna Gora
Hrvatska
Kosovo
Srbija

Kneževina Srbija bila je ranosrednjovjekovna država Srba, smještena u zapadnim regijama jugoistočne Europe. Postojala je od 8. stoljeća do 969. godine, a njome je vladala dinastija Vlastimirovića. Njezin prvi poznati vladar bio je Višeslav koji je počeo vladati oko 780. godine.[1][2][3]

Rat s Bugarima uredi

Prema O upravljanju Carstvom, Srbi i Bugari živjeli su mirno kao susjedi sve do bugarske invazije 839. godine. Prema Porfirogenetu, Bugarsko Carstvo željelo je nastaviti s osvajanjem slavenskih zemalja i pokoravanjem Srba. Bugarski kan Presijan I. (836.852.) izvršio je invaziju na srpski teritorij 839. što je dovelo do rata koji je trajao tri godine. Vlastimirova vojska protjerala je Presijana iz Srbije, a Presijan je izgubio velik broj svojih vojnika, a nije ostvario nikakvu teritorijalnu dobit. Srbi su imali prednost u šumama i klancima.

Nakon pobjede nad Bugarima, Vlastimirov status je porastao, a nastavio se širiti i na zapad, zauzimajući Zahumlje. U međuvremenu su Braničevo, Moravu, Timok, Vardar i Podrimlje zauzeli Bugari. Nakon Vlastimirove smrti, vlast je podijeljena između njegova tri sina – Mutimira, Strojimira i Gojnika. Braća su još jednom porazila Bugare 853. i 854. i zarobila bugarskoga kračjevića Vladimira. Nakon toga Srbi i Bugari sklopili su mirovni sporazum, a u sljedećem razdoblju dovršeno je pokrštavanje Srba. Nakon što je porazio Bugare, Mutimir je protjerao svoju braću koja su pobjegla u Bugarsku. U svojem dvoru zadržao je nećaka Petra Gojnikovića, no on je uspio pobjeći u Hrvatsku.

Izvori uredi

  1. Fine, John Van Antwerp Jr. 1991. The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century. University of Michigan Press. Ann Arbor. str. 49–59. ISBN 0-472-08149-7
  2. Ćirković, Sima. 2004. The Serbs. Blackwell Publishing. Malden. str. 10–19. ISBN 9781405142915
  3. Curta, Florin. 2006. Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250. Cambridge University Press. Cambridge. str. 210–213. ISBN 978-0-521-81539-0