Kočani
Kočani (makedonski: Кочани ) je grad na istoku Sjeverne Makedonije.
Кочани | |
---|---|
Zastava | Grb |
Osnovni podaci | |
Država | Sjeverna Makedonija |
Općina | Općina Kočani |
Stanovništvo - utjecajna zona |
28330 (2002.) 38092 (2002.) |
Površina - utjecajna zona |
18,6 km² 382 km² |
Gustoća stanovništva - utjecajna zona |
1.523/km² 100/km² |
Visina | 375 m |
Koordinate | 41°55′N 22°25′E / 41.917°N 22.417°E |
Poštanski broj | 2300 |
Pozivni broj | 033 |
Registarska oznaka | KO |
Gradonačelnik | Ljupčo Papazov(VMRO dpmne) |
Službena stranica | Kočani |
Karta | |
Nalazi se u Kočanskoj dolini poznatoj po riži i termalnim vodama. Sjedište je istoimene Općine Kočani, koja po popisu iz 2002.[1] ima 38.092 stanovnika.
Povijest
urediPostoje tragovi jednog antičkog naselja kod sela Dolno Gratče. (оstatci bedema, rimska i bizantiska keramika i nakit)
Prvi zapis o postojanju naselja potječe iz 1337. godine, iz darovnog ugovora srpskog vlastelina Jovana Olivera koji je crkvu Sv.Dimitrija poklonio gradu Kočani.[2] Drugi značajni pisac koji je pisao o Kočanima je turski putopisac Evlija Čelebija 1519. godine. On navodi da su Kočani lijepo selo u kojem živi 54 kršćanskih obitelji te jedna muslimanska, te 12 neoženjenih kršćana. (Tapu defteri 85, 446-447).
U XIX stoljeću Kočani su postali upravno sjedište otomanske Kaze i polako postaju grad. Tako već 1900. godine Kočani imaju 6.000 stanovnika.
Zemljopisne odlike
urediGrad Kočani leži na sjevernoj strani Kočanske kotline, na obje obale Kočanske reke, na južnim padinama Osogovskih planina. S juga Kočansku kotlinu (koja je široka oko 8 km) zatvara planina Plačkovica. U blizini Kočana nalazi se zimski turistički centar Ponikva na Osogovskim planinama.
Kroz Kočane prolazi makedonska magistralna cesta M-5, preko koje je grad povezan sa Štipom (30 km) i Velesom (70 km).
Grad je povezan i sa željezničkom prugom sa Štipom i Velesom (od 1926. godine). Kočani su udaljeni 120 km od Skopja, 10 km od Vinice, 30 km od Makedonske Kamenice, 55 km od Delčeva, 60 km od Berova, 48 km od Kratova i 65 km od bugarske granice.
Kultura
urediKočani su postali svjetski poznati po svom romskom puhačkom orkestru Kočani Orkestar, koji izvodi World Music (glazbu inspiriranu narodnom),DAF - dramski amaterski festival koji se održava krajem svibnja već 20 i više godina, a sudjeluju amaterske grupe iz raznih zemalja. Dani na orizot (Dani riže) koji se održavaju početkom listopada je tradicionalna manifestacija povodom žetve riže gdje se pokazuju tradicionalni običaji i jela od riže i niz kulturno-umjetničkih događanja "Ljeto u Kočanima" i niz drugih kulturno-umjetničkih događanja, izložbe u Domu za kulturu, izložbe i čitanja u Gradskoj biblioteci ISKRA, kulturno - umjetnička manifestacija Makteon koja se održava početkom svibnja i drugi.
Gospodarstvo
urediKočanska dolina je bila poznata po proizvodnji riže, a najveća tvrtka koja se bavila preradom i plasmanom bio je Žito-Oriz koji danas ne postoji. Uglavnom su zastupljena mala poduzeća koja se bave tekstilnom industrijom, uzgojem povrća i cvijeća pod plastenicima, prerada riže, izrada inox bojlera, aluminijske stolarije, ugostiteljstvo, razvoj zimskog turizma na obližnjoj planini Osogovo gdje postoji ski i snowboard staza, smještaj i ugostiteljski objekti.
Stanovništvo
urediPo popisu stanovništa iz 2002. grad Kočani imao je 28 330 stanovnika,[3] a njihov sastav bio je sljedeći:
- ostali 77 (0,245%)
Gradovi prijatelji
urediGalerija
uredi-
Crkva Sv.Đorđi, Kočani
-
Panorama Kočana
-
Kočani, 1942.
-
Kočani orkestar
Izvori
uredi- ↑ Rezultati makedonskog popisa 2002.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. listopada 2010. Pristupljeno 7. rujna 2009. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Popis satnovništva u Republici Makedoniji, 2002.: Konačni podatci