Kodiranje video sadržaja
Kodiranje video sadržaja, sažimanje videa, video kompresija, komprimiranje videa, proces pretvorbe sažimanjem (komprimiranjem, kompresijom) digitalnog videa u format pogodan za prijenos ili pohranu pritom smanjujući broj bitova. Da bi se saželo podatke, potreban je uzajamno dopunjujući par sustava – koder i dekoder, koji se zajedno nazivaju kodek (oduznačnik[1]). Budući da je sažimanje je proces zbijanja podataka u manji broj bitova, osnovno načelo sažimanja je smanjenje zalihosti. Sažimanje može biti bez gubitaka i s gubitcima ("mlitavo"[1]). Zato što mlitavo sažimanje uklanja puno više nepotrebnih podataka, tj. podataka koji nisu nužni za zadovoljavajući prikaz video sadržaja, mlitavo sažimanje je učinkovitije i raširenije u uporabi.[2]
U sažimanju videa softver iskorištava dvije zalihosti podataka: prostornu i vremensku. Prostorna zalihost su elementi uvišestručeni unutar strukture poput piksela u slici koji su blizu jedni drugih. Vremenska zalihost su pikseli na dva susjedna video okvira (kadrova, framea) s istom vrijednošću na istom mjestu.[3]
Izvori uredi
- ↑ a b Audacity Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. prosinca 2019. (Wayback Machine) Priručnik - Pojmovnik / pristupljeno 2. prosinca 2019. / Sadržaj stranica dostupan pod licencijom CC BY 3.0 HR
- ↑ Repozitorij Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli David Juran: Kodiranje videa i H.264 format / str. 10 / Pula, 2017. godine / pristupljeno 2. prosinca 2019.
- ↑ Repozitorij Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli David Juran: Kodiranje videa i H.264 format / str. 9-10 / Pula, 2017. godine / pristupljeno 2. prosinca 2019.