Wikipedija

Kolan

općina i naselje u Hrvatskoj, Zadarska županija

Kolan je općina u Zadarskoj županiji na otoku Pagu.

Kolan

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaZadarska
NačelnikŠime Gligora[1]
NaseljaKolan, Kolanski Gajac, Mandre
Površina[2]28,8 km2
Površina središta22,7 km2
Koordinate44°28′N 14°59′E / 44.46°N 14.98°E / 44.46; 14.98
Stanovništvo[3] (2021.)
Ukupno815
– gustoća28 st./km2
Urbano332
– gustoća36 st./km2
Poštanski broj23251 Kolan

Zemljovid

Kolan na zemljovidu Hrvatske
Kolan
Kolan

Kolan na zemljovidu Hrvatske

Središte naselja s općinskom zgradom (desno)

Zemljopis uredi

Kolan je smješten u unutrašnjosti otoka Paga' u udolini podno vrhova Gradac (206 m) i Nebeska (256 m) s istočne te vrha Brizi (134 m) sa zapadne strane. Spomenuta dva brda s istočne strane štite Kolan od snažne bure koja često puše s Velebita i stvara veliku posolicu.

Nalazi se između dvaju najvećih naselja na otoku Paga i Novalje, bliže Novalji.

Kraj u kojem se nalazi Kolan, izrazito je krševit. Na vapnenačkoj podlozi prevladava krški reljef bez ili s vrlo malo plodne zemlje. Zbog toga je vegetacija vrlo oskudna ili tek vrlo niska. Ponegdje osim goleti i kolonija raznih vrsta niskog raslinja, među kojima prevladava ljekovita kadulja, ima i makije. Zbog porozne vapnenačka podloge nema niti površinskih vodenih tokova. Iznimka je kolansko polje u kojemu se nataložio vodonepropusni sloj pa se povremeno javlja manji potok, a na sjevernom dijelu i polumočvarno stanište Kolansko blato koje je zaštićeni ornitološki rezervat.

Prometna povezanost uredi

Neposredno uz Kolan prolazi glavna magistralna cesta na otoku, državna cesta D106. Na sjevernom kraju ta cesta završava u uvali Žigljen gdje je trajektom povezana s kopnom u uvali Prizna. Na južnom dijelu otočna je magistrala preko Paškog mosta povezana s Dalmacijom i županijskim središtem Zadrom.

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine u općini Kolan živi 791 stanovnik u tri naselja.[4] Pregled broja stanovnika u općini Kolan:

Općina Kolan: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
207
245
223
234
289
332
332
532
657
719
761
662
629
685
715
791
815
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Kolan: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
207
245
222
234
281
327
327
532
633
678
688
597
542
525
423
379
332
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem naselja Mandre, za koje sadrži podatke u 1931., i nenaseljenog dijela područja koje čini novo naselje Kolanjski Gajac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava uredi

Povijest uredi

Kolan se spominje prvi put 903. godine[nedostaje izvor].

U Kolanu su se tijekom 20. stoljeća triput otvorile pučke knjižnice koje se nisu uspjele održati. Prva, „Garda“, bila je pučka čitaonica koja je nastala kao reakcija hrvatskih domoljuba na talijansku okupaciju otoka Paga. Djelovala je od 1919. do 1923. godine. U drugom svjetskom ratu je u NDH djelovala Narodna knjižnica od 1942. do 1945. godine. Od 1980. u sklopu KUD-a „Bartul Kašić“ djelovala je pučka knjižnica. Naposljetku je Općinsko vijeće Općine Kolan pokrenulo je postupak osnivanja Općinske knjižnice 2004. godine. Zgrada u kojoj je knjižnica je obnovljena, knjižna i neknjižna građa te oprema je nabavljena i općinksa knjižnica otvorena je 2007. godine. [5]

Općina Kolan ustrojena je 2003. izdvajanjem iz područja Grada Paga.

Gospodarstvo uredi

 
Sir iz kravljeg mlijeka proizveden u Kolanu

Mještani Kolana bave se pretežno poljoprivredom, prvenstveno ovčarstvom i vinogradarstvom, i turizmom. Turizam je naročito prisutan u priobalnom selu Mandre. U susjednom selu Šimuni koji pripada Gradu Pagu, je marina. Obližnja Novalja je najpoznatije turističko odredište na otoku. U Kolanu su smještene dvije poznate otočke sirane (Sirana Gligora, najnagrađivanija sirana u Hrvatskoj, ali i jedna od najnagrađivanijih sirana na svijetu,[6] te također međunarodno nagrađivana MIH Sirana Kolan[7]) koje značajno pridonose gospodarstvu općine. Sirana “Gligora“ uvela je Hrvatsku u elitno društvo svjetske sirarske kreme. Njezin sir žigljen je 2011. na najprestižnijem svjetskom natjecanju World Cheese Awards u engleskom gradu Birminghamu osvojio medalju Supergold te ušao u odabir 50 najboljih sireva svijeta, a u konkurenciji više od 2600 sireva iz cijeloga svijeta. Godinu prije na istom svjetskom prvenstvu osvojili su četiri medalje Supergold za ovčji paški sir.[8][9][10]

  Podrobniji članak o temi: Kolanjski rudnici

U prošlosti je Kolan živio i od rudarstva, od ugljena. Ugljen nije vađen u malim kopovima, nego u pravim ugljenokopima, rudnicima ugljena.

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

Obrazovanje uredi

  • Područna osnovna škola "OŠ Antun Gustav Matoš" iz Novalje.

Kultura uredi

  • KUD Bartol Kašić
  • Klapa Kolan
  • Općinska knjižnica Općine Kolan "Šime Šugar Ivanov“

Šport uredi

  • Športska udruga Kolan[12]

Natjecateljska i športska događanja na prostoru današnje kolanske općine odvijala su se od davnina. Nekad su se ljudi natjecali u raznim vještinama pučkih športova. Športska natjecanja u današnjem smislu u Kolanu se odvijaju poslije Drugog svjetskog rata i to uglavnom na nogometnom terenu.[12]

Izvori uredi

  1. ↑ Šime Gligora novi načelnik Općine Kolan. eZadar.net.hr. 17. svibnja 2021. Pristupljeno 29. rujna 2021.
  2. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  3. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  4. ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  5. ↑ Portal narodnih knjižnica Općinska knjižnica Općine Kolan "Šime Šugar Ivanov“ (pristupljeno 15. ožujka 2017.)
  6. ↑ Sirana Gligora Nagrade i priznanja (pristupljeno 15. ožujka 2017.)
  7. ↑ MIH Sirana Kolan  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. ožujka 2017. (Wayback Machine) Nagrade (pristupljeno 15. ožujka 2017.)
  8. ↑ Agroklub Meri Šilović: Paški žigljen među 50 najboljih sireva na svijetu, 4. prosinca 2011. (pristupljeno 7. rujna 2018.)
  9. ↑ eZadar Paški Žigljen pohvalio magazin "Holiday Villas and Cottages" 14. ožujka 2012. (pristupljeno 7. rujna 2018.)
  10. ↑ Slobodna Dalmacija Meri Šilović: Paški žigljen među 50 najboljih sireva na svijetu, 3. prosinca 2011. (pristupljeno 7. rujna 2018.)
  11. ↑ I.K.: Blagoslovljen zvonik u Kolanu na otoku Pagu Dalmatinski portal. 10. listopada 2020.. Pristupljeno 11. listopada 2020.
  12. ↑ a b Općina Kolan  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. ožujka 2017. (Wayback Machine) Športska udruga Kolan (pristupljeno 15. ožujka 2017.)

Vanjske poveznice uredi

Nedovršeni članak Kolan koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kolan&oldid=6511761"