Otvori glavni izbornik
Kritiosov efeb (mladić) iz 480. pr. Kr. je najranija poznata uporaba kontraposta. Uravnotežena i skladna poza daje naslutiti mirnan i uravnotežen um, utjelovljenje idealnog čovjeka[1]
Shema kontraposta na Lizipovom Apoksiomenu, oko 330. pr. Kr.

Kontrapost (tal. contrapposto: oprjeka, protustav) u kiparstvu, usklađena ravnoteža u odnosu između istodobnih pokreta figure usmjerenih u suprotnim pravcima. Važan element kompozicije; izražen u različitim odnosima: podignuta ruka – spuštena ruka, noga koja nosi cijeli teret tijela – noga u slobodnom pokretu (Polikletov Dorifor); noge u stavu mirovanja – trup u jakom zamahu (Mironov Diskobol)[2]. Likovno određenje kontraposta kao izraza povezanosti između stanja mirovanja i pokreta prvi prvi put se javlja u umjetnosti stare Grčke oko 500. pr. Kr., na prijelazu arhajske u klasičnu umjetnost.

Jedno od najčešćih oblika kontraposta je tzv. „S-linija” koju opisuje položaj ljudskog tijela u stojećem stavu, u kojemu čovjek stoji oslonjen na jednu nogu, dok je druga blago savijena, kukovi čine liniju koja se blago spušta prema savijenoj nozi, dok ramena čine kosu liniju koja se spušta prema uspravnoj nozi. S-linija stvara iluziju dovršenog ili nastalog pokreta[3].

PrimjeriUredi


IzvoriUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Kontrapost
  1. H.W. Janson, History of Art, 5th edn. Revised and expanded by Anthony F. Janson, London: Thames & Hudson, 1995., str. 139. ISBN 0500237018
  2. Kontrapost, Hrvatska enciklopedija LZMK; pristupljeno 28. lipnja 2017.
  3. "Contrapposto", Grove Encyclopedia Of Materials & Techniques In Art, 2008., str. 142.–143. ISBN 9780195313918.