Konzervacija glazbala

Konzervacija glazbala jedna je od specijalizacija unutar područja konzervacije restauracije predmeta kulturne baštine. Usmjerena je na preventivnu zaštitu i interventnu konzervaciju, prije svega povijesnih te rjeđe i arheoloških predmeta. Kao i kod konzervacije drugih predmeta i ovdje su osnovne postavke što bolje očuvanje tehnološko-povijesnog identiteta i integriteta obrađenog predmeta, te reverzibilnost kao i ponovljivost primijenjenih zahvata. Vrlo je važno i poštovanje načela minimalne intervencije. Osoba koja radi na ovim predmetima mora dobro poznavati povijest glazbe, osnove tehnologije izrade glazbala kroz povijest i temeljne uzroke njihovog propadanja. Bitna su i znanja o najnovijim načinima konzervacije, ali i upućenost u konzervatorsku etiku, te metode znanstvenog istraživanja.

Konzervacija glazbala

Ovom članku ili jednom njegovom dijelu treba formatirati tekst. Tekst u članku treba estetski urediti.

Barokna violina, Jacob Stainer,1658.

Violina - restauratorski zahvat u tijeku.

Konzervacija muzčkih instrumenata jedinstvena je po tome što objekti na kojima se radi i dalje služe kao glazbala odnosno proizvode zvuk. Odluku o mogućnostima daljnjeg korištenja instrumenta mora donijeti školovani konzervator restaurator glazbala.

Povijest

Najranija referenca na konzervaciju glazbala je pismo Antonija Stradivarija iz 1862. godine gdje on navodi kako restaurirati ne samo njegove već i instrumente drugih majstora.

Osnovne vrste glazbala

• udaraljke
• puhačka glazbala
• gudačka glazbala
• trzalačka glazbala
• elektronička glazbala

Materijali od kojih su glazbala izrađena

• drvo
• metal
• koža
• keramika

Osnovni postupci konzervacije

Preventivna zaštita

Opći naputci za čuvanje glazbala

U skladu s preporukama Heritage Preservation’s Caring for Your Family Treasures: A Concise guide to caring for your cherished belongings by Jane S. Long and Richard W. Long,sljedećih osam točaka treba imati u vidu kod zbrinjavanja starih glazbala :

• “Izbjegavati prejako zatezanje žica.”
• “Izbjegavati nagle promjene u zategnutosti žica.”
• Klavire i pijanina micati samo ako za to imamo dovoljno ljudi te odgovarajuću opremu.”
• Čuvati prirodnu patinu mjedenih instrumenata.”
• “Čuvajte glazbala u prostoru s relativnom vlažnošću zraka oko 50%.”
• “Kod sviranja drvenih puhačkih instrumenata iste prvo zagrijati te ih postupno prosviravati.”
• “Vlagu iz puhačkih instrumenata ukloniti odmah nakon uporabe istih.”
• “Ne uljiti ili polirati drvene instrumente.”

Ovome se može pridodati i obaveza stalne kontrole stanja glazbala, te stalnu kontrolu eventualne prisutnosti štetnika u prostoru gdje se glazbala čuvaju.

Školovanje konzervatora glazbala u Hrvatskoj

Podrobniji članak o temi: Školovanje konzervatora restauratora

U Hrvatskoj trenutačno ne postoji mogućnost školovanja za konzervatora restauratora glazbala, barem ne na visokoškolskoj razini.

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora u Hrvatskoj

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe, pa i konzervatora restauratora glazbala u Hrvatskoj danas prije svega određuju sljedeći propisi:

Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima:

• Pravilnik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19 na snazi od 8.11.2019.)

• Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18)

Gore navedeni pravilnik konzervaciju glazbala niti ne navodi kao specijalnost,što je veliki propust birokrata iz ministarstva kulture.

Literatura

• Wilder, T. The Conservation, Restoration, and Repair of Stringed Instruments and Their Bows, London 2011.
• Barclay, R. Preservation and Use of Historic Musical Instruments: Display Case or Concert Hall?, Leeds 2004.
• Berrow, J.(Ed.)Towards the Conservation and Restoration of Historic Organs, London 2000.
• Gwynn, D. Historic Organ Conservation - A practical introduction to processes and planing. London 2001.
• Körndle, F.;Ulferts, G. D. (Hrsg.) Konservierung und Restaurierung historischer Tasteninstrumente in den Sammlungen der Klassik Stiftung Weimar, Bericht über die internationale Tagung vom 12. bis 14. September 2008 im Schlossmuseum Weimar, Weimar 2011.
• Hellwig, F. (Hrsg.) Studien zur Erhaltung von Musikinstrumenten, Teil 1: Holzblasinstrumente, Firnisse, Koeln 2004.
• Hellwig, F. (Hrsg.) Studien zur Erhaltung von Musikinstrumenten, Teil 2: Besaitete Tasteninstrumente, Orgeln, Koeln 2007.
• Jonkanski, D.;Seidel, H.:Orgellandschaft Schleswig-Holstein, Zur Geschichte und Pflege eines Klang- und Kunstdenkmals, Kiel 2012.

Vanjske poveznice

• International Committee of Musical Instrument Museums and Collections  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. veljače 2012. (Wayback Machine)
• Barclay,R.(ed.) The Care of Historic Musical Instruments  Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. studenoga 2014. (Wayback Machine)
• Some problems in musical instrument conservation in museum collections  Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. svibnja 2008. (Wayback Machine)
• Training in Musical Instrument Conservation  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. kolovoza 2011. (Wayback Machine)
• The Repairing & Restoration of Violins
• Fisharmonika Petera Titza iz Župe sv. Mihaela Arkanđela u Osijeku : tehničke karakteristike i restauracija
• Preservation of Wooden Musical Instruments - Ethics, Practice and Assessment  Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. kolovoza 2018. (Wayback Machine)