Kopet-Dag (perz. کپه‌داغ, turkm. Köpetdag), planinski lanac koji se proteže sjeveroistočnim Iranom i jugozapadnim Turkmenistanom. Gorje se nalazi u povijesnoj regiji Horasanu i dijeli Iransku visoravan od pustinje Karakum na sjeveru.

Kopet-Dag
(perz.) کپه‌داغ
(turkm.) Köpetdag
Pogled na Kopet-Dag s Ahalske ravnice u Turkmenistanu
Položaj
Koordinate37°0′N 58°0′E / 37.000°N 58.000°E / 37.000; 58.000
Država
Najbliži gradovi Bodžnurd, Širvan, Dargaz, Kučan, Mašhad
Kizil-Arvat, Ašgabat, Babadurmaz, Dušak
Fizikalne osobine
Najviši vrh
• visina:

3.191 m
Kopet-Dag na zemljovidu Irana
Kopet-Dag
Kopet-Dag
Kopet-Dag
Kopet-Dag
Kopet-Dag na zemljovidu Irana
Zemljovid

Gorje je nastalo sudarom iranske (ogranak arapske) litosferne ploče s euroazijskom, pa se u tektonskom smislu može smatrati istočnim nastavkom masivnijeg Alborza. Proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok zajedno s usporednom iranskom planinom Binalud, čineći pritom dolinu kroz koju se protežu rijeke Sumbar i Atrak (kaspijski slijev) odnosno Kašaf (endoreični slijev).

Najveći gradovi podno Kopet-Daga s južne (iranske) strane su Bodžnurd, Širvan, Dargaz, Kučan i Mašhad, a sa sjeverne (turkmenistanske) Kizil-Arvat, Ašgabat, Babadurmaz i Dušak. Na sjevernoj strani također se nalaze i ruševine drevnog iranskog grada Nise koja je u 3. stoljeću pr. Kr. postala prvom prijestolnicom Partskog Carstva. U dolinama Kopet-Daga pronađeni su brojni kanati, drevni sustavi za navodnjavanje.

Kopet-Dag dužinom od oko 650 km čini prirodnu državnu granicu između Irana i Turkmenistana. Najviši vrh s turkmenistanske strane visok je 2940 m i nalazi se jugozapadno od Ašgabata, a s iranske sjeverno od Mašhada (3191 m).

Povezani članci uredi

Literatura uredi

  • (engl.) Britannica. 2012. Kopet-Dag Range. Encyclopædia Britannica. Encyclopædia Britannica, Inc.. Chicago, Illinois. ISBN 9781593393106. OCLC 71783328