Koronavirus

skupina virusa

Koronavirusi (latinski: Orthocoronavirinae, Coronavirinae) su skupina virusa koji uzrokuju bolesti kod sisavaca i ptica. Virusi kod ljudi uzrokuju respiratorne infekcije, poput prehlade, koje su obično blage. Rjeđi oblici, poput SARS-a, MERS-a i bolesti COVID-19, mogu biti smrtonosni. Kod krava i svinja koronavirusi izazivaju proljev, a kod kokoši bolest gornjih dišnih puteva. Ne postoji odobreno cjepivo ili antivirusni lijekovi za sprječavanje ili liječenje virusa.

Orthocoronavirinae
2019-nCoV virion
2019-nCoV virion
Sistematika
Koljeno: incertae sedis
Red: Nidovirales
Porodica: Coronaviridae
Potporodica: Orthocoronavirinae
Rodovi[1]
Sinonimi
Virioni virusa ptičjeg infektivnog bronhitisa

Koronavirusi su virusi iz potporodice Orthocoronavirinae, porodice Coronaviridae i reda Nidovirales.[4][5] Obavijeni su jednolančanim, pozitivno usmjerenim RNA genomom i spiralno simetričnim nukleokapsidom. Veličina genoma je između 26 i 32 kilobaze – najveća za neki RNA virus.

Naziv "koronavirus" dolazi od latinske riječi corona, čije je značenje "kruna" ili "aureola", a odnosi se na karakteristični izgled virusnih čestica (viriona): imaju obod koji podsjeća na krunu ili koronu Sunca.

Teški akutni respiratorni sindrom

 Podrobniji članak o temi: Teški akutni respiratorni sindrom

Teški akutni respiratorni sindrom (engl. SARS - Severe acute respiratory syndrome) bolest je dišnih putova u ljudi koju uzrokuje SARS koronavirus (SARS - CoV). Virus je zamalo uzrokovao pandemiju između studenog 2002. i srpnja 2003., s 8096 poznatih slučajeva i 12 potvrđenih smrtnih ishoda, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 21. srpnja 2004. godine. U nekoliko tjedana SARS se proširio iz provincije Guangdong u Kini na 37 zemalja diljem svijeta.

Smrtnost kroz dobne skupine do 8. svibnja 2003. iznosila je manje od 1% za mlađe od 24 godine, 6% za one od 25 do 44 godine, 15% za one od 45 do 64 godine i više od 50% za one starije od 60 godina. Za usporedbu, smrtnost gripe je obično oko 0,6% (među starijima) ali može porasti do 33% kada dođe do novih mutacija virusa. Stopa smrtnosti za virusnu upalu pluća može dosegnuti i 70%.

Od svibnja 2006., širenje SARS-a je u potpunosti zaustavljeno, sa zadnjim slučajem primijećenim u lipnju 2003. godine (iako je zadnji slučaj bio zaraza u laboratoriju 2004.). Ipak, SARS se ne smatra istrijebljenim jer još uvijek može biti prisutan među životinjskim vrstama i može se vratiti u ljudsku populaciju u budućnosti.

SARS-CoV-2

 
     +10.000 slučajeva
     1.000–9.999 slučajeva
     100–999 slučajeva
     10–99 slučajeva
     1–9 slučajeva


 
Animirana mapa svijeta i tok širenja bolesti

 Podrobniji članak o temi: SARS-CoV-2
 Podrobniji članak o temi: COVID-19
 Podrobniji članak o temi: Pandemija koronavirusa 2019./20.
 Podrobniji članak o temi: Pandemija koronavirusa u Hrvatskoj 2020.
SARS-CoV-2, prije poznat kao 2019-nCoV, prvi je puta identificiran u prosincu 2019. godine u gradu Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei kada je 41 osoba oboljela od upale pluća bez jasnog uzroka.[6][7][8] Virus se može prenositi s osobe na osobu.[9] Prema stanju od 4. ožujka 2020., potvrđeno je 94.347 oboljelih, od kojih je oko 6.700 u kritičnom stanju.[10] Epidemija virusa primarno zahvaća kontinentalnu Kinu, Južnu Koreju, Italiju, Japan i Iran, s manjim brojem ili izoliranim slučajevima u 60-ak drugih država.[11] Prema stanju od 4. ožujka 2020. godine, izvan Kine zaraženo je oko 14.000 osoba.[12]

Prvi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj potvrđen je 25. veljače 2020.[13][14][15][16] Trenutačno je (od 27. ožujka) u Republici Hrvatskoj 657 oboljelih osoba, dok ih je na koronavirus do sada (27. ožujka) testirano 5.215.[17][18]

31. prosinca 2019. kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, u proviniciji Hubei. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s pozitivnim nalazom na plućima, dokazanim radiološkom pretragom. Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su početkom prosinca, a epidemiološki su bili povezani s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. 7. siječnja 2020. kineske su zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Radi suzbijanja i sprječavanja širenja epidemije, kineske su vlasti, uz zatvaranje spomenute tržnice poduzele niz mjera, uključujući uvođenje karantene u Wuhanu i drugim gradovima Kine, ograničavanje međunarodnog zračnog prijevoza, ali i onog unutar same Kine, kao i restrikciju drugih oblika javnog transporta te provođenje mjera masovne dezinfekcije javnih površina i prostora. Unatoč tome epidemija se brzo proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine. 30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju koronavirusa javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja (PHEIC) zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi.[19]

11. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija je bolest uzrokovanu novim koronavirusom nazvala koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019). 25. veljače 2020. Zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. 28. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visok. 2. ožujka 2020. Europska unija je podigla rizik od koronavirusa s umjerenog na visoki. 4. ožujka 2020. Italija poduzima nove mjere protiv širenja koronavirusa; ograničenja sportskih natjecanja, nastavnih aktivnosti, školskih putovanja, rada trgovačkih centara i dr. 5. ožujka 2020. Zabilježeni su prvi slučajevi zaraze koronavirusom u Sloveniji i Mađarskoj. 8. ožujka 2020. Italija je ograničila ulazak i izlazak u područja u sjevernoj Italiji. Javni događaji su otkazani i uveden je niz novih mjera za ograničavanje širenja koronavirusa. Slovenija je ograničila javna okupljanja. 11. ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa.[19]

Izvori

  1. Virus Taxonomy: 2018b Release (html) (engleski) (ožujka 2019) pristupljeno 24. siječnja 2020.
  2. 2017.012-015S (xlsx) (engleski) (listopada 2018) pristupljeno 24. siječnja 2020.
  3. ICTV Taxonomy history: Orthocoronavirinae (engleski) pristupljeno 24. siječnja 2020.
  4. (2011) “Family Coronaviridae”, Ninth Report of the International Committee on Taxonomy of Viruses (engleski), str. 806–828, Elsevier, Oxford ISBN 978-0-12-384684-6
  5. International Committee on Taxonomy of Viruses (24. 8. 2010). ICTV Master Species List 2009 – v10 (xls) (engleski)
  6. Postupanje zdravstvenih djelatnika u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus (2019-nCoV). Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske (31. siječnja 2020.), preuzeto 8. veljače 2020.
  7. "Is the World Ready for the Coronavirus?", The New York Times, objavljeno 29. siječnja 2020. pristupljeno 30. siječnja 2020. (engleski) Arhivirano s izvorne stranice dana 30. siječnja 2020.
  8. 2019 Novel Coronavirus (2019-nCoV) Situation Summary (engleski) (30. siječnja 2020.) pristupljeno 30. siječnja 2020.
  9. China virus death toll rises to 41, more than 1,300 infected worldwide (engleski). CNBC (24. siječnja 2020.) pristupljeno 26. siječnja 2020.
  10. Coronavirus Update - Worldometer (engleski) pristupljeno 27. veljače 2020.
  11. Confirmed 2019-nCoV Cases Globally (engleski) (veljača 2020.) pristupljeno 2. veljače 2020.
  12. "Novel Coronavirus live site" pristupljeno 29. veljače 2020.
  13. Vrabec, Vedran (25. veljače 2020.). Potvrđen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. Telegram.hr, preuzeto 25. veljače 2020.
  14. "Potvrđen je koronavirus u Zagrebu" pristupljeno 25. veljače 2020.
  15. "Premijer potvrdio: Koronavirus stigao u Hrvatsku, mlađi muškarac hospitaliziran u Zagrebu. Boravio je u Milanu i ima blaže simptome" pristupljeno 25. veljače 2020.
  16. "Potvrđen koronavirus u Hrvatskoj" pristupljeno 25. veljače 2020.
  17. "Ukupno dosad 382 zaražene osobe u Hrvatskoj" pristupljeno 24. ožujka 2020.
  18. "VIDEO U Hrvatskoj je zaražena još 21 osoba, ukupno 382. Porastao i broj izliječenih" pristupljeno 24. ožujka 2020.
  19. 19,0 19,1 Koronavirus.hr - Kronologija razvoja epidemije pristupljeno 25. ožujka 2020.

Dodatna literatura

Vanjske poveznice

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Koronavirus