Kosta Nađ

Konstantin – Kosta Nađ (mađarski: Kosztá Nagy; 13. svibnja 1911. – 19. studenog 1986.) bio je sudionik Španjolskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, general armije JNA i narodni heroj Jugoslavije.

Kosta Nađ
Opći životopisni podatci
Datum rođenja	13. svibnja 1911.
Mjesto rođenja	Petrovaradin
Datum smrti	19. studenog 1986.
Mjesto smrti	Beograd
Puno ime	Konstantin Nađ
Nadimak	Kosta
Supruga	Dušanka Nađ
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi	1937. – 1939. i 1941. – 1945.
Čin	general armije
Ratovi	Španjolski građanski rat Drugi svjetski rat
Vojska	Internacionalne brigade Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije Jugoslavenska narodna armija
Rod vojske	Kopnena vojska
Jedinice	Prvi bosanski korpus Prva armija JA Treća armija JA
Odlikovanja

Životopis

Rođen je 13. svibnja 1911. godine u Petrovaradinu. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je u Petrovaradinu, a 1926. godine počeo je učiti zanat u avio-industriji „Icarus“. Zbog očevog lošeg materijalnog stanja, obitelj se morala preseliti iz Petrovaradina u Zagreb, gdje su ubrzo preminuli Kostini roditelji Stjepan i Ana.

Konstantin je kasnije upisao Vojnu podčasničku školu u Bileći. Kada je završio, zadržan je u Bileći da obučava nove pitomce. Tu se počeo zanimati za marksističku literaturu i radnički pokret. Kada je vojna policija otkrila da podčasnik Kosta Nađ posjeduje marksističke knjige, 1932. godine, uhićen je i odveden isprva u Nikšić, a potom u Sarajevo, gdje je 1933. godine osuđen na dvije godine zatvora. Pošto je uspio da pobjeći iz Sarajeva, otišao je u Zagreb, gdje živi ilegalno.

Pošto su Kostina braća već bili članovi KPJ, i on se priključio partijskom radu, isprva u ilegalnoj tiskari Pokrajinskog komiteta KPJ za Hrvatsku, koja se nalazila u podrumu kuće u kojoj je stanovao, a potom je surađivao i u organizaciji „Prijatelji slobode“. Odmah nakon izbijanja Španjolskog građanskog rata, u proljeće 1936. Kosta se prijavio dr. Pavlu Gregoriću, koji je organizirao slanje jugoslavenskih dobrovoljaca u Španjolsku.

Španjolski građanski rat

Podrobniji članak o temi: Španjolski građanski rat

Kosta Nađ uoči odlaska u Španjolsku s prijateljima

Poslije nekoliko neuspješnih pokušaja, uspio je ilegalno prijeći granicu u siječnju 1937. godine. Na putu do Španjolske, bio je zatvaran u Austriji i Švicarskoj, ali je uspio prijeći Pirineje i 8. ožujka 1937. godine se prijavio u prihvatni logor dobrovoljaca u Fignerasu.

U Internacionalnim brigadama Kosta Nađ bio je vodnik, zapovjednik čete i zapovjednik Balkanskog bataljuna. Krajem siječnja 1939. godine, štiteći odstupnicu tisućama španjolskih izbjeglica, primio je zapovijed jedne od dvije poslednje brigade, koje su se povlačile preko Pirineja na sjever. U borbama kod Brunetea i na Ebru bio je četiri puta ranjen. Dobio je čin kapetana i odlikovan španjolskim republikanskim ordenom Oslobođenja, a 1937. godine primljen je u KPJ.

Pošto je Kraljevina Jugoslavija zabranila povratak jugoslavenskim dobrovoljcima u zemlju. Kosta je, s nekoliko stotina Jugoslavena, od veljače 1939. do svibnja 1941. godine bio u francuskim logorima: Saint Cyprien, Girs i Verne. U svibnju 1941. godine, s ostalim drugovima, odlazi iz logora u Njemačku u radni logor Dessau. To je učinjeno po preporuci rukovodstva KPJ, kako bi se lakše uspjeli prebaciti u okupiranu Jugoslaviju.

Drugi svjetski rat

Podrobniji članak o temi: Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu

Kosta je s prvom grupom španjolskih dragovoljaca, stigao u Zagreb 16. srpnja 1941. godine. Rade Končar i Vlado Popović su ga tu zadržali do 5. kolovoza, kada je poslan u Karlovac, da pomogne Operativnom rukovodstvu u organiziranju ustanka. U kolovozu je djelovao u Topuskom, Velikoj Kladuši, vrginmoščanskim selima i Držnici. Zajedno sa Vladom Popovićem i vojnim rukovoditeljima Korduna, sudjelovao je 5. rujna na vojno-političkom savjetovanju s ličkim rukovodstvom ustanka, u Krbavicu.

Od 9. rujna do kraja listopada, Kosta je po nalogu Glavnog štaba NOPO Jugoslavije, djelovao u Bosanskoj krajini. Na savjetovanju u Stolicama, bio je imenovan za člana Glavnog štaba NOPO Bosne i Hercegovine. Od 6. studenog 1941. do 9. veljače 1942. godine zapovjedao je romanijskim, jahorinskim i drugim postrojbama NOVJ u istočnoj Bosni.

Kada je Vrhovni zapovjednik NOPO Jugoslavije Josip Broz Tito reorganizirao rukovodstvo partizanskih postrojbi BiH-a, početkom veljače 1942. godine, Kosti Nađu je povjereno zapovjedništvo nad svim postrojbama zapadne Bosne (od rijeke Bosne do Une). Od 23. veljače do kraja srpnja, kada je u zapadnu Bosnu prodrla grupa proleterskih brigada s Vrhovnim štabom, postrojbe pod Kostinim zapovjedništvom (oko 14.000 boraca) stvorile su ogroman slobodan teritorij, povezan sa Dalmacijom, Likom, Banijom i Slavonijom.

Tijekom 1942. godine partizanske postrojbe pod zapovjedništvom Koste Nađa oslobodile su: Prijedor, Krupu, Dobrljin, Ključ, Drvar, Bosanski Petrovac, Mrkonjić Grad, Jajce... Od 2. do 4. studenog Kosta je rukovodio dotad najvećom operacijom NOR-a, bitkom za Bihać. Njegova taktika osvajanja utvrđenih gradova, po sustavu klinova, iznenađivala je i zbunjivala neprijatelja. Tito je 6. studenog Kostinim postrojbama uputio priznanje i pohvalu za „junačko držanje i pri oslobođenju Bihaća“.

U studenom 1942. godine, kada je osnovana NOV i PO Jugoslavije i formiran Prvi bosanski korpus, Kosta je bio postavljen za njegovog zapovjednika. Tito je, 10. kolovoza 1943. godine, svojim najvišim zapovjednicima dodijelio časničke činove. Kosta Nađ, Peko Dapčević i Koča Popović su tada postali pukovnici, a desetak dana kasnije generali. Brzojav o unaprijeđenju je zatekao Kostu na putu za istočnu Bosnu.

Osnovni zadatak divizija, kojima je od jeseni 1943. godine, zapovjedao Kosta Nađ, bio je osiguranje planiranog prodora NOVJ na istok, u Srbiju. To je bilo moguće ostvariti tek 1944. godine, kada počinje prva faza završnih operacija za oslobođenje Jugoslavije. Početkom 1944. godine postavljen je za zapovjednika Glavnog štaba NOV i PO Vojvodine.

U jesen 1944. godine, i tijekom zime 1944./1945. godine, Kostine postrojbe (1. siječnja prerasle u Treću armiju JA) forsirale su Dunav i Dravu na Srijemskoj bojišnici, potpuno oslobodile Vojvodinu, Baranju i dio Slavonije. U završnim operacijama, Treća armija je tri puta pohvaljena, za borbe kod Batine, za brzi prodor uz Dravu, preko Slavonije i Podravine u Štajersku i 15. svibnja za slamanje neprijateljskih postrojbi između Celovca, Celja i Maribora.

Poslijeratna karijera i odlikovanja

Grob Koste Nađa u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu

Poslije oslobođenja Jugoslavije obavljao je niz odgovornih dužnosti u JNA. U više saziva je bio poslanik Savezne skupštine, a od Sedmog kongresa SKJ, četiri puta je biran u CK SKJ. Od 1974. do 1981. godine bio je predsjednik Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije.

Umro je 19. studenog 1986. godine. Sahranjen je, zajedno sa suprugom Dušankom, u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

Odlikovan je ordenima:

• Ordenom junaka socijalističkog rada,
• Ordenom slobode
• Ordenom partizanske zvijezde, sa zlatnim vencem, dva puta,
• Ordenom ratne zastave,
• Ordenom narodne armije, sa lovorovim vencem, dva puta,
• Ordenom za vojne zasluge, sa velikom zvezdom,
• Ordenom zasluga za narod, sa zlatnom zvezdom,
• Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem
• Ordenom za hrabrost

Nositelj je Partizanske spomenice 1941. godine. Ordenom narodnog heroja odlikovan je 20. prosinca 1951. godine.

Njegov sin Branko Nađ je bio višestruki prvak Jugoslavije u automobilizmu.

Literatura

• Vojna enciklopedija (knjiga peta), Beograd 1973. godina.
• Narodni heroji Jugoslavije. „Mladost“, Beograd, 1975. godina.