Otvori glavni izbornik
91 kotar krajem 1958.

Kotarevi u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji bili su upravna područja nad nekoliko općina pod republičkom, odnosno autonomijskom upravom. Prvotno kao administrativno-teritorijalne jedinice, što je 1952. zamijenjeno nazivom političko-teritorijalna jedinica.

U Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini

  1. Banja Luka
  2. Bihać
  3. Brčko
  4. Derventa
  5. Doboj
  6. Goražde
  7. Jajce
  8. Livno
  9. Mostar
  10. Prijedor
  11. Sarajevo
  12. Trebinje
  13. Tuzla
  14. Zenica
  15. Zvornik

U Narodnoj Republici Crnoj Gori

  1. Cetinje
  2. Ivangrad (danas Berane)
  3. Nikšić
  4. Pljevlja
  5. Titograd (danas Podgorica)

U Narodnoj Republici Hrvatskoj:

  1. Bjelovar
  2. Čakovec
  3. Daruvar
  4. Dubrovnik
  5. Gospić
  6. Karlovac
  7. Koprivnica
  8. Krapina
  9. Križevci
  10. Kutina
  11. Makarska
  12. Našice
  13. Nova Gradiška
  14. Ogulin
  15. Osijek
  16. Pula
  17. Rijeka
  18. Sisak
  19. Slavonska Požega
  20. Slavonski Brod
  21. Split
  22. Šibenik
  23. Varaždin
  24. Vinkovci
  25. Virovitica
  26. Zadar
  27. Zagreb

U Narodnoj Republici Makedoniji:

  1. Bitola
  2. Kumanovo
  3. Ohrid
  4. Skopje
  5. Štip
  6. Tetovo
  7. Titov Veles

U Narodnoj Republici Sloveniji

  1. Celje
  2. Gorica
  3. Kočevje
  4. Koper
  5. Kranj
  6. Ljubljana
  7. Maribor
  8. Murska Sobota
  9. Novo Mesto
  10. Ptuj
  11. Trbovlje

U Narodnoj Republici Srbiji (područje izvan autonomija)

  1. Beograd
  2. Čačak
  3. Kragujevac
  4. Kraljevo
  5. Kruševac
  6. Lazarevac
  7. Leskovac
  8. Loznica
  9. Mladenovac
  10. Negotin
  11. Niš
  12. Novi Pazar
  13. Obrenovac
  14. Pirot
  15. Požarevac
  16. Prijepolje
  17. Prokuplje
  18. Smederevo
  19. Svetozarevo (Jagodina)
  20. Šabac
  21. Titovo Užice
  22. Valjevo
  23. Vranje
  24. Zaječar

U Autonomnoj Kosovsko-metohijskoj oblasti (uključena u Narodnu Republiku Srbiju)

  1. Gnjilane
  2. Kosovska Mitrovica
  3. Peć
  4. Priština
  5. Prizren

U Autonomnoj Pokrajini Vojvodini (uključena u Narodnu Republiku Srbiju)

  1. Bačka Palanka
  2. Bačka Topola
  3. Kikinda
  4. Novi Sad
  5. Pančevo
  6. Senta
  7. Sombor
  8. Srijemska Mitrovica
  9. Stara Pazova
  10. Subotica
  11. Vrbas
  12. Vršac
  13. Zrenjanin

U NR Srbiji, NR Crnoj Gori i možda nekim dijelovima Bosne i Hercegovine kotar se nazivao srez. Prije 1955. godine postojalo je čak 338 kotareva (uključeni i gradovi), nakon toga Republičkim je propisima njihov broj smanjen na ovdje navedenih 107 kotareva. Broj im se dalje smanjivao, krajem 1958. bilo ih je 91. Na dan 1. siječnja 1960. bilo ih je 75. Razlog smanjenju bile su republičke odluke, tako su u NR Crnoj Gori 1957. ukinuti svi kotarevi (srezovi), zatim u Autonomnoj Kosovsko-metohijskoj oblasti 31. prosinca 1959. U Autonomnoj Pokrajini Vojvodini u isto vrijeme zadržano je samo šest kotareva (srezova). Ostatak kotareva postupno je prestao postojati od 1963. do 1967. godine.

  • U Makedoniji, Sloveniji i Vojvodini - 1965.
  • U Hrvatskoj i Srbiji - 1967.


Dogodilo se to iz razloga što je razvojem društva općina bila predviđena za glavni oblik upravnoprostorne ustrojbe, no kotare su ubrzo 1974. zamjenile zajednice općina odnosno međuopćinske regionalne zajednice.

Vidi jošUredi

IzvoriUredi

  1. Geografski atlas, V. prošireno izdanje, Seljačka sloga, Zagreb, 1956.
  2. Ivo Krbek: Pravo javne uprave FNRJ, I. knjiga, Birozavod, Zagreb, 1960.
  3. Branko Kubović: Regionalni aspekt privrednog razvoja Jugoslavije, Biblioteka »Ekonomskog pregleda« - časopisa Društva ekonomista Hrvatske, Zagreb, 1961.
  4. Ivo Bertić: Veliki geografski atlas Jugoslavije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1987.