Kraljevsko ugarsko domobranstvo

Kraljevsko Ugarsko Domobranstvo (Magyar Királyi Honvédség, königlich ungarische Landwehr), najčešće samo Honvéd, bilo je sastavnica austrougarske vojske od 1867. do 1918., uz zajedničku vojsku i Carsko i kraljevsko domobranstvo (u austrijskom dijelu).

Nastanak uredi

Honvedi vuku podrijetlo iz revolucije 1848., kada je organizirana mađarska vojska. Austrougarskom nagodbom 1867. osnovana je zajednička austrougarska vojska, koja se dijeli na stalnu vojsku i bojno pomorstvo, domobranstvo (posebno za austrijski, posebno za ugarski dio Monarhije) te isto tako i pučki ustanak.^[1] Zajednička vojska ima zadaću braniti dvojnu monarhiju protiv "izvanjskog neprijatelja i uzdržavati red i sigurnost u zemlji".^[1] Domobranstvu je zadaća podupirati zajedničku vojsku i braniti granice od napada, te iznimno za održavanje reda i sigurnosti.^[1] Pučki se ustanak predviđa kao krajnja obrambena mjera u ratu u slučaju prodora neprijatelja na teritorij Monarhije.^[1] Vojna obveza u zajedničkoj vojsci traje 10 godina (3 godine li postrojbi i 7 godina u pričuvi), a u domobranstvu 12 godina (2 godine u postrojbi i 10 godina u pričuvi).^[1]

Sukladno tome, ustrojeno je ugarsko kraljevsko (pod imenom honvédség) i austrijsko carsko (pod imenom landwehr) domobranstvo.

Ustroj uredi

I domobransko okružje (njem. I. Landwehrdistrikt; M.kir. I. budapesti honvéd kerületi parancsnokság) – Budimpešta
II domobransko okružje (njem. II. Landwehrdistrikt; M.kir. II. szegedi honvéd kerületi parancsnokság) – Segedin
III domobransko okružje (njem. III. Landwehrdistrikt; M.kir. II. kassai honvéd kerületi parancsnokság) – Košice
IV domobransko okružje (njem. IV. Landwehrdistrikt; M.kir. IV. pozsonyi honvéd kerületi parancsnokság) – Požun
V domobransko okružje (njem. V. Landwehrdistrikt; M.kir. V. kolozsvári honvéd kerületi parancsnokság) – Koložvar
VI hrvatsko-slavonsko domobransko okružje (njem. VI. Kroat.-slawon. Landwehrdistrikt; M.kir. VI. zágrábi horvát-szlavon kerületi parancsnokság) – Zagreb

VI, kasnije VII hrvatsko-slavonsko domobransko okružje imalo je poseban položaj u pitanjima časnika, jezika, zastava i obilježja. Nazivalo se i Hrvatsko domobranstvo.

Honvédség je imalo 32 pješačke pukovnije (od kojih 4 hrvatske), 10 husarskih (jedna hrvatska) i 8 domobranskih poljskih topničkih pukovnija (jedna hrvatska).

Literatura uredi

Johann Christoph Allmayer-Beck, Erich Lessing: Die K.u.k. Armee. 1848-1918. Verlag Bertelsmann, München 1974, ISBN 3-570-07287-8.
L. W. Seidel (Hrsg.): Seidels kleines Armeeschema. Dislokation und Einteilung des k.k. Heeres, der k.k. Kriegsmarine, der k.k. Landwehr und der königlich ungarischen Landwehr. Seidel, Wien 8. Jg. (1861) bis 61. Jg. (1907), (Vorgänger: "K.K. österreiches Armee-Schema auf das Jahr ...")
Stefan Rest, M.Christian Ortner, Thomas Ilmig: Des Kaisers Rock im 1. Weltkrieg. Verlag Militaria, Wien 2002, ISBN 978-3950164206

Izvori uredi

↑ ^a ^b ^c ^d ^e Pojić, Milan; 2001., Ustroj Austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868.-1914., Arhivski vjesnik, No.43 Ožujak 2001.

[ustroj-1] Pojić, Milan; 2001., Ustroj Austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868.-1914., Arhivski vjesnik, No.43 Ožujak 2001.

[1]