Otvori glavni izbornik

Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa

Ljudevit Gaj

Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroǏubneh, narodneh i prigospodarneh temeǏov i zrokov (1) je pravopisno i slovopisno djelo Ljudevita Gaja, tiskano u Budimu 1830. godine dvojezično, na hrvatskome i njemačkom jeziku, u komu nudi slovopisna rješenja po uzoru na Husovu češku abecedu. Potaknut primjerom i nastojanjima Vitezovića, nastoji za svaki fonem u hrvatskom jeziku uvesti jedan grafem latiničkoga pisma.

PovijestUredi

Gaj je djelo napisao pod naslovom Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaña, poleg mudrol̃ubneh, narodneh i prigospodarneh temel̃ov i zrokov rabeći slova s nadslovnim dijakritičnim znacima u obliku tilde (˜), te je djelo pod tim naslovom dobilo odobrenje cenzora za objavljivanje. Kako u tiskari nisu imali sve potrebne nadslovke djelo je tiskano s djelomično upotrijebljenim tildama (u slovima: c͂, z͂, s͂, n͂, g͂, ), kvačicama (u slovima i ď) te i kvačicama i tildama u slučaju slova n͂ (ñ) odnosno ň.

Gajeva abecedaUredi

Današnji slovored MFA Rukopis Kratke osnove Tiskana Kratka osnova Pravopisz (1835.)
A, a /a/ A, a A, a A, a
B, b /b/ B, b B, b B, b
C, c /ts/ C, c C, c C, c
Č, č /tʃ/ C̃, c͂ C̃, c͂ Č, č
Ć, ć[1] /tɕ/ T̃, t̃ T̃, t̃ Tȷ́, tȷ́ (ali i Ć, ć)
D, d /d/ D, d D, d D, d
, dž[1] /dʒ/ G̃, g͂ G̃, g͂ Gȷ́, gȷ́
Đ, đ /dʑ/ D̃, d̃ Ď, ď Dȷ́, dȷ́
E, e /e/ E, e E, e E, e
F, f /f/ F, f F, f F, f
G, g /ɡ/ G, g G, g G, g
H, h /x/ H, h H, h H, h
I, i /i/ I, i I, i I, i
J, j /j/ J, j J, j J, j
K, k /k/ K, k K, k K, k
L, l /l/ L, l L, l L, l
Lj, lj /ʎ/ L̃, l̃ , Lȷ́, lȷ́
M, m /m/ M, m M, m M, m
N, n /n/ N, n N, n N, n
Nj, nj /ɲ/ Ñ, n͂ Ñ, n͂,
te Ň, ň
Nȷ́, nȷ́
O, o /o/ O, o O, o O, o
P, p /p/ P, p P, p P, p
R, r /r/ R, r R, r R, r
S, s /s/ S, s S, s S, s
Š, š /ʃ/ S̃, s͂ S̃, s͂ Š, š
T, t /t/ T, t T, t T, t
U, u /u/ U, u U, u U, u
V, v /ʋ/ V, v V, v V, v
Z, z /z/ Z, z Z, z Z, z
Ž, ž /ʒ/ Z̃, z͂ Z̃, z͂ Ž, ž

Poslije je Ljudevit Gaj zbog kompromisne politike odustao od svoje abecede i slovopisnoga rješenja za hrvatski jezik koje je najbolje ostvarivalo Vitezovićev ideal (jedan grafem za jedan fonem) inspiriran hrvatskim glagoljičkim pismom , te razvio Ilirsku abecedu, koja je bila temelj za današnju hrvatsku abecedu.

NapomeneUredi

  • (1)  Standardni prikaz u wikipedijinom fontu (Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroǏubneh, narodneh i prigospodarneh temeǏov i zrokov) ne prikazuje slovo Ǐ (s kvačicom ˇ) na odgovarajući način, stoga se naslov navodi i u drugom fontu: Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroľubneh, narodneh i prigospodarneh temeľov i zrokov
  • Rukopis Gajeve »Kratke osnove« nalazi se u spisima Gajeve ostavštine u U Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
  • Zavinjeni nadslovak (krović) javlja se u tekstu u dva slučaja.

LiteraturaUredi

  • Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa, poleg mudroľubneh, narodneh i prigospodarneh temeľov i zrokov, Budim, 1830.
  • Nikša Stančić, »Grafija i ideologija: hrvatski narod, hrvatski jezik i hrvatska latinica Ljudevita Gaja 1830. i 1835. godine«, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Knj. 492., Razred za društvene znanosti, Knj. 43. (2005.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005., str. 261. − 296., URL: http://www.hazu.hr/~azrnic/eRad492/Rad492Stancic.pdf (pristupljeno: 27. siječnja 2015.)
  • Marija Zinka, Jasna Šego, Jelena Vignjević, Hrvatski jezik, jezično izražavanje i književnost III: udžbenik za treći razred četverogodišnjih strukovnih škola, 6. izd., Profil International, Zagreb, 2008., ISBN 953-200-749-0, str. 90. i 91.
  • Josip Vončina, Jezična baština: lingvostilistička hrestomatija hrvatske književnosti od kraja 15. do početka 19. stoljeća, Književni krug, Split, 1988., ISBN 86-7397-011-3, str. 311. i 312.

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Nikša Stančić, »Grafija i ideologija: hrvatski narod, hrvatski jezik i hrvatska latinica Ljudevita Gaja 1830. i 1835. godine«, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Knj. 492., Razred za društvene znanosti, Knj. 43. (2005.), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2005., str. 261. − 296., podatak sa str. 265., URL: http://www.hazu.hr/~azrnic/eRad492/Rad492Stancic.pdf (pristupljeno: 27. siječnja 2015.)
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Ljudevit Gaj

Vidi jošUredi

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi