Krešo Golik

Krešimir "Krešo" Golik (Fužine, 20. svibnja 1922. - Zagreb, 20. rujna 1996.), bio je hrvatski filmski i TV redatelj. U kreativnoj karijeri koja je trajala pet desetljeća između kasnih 1940-ih i kasnih 1980-ih, Golik je režirao niz kritički hvaljenih igranih filmova I televizijskih serija. Radeći gotovo isključivo u zagrebačkim produkcijskim kućama Jadran Film, Zagreb Film i Croatia Film, Golik se smatra jednim od najvažnijih redatelja hrvatske kinematografije, a njegova komedija 1970. Tko pjeva zlo ne misli smatra se najvećim hrvatskim filmom ikada napravljenim.

Krešimir Golik
Rođenje 20. svibnja 1922. (Fužine)
Smrt 20. rujna 1996. (Zagreb)
Zanimanje filmski i televizijski redatelj
Portal o životopisima
Portal o filmskoj umjetnosti

ŽivotopisUredi

Krešo Golik rođen je u Fužinama 1922. godine. Osnovnu školu polazio je u Fužinama, a gimnaziju i Grafičku školu u Senju i Zagrebu. Prvotno je bio sportski reporter na Radio Zagrebu te redatelj filmskih pregleda u Jadran filmu. Od 1947. godine profesionalno se bavio filmom.

Prvi cjelovečernji film mu je "Plavi 9" (1950) što je ujedno I prva hrvatska tonska  komedija te prvi film iz sportskog života[1]. Tijekom 50-ih Golik je režirao Djevojku i hrast (1955). Početkom šezdesetih slučajno je otkriveno da je Golik radio kao novinar za vrijeme ustaško-nacističkog režima, u vrijeme dok je bio tinejdžer. Zbog toga Goliku je zabranjeno režiranje gotovo desetljeće, ali nastavio je raditi kao asistent. Njegov povratak obilježio je antologijski dokumentarac Od 3 do 22 (od 3. do 22. 1966.), jedan od najboljih dokumentarnih filmova jugoslavenskog "crnog vala". Film je nagrađivan u Oberhausenu, Locarnu i Beogradu. Također, uspješna mu je bila i melodramatska komedija "Imam dvije mame i dva tate". Ostvario je uspjehe I na TV-u. Snimao je TV filmove i drame. Njegov najveći TV uspjeh bila je kultna komedija Gruntovčani, serija o životu seljana u hrvatskoj regiji Podravina. Snimljena je na kajkavskom dijalektu sjeverozapadne Hrvatske I prema scenariju Mladena Kerstnera. Uspjeh serije potaknuo je renesansu upotrebe dijalekata u suvremenoj hrvatskoj kulturi.

Od 1979. do 1989. predavao je kao profesor filmske režije na zagrebačkoj Akademiji za film, kazalište i televiziju (Akademija dramske umjetnosti). Autorski opus zaključio je tv-serijom Dirigenti i mužikaši (1991).  

Filmovi i TV serijeUredi

RedateljUredi

  • Dirigenti i mužikaši (1990.) TV serija
  • Vila Orhideja (1988.)
  • Inspektor Vinko (1984.) TV serija
  • Ljubica (1978.)
  • Pucanj (1977.)
  • Motel mjesečina (1976.) (TV)
  • Gruntovčani (1975.) TV serija
  • Razmeđa (1973.)
  • Živjeti od ljubavi (1973.)
  • Diskrecija zajamčena (1972.) (TV)
  • Konflikt (1972.)(TV)
  • Tko pjeva zlo ne misli (1970.)
  • Pucanj (1970.) (TV)
  • Koliko to vrijedi (1969.)
  • Imam dvije mame i dva tate (1968.)
  • Koreografija za kameru i plesace (1968.)
  • Šest koraka... do svjetskog rekorda (1967.)
  • Od tri do 22 (1966.)
  • Devojka i hrast (1955.)
  • Kala (1955.)
  • Plavi 9 (1950.)
  • Autostrada Bratstvo-jedinstvo (1948.)
  • Još jedan brod je zaplovio (1948.)
  • Na novom putu (1948.)

ScenaristUredi

  • Vila Orhideja (1988.)
  • Živjeti od ljubavi (1973.)
  • Tko pjeva zlo ne misli (1970.)
  • Koliko to vrijedi (1969.)
  • Imam dvije mame i dva tate (1968.)
  • šest koraka... do svjetskog rekorda (1967.)
  • Od tri do 22 (1966.)
  • Nikoletina Bursać (1964.)
  • Prekobrojna (1962.)
  • Martin u oblacima (1961.)
  • Dozvane vode (1960.)
  • Na pragu grada (1960.)
  • Zaigrane osovine (1960.)
  • Žute i plave poljane (1960.)
  • Plavi 9 (1950.)
  • Autostrada Bratstvo-jedinstvo (1948.)
  • Još jedan brod je zaplovio (1948.)[2]

Nagrade i spomenUredi

U čast Goliku i njegovom djelu u Hrvatskoj je 1997. godine osnovana Vjesnikova godišnja nagrada za životni doprinos filmu, "nagrada Krešo Golik".

IzvoriUredi

  1. FILM.HR ::: krešo golik. web.archive.org. 14. svibnja 2011. Pristupljeno 16. srpnja 2021.
  2. Krešo Golik, IMDB
  3. Općina Fužine. Facebook

Vanjske povezniceUredi