Otvori glavni izbornik

Konkatedrala sv. Križa je konkatedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije, a nalazi se u Križevcima. Jedna je od najstarijih crkava kontinentalne Hrvatske i najstarija crkva u Križevcima.[1]

Križevačka konkatedrala
Konkatedrala sv. Križa
Konkatedrala sv. Križa
Lokacija Križevci, Hrvatska
Koordinate 46°01′33″N 16°32′49″E / 46.0259026052219°N 16.5469658374786°E / 46.0259026052219; 16.5469658374786Koordinate: 46°01′33″N 16°32′49″E / 46.0259026052219°N 16.5469658374786°E / 46.0259026052219; 16.5469658374786
Arhitekt Stjepan Podhorski
Renoviran 1913.
Religija Katoličanstvo

Spominje se već 1232. godine. Bila je sagrađena izvan zidina donjeg grada Križevaca. Dograđivana je tijekom stoljeća. Iz najranije faze ostao je bočni portal iz 14. stoljeća i manje monofore.[2] Postojeći izgled potječe s kraja 15. stoljeća. Pojedini dijelovi imaju elemente kasne gotike, renesanse i baroka. Temeljito je obnovljena 1913. godine po nacrtu arhitekta Stjepana Podhorskog,[3] kao jedan od prvih spomenika u Hrvatskoj restauriran po načelima prezentacije svih stilskih slojeva.[4]

Tijekom povijesti bila je župna crkva, jedno vrijeme i zatvor, skladište, sklonište vojnika. Od uspostave Bjelovarsko-križevačke biskupije 2009. godine, postaje konkatedrala biskupije.[5]

Posebna vrijednost je mramorni oltar sv. Križa iz 1756. godine rad ljubljanskog kipara talijanskog porijekla Francesca Robbe. Nekada je taj oltar bio u zagrebačkoj katedrali, ali je nakon njene obnove odudarao od ostatka inventara pa je zalaganjem Križevčana na kolima prebačen u Križevce. Oltar je remek-djelo kiparstva kasnog baroka i izuzetno vrijedan spomenik crkvene umjetnosti. Isklesan je od trobojnog mramora – crnog, žutog i bijelog. Glavni motiv je Raspeti Krist, s lijeve strane je motiv Mojsija sa zmijom, a desno Abrahamove žrtve. Primjećuje se dvosmjerni kontrast u oblikovanju posve glatkih, velikih, mekanih, zaobljenih ploha kao zatvorenih oplošja prema otvorenim, reljefno bogatim oplošjima s bogatom igrom svjetla i sjene.[6]

Crkvu spominje i Antun Gustav Matoš u svom putopisu "Oko Križevaca".

Vjeruje se, da se u crkvi održao Krvavi sabor križevački, povijesni događaj koji se dogodio 27. veljače 1397., u kojemu je tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund, na prijevaru pobio hrvatskog bana i prisutno plemstvo. Tu temu prikazuje slika hrvatskog slikara Otona Ivekovića, koja se nalazi u crkvi.

IzvoriUredi

  1. Žulj, Nikola: Križevci i Kalničko prigorje, umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda Križevci 2006.
  2. Crkve Preuzeto 20. srpnja 2011.
  3. Križevci.eu - lokacije / crkva sv. križa Preuzeto 20. srpnja 2011.
  4. Horvat-Levaj, Katarina: Crkva sv. Križa u Križevcima Radovi instituta za povijest umjetnosti, 12-13, Zagreb, 1988.-1989.
  5. Konkatedrala Svetoga križa u Križevcima Preuzeto 20. srpnja 2011.
  6. Damjanov, Jadranka: Likovna umjetnost, II. dio, Školska knjiga, Zagreb 1995.

Također pogledajteUredi