Križevačko veliko spravišče
Križevačko veliko spravišče, hrvatska je kulturno-povijesno-turistička manifestacija i tradicijska pučka svečanost koja se održava u Križevcima od 1968. godine prvoga vikenda u mjesecu lipnju.
Manifestacija se temelji na Križevačkim štatutima i legendi iz 14. stoljeća o pomirbi kalničkih šljivara i križevačkih purgera.[1] Prema legendi, ponos i netrpeljivost vladali su između križevačkih obrtnika, koji su bili ponosni na gradsko podrijetlo i kalničkih seljaka, koji su dobili plemićke naslove od kralja Bele IV., jer su mu pomogli hraneći njega i njegovu pratnju šljivama, dok je bio u nevolji na Staromu gradu Kalniku. Nakon ljubavi mladog Kalničana i mlade Križevčanke, Kalničani i Križevčani odlučili su se pomiriti te su napravili gozbu, koja je trajala tri dana i noći. Kalničani su dovezli vino, a Križevčani dali dva vola.[2]
U cijelom ceremonijalu postoje i glavne uloge: križevački notarijuš, kalnički kaštelan, varoški sudac, "fiškuš", "vunbacitelj" i dr.[3] Organizira se i Viteški turnir kralja Bele IV.[4]
Današnja manifesticija nastala je na temelju te legende i promovira tradiciju, stare obrte i zanate, promiče razvoj turizma, očuvanja starih običaja, folklora, domaćih jela i vina i sl.
Izvori uredi
- ↑ Žulj, Nikola: Križevci i Kalničko prigorje, umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda: Križevci, 2006.
- ↑ Križevačko veliko spravišće krizevci.hr. Grad Križevci. Preuzeto 21. srpnja 2011.
- ↑ Spravišće krizevci.net. Preuzeto 21. srpnja 2011.
- ↑ Križevačko veliko spravišće kckzz.hr. Koprivničko-križevačka županija. Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. lipnja 2011. (Wayback Machine) Preuzeto 21. srpnja 2011.