Kukuvija drijemavica
Kukuvija (Tyto alba) je vrsta sove iz porodice Kukuvije (Tytonidae).
| Kukuvija drijemavica | |
|---|---|
 Mužjak T. a. alba | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Podrazred: | Neornithes |
| Infrarazred: | Neognathae |
| Nadred: | Neoaves |
| Red: | Strigiformes |
| Porodica: | Tytonidae |
| Potporodica: | Tytoninae |
| Rod: | Tyto |
| Vrsta: | T. alba |
| Dvojno ime | |
| Tyto alba (Scopoli, 1769.) | |
| Raspon | |
 Rasprostranjenost kukuvije | |
| Sinonimi | |
| Lechusa stirtoni Miller, 1956. Strix alba Scopoli, 1769 | |
IzgledUredi
Kukuvija, kao i sve sove, ima veo oko očiju, kojeg čini radijalno raspoređeno perje. Kod ove je vrste je taj veo bijel i srcastog oblika. Kukuvija je srednje veličine, a sa nogama je duga oko 35 cm. Ženke su krupnije od mužjaka, a prosječna težina im iznosi oko pola kilograma. Leđa su joj narančastosiva sa sivim točkama, a donja strana bijela.
Letom i oblikom krila sliči šumskoj ušari.
ArealUredi
Ova je vrsta najšire rasprostranjena kopnena ptica na svijetu; nema je samo na Antarktiku.
Način životaUredi
.jpg)
Može se pronaći i na selu i u gradu, i na livadama i u pustinjama i u močvarama, te na svim mjestima gde može saviti gnijezdo i naći dovoljno hrane.
Znak za uzbunu je vrisak.
Razmnožavanje i gniježđenjeUredi
Mužjak se udvara ženki tako što je hvata i oblijeće oko nje. Svadbeni zov kod oba spola je vrlo vrištav, promukli krik (dug 2 sekunde). U letu je različit po jakosti i naglasku , pa je ženkin prigušeniji.
Do parenja će doći samo u sezoni kada ima dovoljno hrane. Često se gnijezdi na starim, napuštenim i usamljenim seoskim kućama, ali će se radije useliti u staro, nego napraviti novo gnijezdo.
Ženka leži na jajima (obično ih je 4-6), koje ne snese istovremeno, pa se ni mladi ne ispile istovremeno. Ovo omogućava roditeljima da uz manje napora nabave hranu. Mlade sove prvi put polijeću iz gnijezda tek nakon navršenih 7-10 tjedana po rođenju, ali se i dalje vraćaju u roditeljsko gnijezdo. Osamostaljuju se sa tri mjeseca, a spolno sazrijevaju sa deset mjeseci. Pošto žive u prosjeku nešto duže od godinu dana, na svijet donesu samo jednu ili dvije generacije mladih. Često stradaju kao plijen drugih grabljivica, kao što su zmije ili druge vrste sova.
IshranaUredi
Lovi uglavnom noću. Ima dobar "noćni vid", ali se prilikom lova oslanja više na oštar sluh. Pošto su uši asimetrično postavljene, lako mogu locirati plijen, čak i kad je dobro skriven. Može se nečujno prikradati, a plijen grabi kandžama, a pri hvatanju kljunom probija lubanja. Smatra se korisnom pticom jer tamani štetočine kao što su miševi i voluharice. Poput drugih sova, ne može probaviti dlaku i kosti, te ih izbacuje kao izbljuvke loptastog oblika - tzv. galice.
Mladi mole hranu šupljim hrkanjem.