Kukuvija drijemavica

Kukuvija (lat. Tyto alba) je vrsta sove iz porodice Kukuvije (Tytonidae).

Kukuvija drijemavica
Mužjak T. a. alba Glasanje kukuvije snimljeno u Cardiganshireu u Walesu
Status zaštite
Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)
Sistematika
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Aves
Podrazred:	Neornithes
Infrarazred:	Neognathae
Nadred:	Neoaves
Red:	Strigiformes
Porodica:	Tytonidae
Potporodica:	Tytoninae
Rod:	Tyto
Vrsta:	T. alba
Dvojno ime
Tyto alba (Scopoli, 1769.)
Raspon
Rasprostranjenost kukuvije
Sinonimi
Lechusa stirtoni Miller, 1956. Strix alba Scopoli, 1769 Strix pratincola Tyto delicatula (Gould, 1837)

Tyto alba guttata

Izgled

Kukuvija, kao i sve sove, ima veo oko očiju, kojeg čini radijalno raspoređeno perje. Kod ove je vrste je taj veo bijel i srcastog oblika. Kukuvija je srednje veličine, a s nogama je duga oko 35 cm. Ženke su krupnije od mužjaka, a prosječna težina im iznosi oko pola kilograma. Leđa su joj narančastosiva sa sivim točkama, a donja strana bijela.

Letom i oblikom krila sliči šumskoj ušari.

Areal

Ova je vrsta najšire rasprostranjena kopnena ptica na svijetu; nema je samo na Antarktiku.

Način života

Može se pronaći i na selu i u gradu, i na livadama i u pustinjama i u močvarama, te na svim mjestima gde može saviti gnijezdo i naći dovoljno hrane.

Znak za uzbunu je vrisak.

Žive do 14 godina.

Razmnožavanje i gniježđenje

Mužjak se udvara ženki tako što je hvata i oblijeće oko nje. Svadbeni zov kod oba spola je vrlo vrištav, promukli krik (dug 2 sekunde). U letu je različit po jakosti i naglasku, pa je ženkin prigušeniji.

Do parenja će doći samo u sezoni kada ima dovoljno hrane. Često se gnijezdi na starim, napuštenim i usamljenim seoskim kućama, ali će se radije useliti u staro, nego napraviti novo gnijezdo.

Ženka leži na jajima (obično ih je 4-6), koje ne snese istovremeno, pa se ni mladi ne ispile istovremeno. Ovo omogućava roditeljima da uz manje napora nabave hranu. Mlade sove prvi put polijeću iz gnijezda tek nakon navršenih 7-10 tjedana po rođenju, ali se i dalje vraćaju u roditeljsko gnijezdo. Osamostaljuju se s tri mjeseca, a spolno sazrijevaju s deset mjeseci. Pošto žive u prosjeku nešto duže od godinu dana, na svijet donesu samo jednu ili dvije generacije mladih. Često stradaju kao plijen drugih grabljivica, kao što su zmije ili druge vrste sova.

Ishrana

Lovi uglavnom noću. Ima dobar "noćni vid", ali se prilikom lova oslanja više na oštar sluh. Pošto su uši asimetrično postavljene, lako mogu locirati plijen, čak i kad je dobro skriven. Može se nečujno prikradati, a plijen grabi kandžama, a pri hvatanju kljunom probija lubanja. Smatra se korisnom pticom jer tamani štetočine kao što su miševi i voluharice. Poput drugih sova, ne može probaviti dlaku i kosti, te ih izbacuje kao izbljuvke loptastog oblika - tzv. galice.

Mladi mole hranu šupljim hrkanjem.

Izvori

• Kukuvija drijemavica  Inačica izvorne stranice arhivirana 22. listopada 2007.
• Zaštita kukuvije u Baranji

Vanjske poveznice

• Leteće mišolovke čiste polja  Inačica izvorne stranice arhivirana 7. svibnja 2009.