Kumanovo je grad koji se nalazi na sjeveru Republike Sjeverne Makedonije, na važnom križanju puteva, između Srbije (sjever), Bugarske (istok) i Grčke (jug).

Kumanovo
Куманово
Kumanovo
Osnovni podaci
Država Sjeverna Makedonija
Općina Općina Kumanovo
Stanovništvo 105.484 (2002)
Površina 509,48 km²
Gustoća stanovništva 207,04/km²
Visina 340 m
Koordinate 42°13′N 21°7′E / 42.217°N 21.117°E / 42.217; 21.117
Poštanski broj 1300
Pozivni broj 031
Registarska oznaka KU
Gradonačelnik Zoran Damjanovski
Službena stranica www.kumanovo
Karta
Kumanovo na zemljovidu Sjeverne Makedonije
Kumanovo
Kumanovo
Kumanovo na zemljovidu Sjeverne Makedonije

Grad Kumanovo ima oko 80 000 stanovnika (1996.), i treći je po veličini grad u Sjevernoj Makedoniji. Kumanovo je upravno sjedište Općine Kumanovo (ta teritorijalna podjela odgovara hrvatskom pojmu županija) koja je jedna je od najvećih u Sjevernoj Makedoniji.

Povijest

uredi

U 11. stoljeću, na valu velikih provala nomadskih azijskih plemena na teritorij Bizanta (Istočno rimsko carstvo) kroz ove krajeve provaljuju i Pečenezi, Uzi, i Kumani, po ovim posljednjima je najvjerojatnije Kumanovo i dobilo ime. Kumanovo se kao naselje spominje već 1519. godine, tada je bilo samo selo u tzv - Nagoričkoj nahiji (Otomanski teritorijalni ustroj), koja je pak spadalo u Ćustendilski sandžak. U to doba Kumanovo je kao naselje imalo samo 52 obitelji/kuća s oko 300 stanovnika. Na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće Kumanovo je preraslo u grad i postalo administrativni centar - Kumanovske nahije. U XVII st. grad postaje sjedište velike pobune protiv otomanske vlasti za vrijeme Karpoševog ustanka (1689.). Nakon slamanja otpora, otomanske vlasti poduzele su velike represalije nad lokalnim stanovništvom ( pogubljenja, masovna preseljenja ), tako da su i grad i njegova okolica pali u stagnaciju, koja je trajala gotovo čitavo XVIII st. Mnogi stanovnici potražili su utočište u vrlo dalekim krajevima; Vojvodina, Ukrajina, Mađarska, na to podsjećaju toponimi naselja koje su osnovali u doseljenim krajevima.

Razvitak Kumanova, vezan je uz njegovu stočnu tržnicu - Tumbu, koja je inače i bila sinonim za sam grad (nalazila se u centru grada). Nagli razvoj te tržnice počeo je dolaskom željeznice u grad 1888., kada se moglo organizirati i prevoženje veće količine stoke, ili stočnih sirovina; kože, vune. Uz tu tržnicu rastao je i grad. Na početku XX st. pored Kumanova, (23. listopada, 1912.), odigrala se jedna od presudnih bitaka Prvog balkanskog rata - Kumanovska bitka, u kojoj je srbijanska vojska, pod komandom generala Radomira Putnika, odbacila otomanske snage i nakraju ih natjerala u povlačenje. Nakon toga Kumanovo je kao i ostali dio Makedonije dospio pod vlast Srbije.

U toku Prvog svjetskog rata, Kumanovo je bilo pod vlašću Bugarske (1914.1918.), a po završetku rata, pod vlašću Kraljevne SHS i Kraljevine Jugoslavije.

Za Drugog svjetskog rata, Kumanovo ponovo dolazi pod vlast Bugarske (1941.1944.). Otpor bugarskoj okupaciji u Kumanovu i okolici, počeo je vrlo rano, već 11. listopada 1941. pod vodstvom Hristijana Karpoša. Poslije početnih uspjeha otpora, ustanak je naglo zamro, zbog vrlo odlučnih bugarskih mjera, strijeljanja, uhićenja i prisilnih deportacija u koncentracijske logore (unutar Bugarske), velikog dijela stanovništva. Ustanak se ponovno razbuktao tek 1943. godine.

Po kapitulaciji Bugarske 1944., Kumanovo ulazi u sastav novoosnovane FNRJ, kasnije SFRJ. Od 1992. Kumanovo se nalazi u sastavu neovisne Republike Makedonije.

Kultura i gradske znamenitosti

uredi
 
Memorijalni centar ASNOM-a Pelince

U gradu koji je relativno novijeg datuma, značajni objekti su; Eski džamija ( izgrađena 1751. ), crkva Sv. Nikole ( podignuta 1851. na mjestu starije manje crkvice istog imena) od strane Andreja Damjanova, makedonskog graditelja.

  • Okolica Kumanova ima puno značajnije spomenike, najznačajniji je svakako crkva Sv. Georgi ( XI-XIV st.) u gradiću Staro Nagoričane, Manastir Karpino( XVI - XIX st.), blizu sela Orah, te manastrirska crkva Uzačašća Marijina u selu Matejče, crkvica Sv. Petka u selu Mlado Nagoričane.
  • Okolica Kumanova prepuna je tragova života iz najstarijih vremena. Najznačajnija nalazišta su; Gradište iz brončanog doba( blizu sela Pelince ), neolitska naseobina ( pokraj sela Mlado Nagoričino), rimsko groblje Drezga ( pored sela Lopate ).
  • Pored Kumanova, na lokaciji Zebrnik (kod sela Mlado Nagoričino), nalazi se spomenik srpskim vojnicima, palim u Kumanovskoj bitci za Prvog balkanskog rata.
  • Veliko otkriće priredio je arheolog Jovica Stankovski, otkrivši 2001.g. 4 000 g. stari megalitski astronomski observatorij na nalazištu Kokino, oko 30 km sjeveroistočno od Kumanova. Njegovo otkriće prihvatili su i relevatni znanstveni krugovi, američka NASA, smjestila je njegov observatorij na četvrto mjesto sličnih nalaza ( iza Stonehenge itd.).
  • Nedaleko Starog Nagoričana, u selu Pelince, na granici sa Srbijom izgrađeno je izletište i Memorijalni centar ASNOM-a.

Gospodarstvo

uredi

Kumanovo se je značajnije počelo razvijati tek od 19. st. kada je kroz njega prošla željeznička pruga( 1888.) barona Hirscha, Solun - Skopje - Beograd. Tada je postao regionalni trgovački i zanatski centar, a i broj stanovnika mu se ubrzano uvećavao. Nagli industrijski razvoj grad je doživio u drugoj polovici 20 stoljeća. U gradu djeluje ; duhanska, metalna, drvna, tekstilna i obućarska industrija. I dan danas je prilično jak industrijski centar i administrativno - trgovačko sjedište poljoprivredno-stočarskog kraja.

Gradovi prijatelji

uredi

Vanjske poveznice

uredi