Valletta

(Preusmjereno s La Valletta)

Valletta (kolokvijalno: Il Belt = "Grad") je glavni grad Malte. U Valletti se nalaze brojne znamenite građevine od 16. stoljeća naovamo koje su izgrađene za vrijeme kada su otokom vladali Ivanovci. Tako grad odiše umjetničkim stilovima kao što su: manirizam, barok (dominantan), neoklasicizam, ali i moderni funkcionalizam u područjima obnovljenima nakon stradanja u Drugom svjetskom ratu. Zbog tog bogatstva Valletta je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1980. godine.

Valletta
Il-Belt Valletta
Pogled na Vallettu s mora
Pogled na Vallettu s mora
Pogled na Vallettu s mora
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Nadimak: Superbissima (Najponosnija)
Geslo: Ċittà Umilissima (Grad skrušenosti)
Koordinate: 35°53′N 14°30′E / 35.883°N 14.500°E / 35.883; 14.500
Država Malta
Vlast
 - Gradonačelnik Alexiei Dingli (PN)
Površina
 - Ukupna 0,8 km²
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 6.098
 - Gustoća 7.622,5 stanovnika/km²
 - Metropolitansko područje 368.250
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Službena stranica cityofvalletta.org
Zemljovid
Položaj Vallette na Malti
Položaj Vallette na Malti

Položaj Vallette na Malti

Ime uredi

Službeno ime koje je Red svetog Ivana dao gradu bilo je Humillima Civitas Valletta – grad posvećen poniznosti, međutim zbog svojih bastiona i tvrđava, zajedno s ljepotom baroknih zgrada duž uzanih ulica, postao je poznat kao Superbissima – „Veličanstveni“ među vladajućim kućama Europe. Na malteškom on se uobičajeno naziva Il-Belt, što jednostavno znači „Grad“.

Povijest uredi

Kamen temeljac grada Valletta postavio je Veliki majstor Reda svetog Ivana, Jean Parisot de la Valette, 28. ožujka 1566. Red (koji je bio dugo upravljao gradom i otokom) odlučio je osnovati novi grad na poluotoku Scebberras odmah poslije okončanja velike opsade Malte, da bi učvrstio poziciju reda na Malti – „malteških vitezova“. Grad je projektirao Francesco Lapparelli, dok je najvažnije zgrade sagradio Gerolamo Cassar. Valletta je zato grad s mnogim zgradama iz 16. stoljeća i kasnije, ali najveći broj ih je izgrađen u vrijeme Vitezova svetog Ivana iz Jeruzalema (Vitezova hospitalaca ili Malteških vitezova).

Poslije vitezova i kratke vladavine Francuza, sljedeći period veće gradnje bio je za vrijeme britanske vladavine. Vrata su proširena, zgrade rušene i ponovo zidane, kuće proširivane i instalirani uređaji za gradske potrebe. Međutim, čitav grad i njegova infrastruktura su oštećeni u zračnim napadina za vrijeme Drugog svjetskog rata, a veličanstvena zgrada opere, izgrađena u 19. stoljeću na ulazu u grad, srušena je. Grad ima brojne znamenite kafiće, mjesta za sastanke, restorane, banke, hotele i vladine zgrade. Postoje i javni vrtovi s kojih se pruža veličanstven pogled na Veliku luku i okolicu.

Panorama Vallette sa Sliema

Znamenitosti uredi

Grad Valletta
  Svjetska baštinaUNESCO
 
Država  Malta
Godina uvrštenja1980. (4. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, vi
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:131
Koordinate35°53′52″N 14°30′45″E / 35.8978°N 14.5125°E / 35.8978; 14.5125 (WD)
 
 
Valletta

Poluotok Valletta, koje okružuju dvije prirodne luke, Marsamxett i Velika luka, je najveća luka na Malti, s dokovima na Marsi, terminalom za putničke brodove koji je nedavno sagrađen u Velikoj luci, duž starih gradskih zidina s prodavaonicama koje je sagradio Veliki majstor Pinto.

Grad ima nekoliko zgrada od izuzetne povijesne važnosti koje su danas na listi UNESCO-ove svjetske baštine:

  • Konkatedrala Svetog Ivana, u kojoj se nalaze najveća djela Caravaggia), je izgrađena 1572. godine (arhitekt maltežanin Gerolamo Cassar) kao samostanska crkva Ivanovaca, malteških vitezova.
  • Palača Auberge de Castille et Leon, bivša rezidencija malteških vitezova (koji su dolazili iz Kastilje, Leona i Portugala), a danas zgrada predsjednika vlade. Izvorno ju je izgradio malteški arhitekt Girolamo Cassar 1574. godine, a opsežno je obnovljena i modernizirana 1741. godine (Andrea Belli).
  • Utvrđenja koja su vitezovi sazidali da bi zaštitili grad od napada sastoje se od brojnih bastiona, polubastiona, ravelina i zidina koji dosežu i do 100 metara visine.
  • Palača Velikog majstora iz 1571. – 74. godine; danas sjedište Malteškog parlamenta i ured predsjednika Malte. Izvorno je izgrađena oko dva velika dvorišta kojima dominira skulptura Neptuna. Ima dva ulaza s prednje strane i jedan s Kraljičinog trga (Piazza Regina), zapadno od Nacionalne knjižnice. Njen arsenal, u stražnjem dijelu, posjeduje jednu od najboljih kolekcija srednjovjekovnog i renesansnog oružja u Europi.
  • Nacionalni muzej umjetnosti; rokoko palača iz 1570ih i bivše sjedište zapovjednika britanske sredozemne flote od 1789. god.
  • Kazalište Manoel (Teatru Manwel) je izgrađeno u samo deset mjeseci 1731. godine i jedno je od najstarijih operativnih kazališta u Europi.
  • Hospital Sacra Infermeria iz 1574. god. je bilo jedno od najcjenjenijih u renesansi.
  • Crkva Gospe od Pobjede bila je prva crkva na Malti, koja je sagrađena u Valletti nakon turske opsade.

Stanovništvo uredi

Stanovništvo Vallette je konstantno opadalo tijekom godina i danas ih ima tek trećina od nekadašnjeg broja. Ovaj proces se naročito ubrzao poslije Drugog svjetskog rata, kada se stanovništvo preselilo u okolna predgrađa, a sam grad je ostao centar trgovačkih i administrativnih aktivnosti Malte. Prema službenoj procjeni grad je 2005. godine imao je 7.048, a 2008. 6.098 stanovnika, što dokazuje trend opadanja poulacije.

Prijevoz uredi

Javni prijevoz na Malti koristi autobuse i odvija se uglavnom na linijama ka i od Vallette, preko terminala koji se nalazi odmah do ulaza u grad. Promet u samom gradu je ograničen,a neke glavne ulice su potpuno pretvorene u pješačke zone.

Kultura uredi

Praznik Svetog Pavla iz Tarsa se proslavlja u Valletti 10. veljače, dok se praznici Svetog Dominika, Svetog Augustina i Naše Gospe od Karmela slave tijekom cijele godine. Priređuje se i procesija Svete Rite.

Valletta je poznata i po istoimenom nogometnom klubu, jednom od najboljih klubova na otoku.

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Valletta

Vanjske poveznice uredi