Latvijci

Latvijci, Letonci, Leti[1] ili Lotiši,[2] narod u sjeveroistočnoj Europi s oko 2,27 milijuna pripadnika (2007.), od čega 1,245 milijuna u Latviji, pripadnici [[Baltički narodi|baltičke] skupine naroda], indoeuropske etnolingvističke porodice.

Zemljovid 1898.

Latvijci govore latvijskim jezikom. Po vjeroispovijedi su oko dvije trećine protestanti, a preko jedne četvrtine katolici.

U prošlosti su bili pod znatnim utjecajem finsko-ugarskih i ruskih plemena. Uz poljodjelstvo bave se stočarstvom, pčelarstvom i ribolovom. Naseljavaju mala raštrkana gospodarstva; drvene nastambe. Narodne pripovijetke i pjesme označavaju bogatstvo kulture.

Povezani članciUredi

Izvori i literaturaUredi

  1. Oton Knezović, ur. Josip Andrić, Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918., Knjiga 478., Hrv. knjiž. društvo sv. Jeronima, Zagreb, 1936., str. 16.
      »Na zapadu su im bili susjedi Germani, na sjeveru Balti (Litavci, Leti i Prusi), na sjeveroistoku Čudi (Fini), na jugoistoku u crnomorskim stepama Irani (Skiti), a na jugu u Karpatima Tračani.«
    (str. 16.)
  2. Juraj Križanić, et al.; priredio Josip Badalić, Hrvatska svjedočanstva o Rusiji, Suvremena naklada, Zagreb, 1945., str. 596.
      »Uz bijele moskovske drugarice od osam godina, tamo su veslali mali Mongoli i Tatari, Lotiši i Nijemci s Volge [...]«
    (str. 596.)


  Nedovršeni članak Latvijci koji govori o etnologiji ili etnografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.