Wikipedija

Levoča

grad u istočnoj Slovačkoj
Ovo je glavno značenje pojma Levoča. Za okrug pogledajte Okrug Levoča.

Levoča (mađ. Lőcse, njem. Leutschau) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj i upravno središte Okruga Levoča.

Levoča

Levoča s Marijanske gore

Grb
Država Slovačka
PokrajinaGrb Prešovski Prešovski
Vlast
 • GradonačelnikMiroslav Vilkovský
Površina [1]
 • Ukupna114,76 km2
Visina628[2]
Koordinate49°01′N 20°35′E / 49.017°N 20.583°E / 49.017; 20.583
Stanovništvo (2024) [3]
 • Entitet13 905
(121,15 stan./km2)[4]
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj054 01[2]
Pozivni broj+421 53[2]
Registarska oznakaLE
Stranicawww.levoca.sk
Zemljovid

Položaj Levoče na karti Slovačke

Povijesno središte grada ima romaničke zidine, mnoge renesansne građevine i najviši drveni izrezbareni oltar u Europi koji su 2009. godine upisani na UNESCO – v popis mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno sa spomenicima u gradu Spišské Podhradie.

Gradska vijećnica iz zraka
Stare gradske zidine

Zemljopis

uredi

Levoča leži na nadmorskoj visini od 570 metara i zauzima površinu od 64,042 km². Udaljena je od Poprada 25 km zapadno, od Prešova 50 km istočno, od Košica 90 km jugoistočno i od Bratislave 370 km jugozapadno.

Povijest

uredi
 
Trg majstora Pavla
Levoča, Spišský Hrad i pripadajući spomenici
  Svjetska baština – UNESCO
 
Država  Slovačka
Godina uvrštenja1993. (17. zasjedanje) prošireno 2009.
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:620
Koordinate49°01′22″N 20°35′26″E / 49.0228°N 20.5906°E / 49.0228; 20.5906
 
 
Levoča

Levoča se nalazi u povijesnoj pokrajini Spiš (mađarski: Szepes) koju su u 11. stoljeću osvojili Mađari, a nakon što su je opustošili Mongoli 1241./42., tu se naseljavaju Nijemci. Najsatariji spomen Levoča je iz 1249., a 1317. godine je dobio gradsku kraljevsku povelju.

Kako se nalazio na križanju trgovačkih putova između Poljske i Mađarske, grad je postao bogato trgovačko središte. Od 16. stoljeća do 1922. godine, Levoča je bila upravno središte provincije Spiš. Katastrofalni požari su uništili gotovo sve gotičke građevine 1550. i 1559. godine. Grad se obnavlja u renesansnom stilu (gradska vijećnica, crkva sv. Jakova, knjižnica, ljekarna, škola, dom zdravlja), a tiskara je osnovana 1624. godine. Grad je postao središte reformacije u Slovačkoj, a nakon protu-Habsburgških pobuna u 17. stoljeću počinje propadati. Propast je zajamčena kada je 1871. godine željeznica zaobišla Levoč samo 8 km južnije u naselje Spišská Nová Ves.

Trianonski sporazum je Levoč predao novoosnovanoj Čehoslovačkoj, a tijekom Drugog svjetskog rata Slovačkoj Republici kada je 981 Židov odveden u koncentracijske logore.

God. 1995. Levoču je posjetio papa Ivan Pavao II. gdje je na obližnjem svetištu, Marijanskom brdu (Mariánska hora), 2 km od središta grada koje se vidi otuda, održao misu za 650.000 hodočasnika.

Znamenitosti

uredi

Stari grad je okružen zidinama a glavna gradska vrata su Vrata Košice iz 15. stoljeća iza kojih se nalazi barokna Crkva sv. Duha i Novi franjevački samostan (1750.).

Gradski Trg majstora Pavla (Námestie Majstra Pavla) okružuju brojne dobro ošuvane kuće gradskog plemstva i tri najvažnija Levočka spomenika: masivna Gradska vijećnica (15. – 17. st.) koja je danas muzej, kupolna luteranska Evanđelistička crkva (1837.) i romanička katolička Crkva. sv. Jakova (Chrám svätého Jakuba) iz 14. stoljeća. Crkva sv. Jakova ima najviši drveni izrezbareni i oslikani gotički oltar u Europi (18.62 m) koji je izrezbario Majstor Pavao oko 1520. godine. Središte trga zauzima veliki metalni "Kavez srama" iz 17. stoljeća koji je služio za javno kažnjavanje zločinaca.

U ulici Kláštorská nalazi se crkva iz 14. stoljeća i ostaci Starog franjevačkog samostana koji je danas osnovna škola. U blizini su i gotička Poljska gradska vrata iz 15. stoljeća.

Od 1806. – 26. mađarski arhitekt Eger Antal Povolny je izgradio Veliku općinsku zgradu u klasicističkom stilu koji je odgovarao starim renesansnim zgradama Levoče i smatra se najljepšom Općinskom zgradom Mađarskog kraljevstva.

  •  
    Kavez srama
  •  
    Crkva sv. Jakova
  •  
    Oltar majstora Pavla
  •  
    Gradska vrata Košice
  •  
    Kuća obitelji Thurzo
  •  
    Općinska zgrada

Stanovništvo

uredi
Statistika stanovništva (10 godina)[5]
Godina:1994.2004.2014.2024.
Broj ljudi:13 54814 60414 78313 905
Razlika: +7,79 % +1,22 % −5,93 %
Statistika stanovništva[5]
Godina:2023.2024.
Broj ljudi:13 94413 905
Razlika:−0,27 %

Po popisu stanovništva iz 2005. godine grad je imao 14.677 stanovnika.[6]

Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 79,54%, ateista 9,01%, grkokatolika 3,87%, i luterena 1,61%.[6]

Gradovi prijatelji

uredi

Izvor

uredi
  1. ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  2. ↑ a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  4. ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_obc=AREAS_SK, v_om7014rr_ukaz=Rozloha (Štvorcový meter)]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  5. ↑ a b Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) [om7101rr_obce=AREAS_SK]. Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2025. Pristupljeno 31. ožujka 2025.
  6. ↑ a b Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 5. siječnja 2008.
  7. ↑ Prijateljski gradovi Łańcut i Levoča [neaktivna poveznica]

Vanjske poveznice

uredi

Ostali projekti

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Levoča
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Levoča&oldid=7134651"