Levoča
 Ovo je glavno značenje pojma Levoča. Za okrug pogledajte Okrug Levoča. |
Levoča (mađarski: Lőcse, njemački: Leutschau) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj i upravno središte Okruga Levoča.
| Levoča | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 49°01′N 20°35′E / 49.017°N 20.583°EKoordinate: 49°01′N 20°35′E / 49.017°N 20.583°E | |||
| Država |  Slovačka
| ||
| Pokrajina |  Prešovski
| ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Miroslav Vilkovský | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 64.042 km² | ||
| Visina | 570 m | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Grad | 14.677 | ||
| - Gustoća | 230 stan./km² | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 054 01 | ||
| Pozivni broj | +421 (0)53 | ||
| Registarska oznaka | LE | ||
| Službena stranica www.levoca.sk | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Levoče na karti Slovačke | |||
Povijesno središte grada ima romaničke zidine, mnoge renesansne građevine i najviši drveni izrezbareni oltar u Europi koji su 2009. godine upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi, zajedno sa spomenicima u gradu Spišské Podhradie.
ZemljopisUredi
Levoča leži na nadmorskoj visini od 570 metara i zauzima površinu od 64.042 km². Udaljena je od Poprada 25 km zapadno, od Prešova 50 km istočno, od Košica 90 km jugoistočno i od Bratislave 370 km jugozapadno.
PovijestUredi
| Levoča, Spišský Hrad i pripadajući spomenici | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO
| |
| |
| Slovačka
| |
| Godina uvrštenja: | 1993. (17. zasjedanje) prošireno 2009. |
| Vrsta: | Prirodno dobro |
| Mjerilo: | iv |
| Ugroženost: | ne |
| Poveznica: | http://whc.unesco.org/en/list/620 UNESCO |
Levoča se nalazi u povijesnoj pokrajini Spiš (mađarski: Szepes) koju su u 11. stoljeću osvojili Mađari, a nakon što su je opustošili Mongoli 1241./42., tu se naseljavaju Nijemci. Najsatariji spomen Levoča je iz 1249., a 1317. godine je dobio gradsku kraljevsku povelju.
Kako se nalazio na križanju trgovačkih putova između Poljske i Mađarske, grad je postao bogato trgovačko središte. Od 16. stoljeća do 1922. godine, Levoča je bila upravno središte provincije Spiš. Katastrofalni požari su uništili gotovo sve gotičke građevine 1550. i 1559. godine. Grad se obnavlja u renesansnom stilu (gradska vijećnica, crkva sv. Jakova, knjižnica, ljekarna, škola, dom zdravlja), a tiskara je osnovana 1624. godine. Grad je postao središte reformacije u Slovačkoj, a nakon protu-Habsburgških pobuna u 17. stoljeću počinje propadati. Propast je zajamčena kada je 1871. godine željeznica zaobišla Levoč samo 8 km južnije u naselje Spišská Nová Ves.
Trianonski sporazum je Levoč predao novoosnovanoj Čehoslovačkoj, a tijekom Drugog svjetskog rata Slovačkoj Republici kada je 981 Židov odveden u koncentracijske logore.
God. 1995. Levoču je posjetio papa Ivan Pavao II. gdje je na obližnjem svetištu, Marijanskom brdu (Mariánska hora), 2 km od središta grada koje se vidi otuda, održao misu za 650.000 hodočasnika.
ZnamenitostiUredi
Stari grad je okružen zidinama a glavna gradska vrata su Vrata Košice iz 15. stoljeća iza kojih se nalazi barokna Crkva sv. Duha i Novi franjevački samostan (1750.).
Gradski Trg majstora Pavla (Námestie Majstra Pavla) okružuju brojne dobro ošuvane kuće gradskog plemstva i tri najvažnija Levočka spomenika: masivna Gradska vijećnica (15.-17. st.) koja je danas muzej, kupolna luteranska Evanđelistička crkva (1837.) i romanička katolička Crkva. sv. Jakova (Chrám svätého Jakuba) iz 14. stoljeća. Crkva sv. Jakova ima najviši drveni izrezbareni i oslikani gotički oltar u Europi (18.62 m) koji je izrezbario Majstor Pavao oko 1520. godine. Središte trga zauzima veliki metalni "Kavez srama" iz 17. stoljeća koji je služio za javno kažnjavanje zločinaca.
U ulici Kláštorská nalazi se crkva iz 14. stoljeća i ostaci Starog franjevačkog samostana koji je danas osnovna škola. U blizini su i gotička Poljska gradska vrata iz 15. stoljeća.
Od 1806.-26. mađarski arhitekt Eger Antal Povolny je izgradio Veliku općinsku zgradu u klasicističkom stilu koji je odgovarao starim renesansnim zgradama Levoče i smatra se najljepšom Općinskom zgradom Mađarskog kraljevstva.
Kavez srama 
Crkva sv. Jakova 
Oltar majstora Pavla 
Gradska vrata Košice 
Kuća obitelji Thurzo
StanovništvoUredi
Po popisu stanovništva iz 2005. godine grad je imao 14.677 stanovnika.[1]
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 79,54% , ateista 9,01%, grkokatolika 3,87%, i luterena 1,61% .[1]
Gradovi prijateljiUredi
Litomyšl, Češka
Stary Sącz, Poljska- Łańcut, Poljska [2]
- Kalwaria Zebrzydowska, Poljska
Kestel, Mađarska
IzvorUredi
- ↑ 1,0 1,1 Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke pristupljeno 5. siječnja 2008.
- ↑ Prijateljski gradovi Łańcut i Levoča
Vanjske povezniceUredi
Ostali projektiUredi
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Levoča |