Travarstvo

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Travarstvo je znanost o korištenju ljekovitih biljaka u službenoj ili narodnoj medicini za liječenje bolesti ili očuvanje zdravlja ljudi. Koristi se veliki broj vrsta biljaka i posvećuje im se velika pažnja upravo u cilju pronalaženja boljih lijekova koji bi po organizam čovjeka bili što je moguće manje štetni.

Berba ljekovitih biljki

Vrt s ljekovitim biljkama u Tajlandu.

Znanost koja se bavi istraživanjem ljekovitog bilja, odnosno drogama biološkog porijekla naziva se farmakognozija.

Povijest

Povijest uporabe biljaka u liječenju tijesno je povezana s poviješću i razvojem ljudskog društva. Najstariji pisani dokumenti potječu iz Kine 3000 godina p. Kr. kada se znalo za brojne ljekovite biljake među kojima se neke i danas koriste, kao npr. rabarbara^{[potreban prijevod]} i cimet.

U izrazito stare sustave liječenja biljem spadaju i Indijska i Tibetanska Ajurvedska medicina te starogrčki sustav liječenja,koji su također bili bazirani na korištenju prije svega ljekovitih biljka, ali, kao i kod kineske tradicionalne medicine i tvari životinjskog i anorganskog porijekla.Treba naglasiti da se starogrčki medicinski sustav i dan danas koristi u nekim dijelovima Indije i Afganistana (poznat kao Unani Tibb ),te da je isti bio osnova liječenja biljem u Europi do sredine 18.stoljeća.

Još od davnina je u svim narodima poznato ljekovito djelovanje biljaka pa se to znanje prenosilo kroz narodno pamćenje sve do danas. Jedna od najpoznatijih biljaka, kojoj su osim ljekovitih pripisivana i sveta obilježja, bio je bosiljak. Godina 1806. obilježena je zaslugom njemačkog ljekarnika Friedricha Wilhelma Sertürnera, koji je prvi izolirao morfij iz opijuma, kao početak stručne farmakognozije.

Djelovanje

Prema farmakološkom djelovanju ljekovite biljke je moguće podijeliti u dvije skupine:

1. ljekovite biljke blagog djelovanja, kojima pripada veliki broj biljka koje su u širokoj i skoro svakodnevnoj uporabi kakve su primjerice kamilica, lipa, šipak i dr.
2. ljekovite biljke jakog djelovanja, toksične vrste od kojih se proizvode vrlo jaki otrovi kao npr. morfin, heroin, atropin i dr. i čija je uporaba i rukovanje (skladištelje, izrada preparata i davanje bolesnicima) zakonski propisana.

Prema načinu djelovanja na ljudski organizam najčešće se svrstavaju u nekoliko skupina:

1. biljke koje djeluju na rad srca i krvotoka;
2. biljke koje djeluju nadražujuće na živčani sustav;
3. biljke koje umirujuće djeluju na živčani sustav;
4. biljke za ublažavanje bolova;
5. biljke koje reguliraju rad probavnog sustava;
6. biljke koje olakšavaju iskašljavanje;
7. biljke koje ubrzavaju zarastanje rana.

U domaćim uvjetima od ljekovitog bilja mogu se pripremati različiti pripravci:

• čajevi
• tinkture, koje se pripremaju ekstrakcijom pomoću alkohola
• praškovi
• sokovi
• ulja
• masti

Lista ljekovitih biljaka i gljiva

Biljke koje sadrže alkaloide

Alkaloidi - aciklički ili karbociklički

• rusomača, smrdljiva pepeljuga, orlovi nokti, ljuta paprika

Alkaloidi - heterociklički

• kukuta, pasji peršin, ljulj, duhan, velebilje, bunika, kužnjak, žuta lupina, zanovijet, mak, rosopas, dimnjača, žutika, ražova glavnica, jedić, šimšir, gavez, ljekoviti pasji jezik, crvotočina

gorkoslad, repuh

Glikozidi

Biljke s glikozidima gorušičinog ulja

• crna gorušica, bijela gorušica, dragušac, češnjevka, crna rotkva

Biljke s cijanoglikozidima

• badem, lovorvišnja, sremza

Biljke s antraglikozidima

• aloja
• žestika
• rabarbara

Biljke s emodin-glikozidima

• žestika, kineska rabarbara, noćurak

Biljke s di- i trioksiantrakinon-glikozidima

• broć

Biljke sa srčanim glikozidima

• naprstak crveni, naprstak žuti, naprstak velelisni, naprstak vunasti, đurđica, snježnica, kukurijek, oleander,

Biljke sa saponinima

• sapunika, jaglac, krestušac, bršljan, zlatošipka, maćuhica, ljubica, breza, resulja, divlji kesten, šparoga, crni kim, strupnik, zob, kukuruz

Biljke s fenol glikozidima

• medvjetka, brusnica, vrba, končara, zlatošipka

Biljke s kumarinskim glikozidima

• kokotac, lazarkinja, vanili trava, jasen

Biljke s flavonskim glikozidima

• vrijes, trnina, rezeda, pasji trn, suncokret, lan

Biljke s indoksil glikozidima

• vrbovnik

Još neke biljke koje sadrže glikozide

• milica, tikvina crnoplodna, tikvina bijela, slak, pasji kupus, svilenica, željezarka, šafran, vrbica

Biljke koje sadrže tanin

• hrast lužnjak, hrast kitnjak, petoprsta, veliki dvornik, borovnica, petrovac, krvara, šumska jagoda, kupina, gospin plašt, pasja ruža, malina, blaženak, livadna iglica, šumska iglica, puzava ivica, križalina, betonika, dobričica, kadulja, noćurak, ciprej, rašak, čuvarkuća, livadni različak, joha, orah, kesten, ruj.

Biljke koje sadrže eterična ulja

• borovica, somina, tuja, vratić, povratić, kadulja, pelin, divlji pelin, božje drvce, oman, kopitnjak, iđirot, arnika, neven, anđelika, kravojac, medvjeđi dlan, kamilica, rimska kamilica, stolisnik, timijan, majčina dušica, komorač, anis, kim, korijander, broska, paprena metvica, vodena metvica, čubar, primorski vrisak, mravinac, mažuran, matičnjak, lavanda, ružmarin, blaženak, peršin, ljupčac, lovor, ruta, paprac, zečji trn, mrkva, kantarion, bazga, lipa, valerijana, češnjak, medvjeđi luk, Luk

Biljke koje sadrže bezdušične gorke tvari,ili druge bezdušične tvari

• srčanik, kičica, gorka djetelina, blaženi čkalj, cikorija, marulja, kukuta, loćika, hmelj, konoplja, paprat, mlječika, sasa, zlatica, kaljužnica, uspravna škrbutina, škrbutina, kopriva, likovac, jarebika, glog, lan, maslačak

Biljke koje sadrže nealkaloidne i neglikozidne dušične spojeve

• vučja stopa, jesenski mrazovac, imela, akacija, grah

Bijke koje sadrže sluz

• kaćun, sljez, trandovilje, crni sljez, divizma, podbjel, plućnjak, islandski lišaj, perunika, lan, piskavica, divlja jabuka

Biljke bogate organskim kiselinama

• kiselica, malina, vinova loza

Biljke s djelotvornim tvarima anorganskog podrijetla

• silicijeva kiselina: preslica, oputina
• jod : ljekovita potočarka
• sol: solnjača
• radij:^{[zar radij, je li to moguće ][nedostaje izvor]} vodena leća

Bilje koje sadrže vitamine kao glavnu djelotvornu tvar

• pasja ruža, crni ribiz

Biljke koje sadrže slabo ispitane ili nepoznate djelotvorne tvari

• kozja krv, crvena bazga, abdovina, kalina, ligustrum, bukva, božikovina, kurika, kozlac, zebrica, pijana borovnica, smilje, konopljika, artičoka, livadna krabuljica, steža, rosika, vučja noga, srčanica, bundeva, oslad, prava heljda

Ljekovite gljive

• hrastova sjajnica, zec gljiva, hericium coralloides, piptoporus betulinus, šitake Lentinus edodes, agaricus subrufescens, auricularia auricula judae, trametes versicolor, ophiocordyceps sinensis

Dodatna literatura

• Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.
• Aronson, Jeff; Siegfried Bäumler. 2010. Heilpflanzenpraxis heute: Porträts, Rezepturen, Anwendung. Urban & Fischer bei Elsevier. München. ISBN 978-3-437-57271-5
• Ulrich Jürgen Heinz: Das Handbuch der modernen Pflanzenheilkunde, Verlag Hermann Bauer, Freiburg im Breisgau 1984 ISBN 3-7626-0276-X
• Braun, Lesley; Cohen, Marc. 2007. Herbs and Natural Supplements: An Evidence-Based Guide. Elsevier. ISBN 9780729537964
• Crellin, J.K. i dr. 1990. Herbal Medicine Past and Present: A reference guide to medicinal plants. Duke University Press. ISBN 9780822310198
• Lewis, Walter H. 2003. Medical Botany: Plants Affecting Human Health. John Wiley & Sons. ISBN 9780471628828
• The Pharmacological Potential of Mushrooms. Evid Based Complement Alternat Med. 2 (3): 285–99. 2005. doi:10.1093/ecam/neh107. PMC 1193547. PMID 16136207. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. travnja 2009. Pristupljeno 2. srpnja 2014.
• Newall, Carol A. i dr. 1996. Herbal medicines: a guide for health-care professionals. Pharmaceutical Press. ISBN 9780853692898

Vanjske poveznice

• Plants for a future database