Otvori glavni izbornik


Ljudevit Farkaš Vukotinović (Zagreb, 13. siječnja 1813. - Zagreb, 17. ožujka 1893.), bio je hrvatski književnik, političar, državni činovnik, znanstvenik i gospodarstvenik.[1]

Ljudevit Vukotinović
Vukotinovic.jpg
Ljudevit Vukotinović
Rođenje 13. siječnja 1813.
Smrt 17. ožujka 1893.
Zanimanje književnik i političar
Nacionalnost Hrvat

Sadržaj

ŽivotopisUredi

 
Ljudevit Vukotinović, spomen-ploča na rodnoj kući

Ljudevit Vukotinović rođen je u Mletačkoj ulici br. 10, u Zagrebu, 1813. godine. Njegovi pretci potječu iz Madžarske gdje su bili posjednici.[1] Jedan je od hrvatskih preporoditelja. Okušao se kao pjesnik, novelist i dramatičar, a bavio se i botanikom i mineralogijom. Filozofiju je studirao u Szombathelyu, a pravo u Zagrebu i Požunu, gdje je i diplomirao.[2]

Zajedno s Josipom Kalasancijem Schlosserom objavljuje 1869. godine grandiozno djelo Flora Croatica, svojevrsni kompendij biljnih vrsta u Hrvatskoj. Zalagao se za otkup i objavljivanje radova Stjepana Schulzera Miggenburškog, tada najboljeg hrvatskog mikologa.

Također, bio je istaknuti istraživač na području prirodoslovlja. Pisao je o geološkim odnosima u Lici, Samoboru, Zagrebu i Moslavačkoj gori. Autor je prve hrvatske geološke karte. Bio je jasno oprijedjeljeni evolucionist.

Veliki župan križevački bio je od 1861. do 1867. godine. Dana 1. siječnja 1867. godine izabran je među prvima za pravog člana JAZU.

O njegovim životnim postulatima govori misao koju je zabilježio u svojim memoarskim zapisima Mađaronstvo u Hrvatskoj:

  „Čim bude Hrvatska više učila i radila, tim će više znati, više valjati, i tim će si također prokrčiti put sigurniji za bolju budućnost svoju.”
([3])

Književno stvarateljstvoUredi

Svoj književni rad započeo je u Danici u kojoj je 1835. godine objavio prvu ilirsku davoriju Pěsma Horvatov vu Glogovi leto 1813., poznatu po stihu "Nek se hrusti šaka mala".[2]

DjelaUredi

Nepotpun popis:

Lirika i drameUredi

  • Golub: igrokaz vu chetireh zpeljavanjih, Vu Zagrebu : Pritizkano pri Ferenczu Suppanu, 1832.
  • Pervi i zadnji kip: turobna igra v jednom zpelaju, Požun (Bratislava), 1833.
  • Pěsme i pripovědke, U Zagrebu : Tiskom k. p. i. tiskarne dra. Ljudevita Gaja, 1838.
  • Pěsme i pripovědka, U Zagrebu : Tiskom k. p. i. tiskarne dra. Ljudevita Gaja, 1840.
  • Ruže i tarnje: pěsme, U Zagrebu : tiskom Fr. Župana, 1841.
  • Pěsme domorodne (Pěsmarica), Sbirka 1, Zagreb, 1842.
  • Prošastnost ugarsko-horvatska: historičke novele, U Zagrebu : tiskom Fr. Suppana, kr. pov. knjigotiskara i knjigotaržca, 1844.
  • Pěsme, U Zagrebu : Tiskom Ljudevita Gaja, 1847.
  • Trnule: pjesme / od Ljudevita Vukotinovića, U Zagrebu : troškom A. Jakića, 1862.

OstaloUredi

  • Něšto o školah pučkih: rěč u svoje vrěme / od Ljudevita Vukotinovića, U Zagrebu : tiskom i troškom Franje Supana c. kr. p. knjigotiskara i knjigotaržca, 1844.
  • Pravni odnos Kraljevine Slavonije prema Ugarskoj (Regni Slavoniae erga Hungarium legalis correlatio), 1845.
  • Někoja glavna pitanja našeg vrěmena / od Ljudevita Vukotinovića. U Zagrebu : Tiskom Franje Župana, 1848.
  • Godina 1850 u Hervatskoj i Slavonii, U Zagrebu : Tiskom Franje Župana, 1851.
  • Pametarka: gospodarom u Hrvatskoj i Slavonii / od Ljudevita Farkaš-Vukotinovića, [Zagreb] : Tiskom narodne tiskare dra. LJ. Gaja, 1858.

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 Jelena Borošak-Marijanović, Ljudevit Vukotinović — književnik, političar, državni činovnik i znanstvenik // Cris: Časopis Povijesnog društva Križevci, sv. V, br. 1, (2003.), str. 28. - 35., (Hrčak), str. 28.
  2. 2,0 2,1 Vukotinović, Ljudevit, enciklopedija.hr, pristupljeno 10. siječnja 2019.
  3. Jelena Borošak-Marijanović, Ljudevit Vukotinović — književnik, političar, državni činovnik i znanstvenik // Cris: Časopis Povijesnog društva Križevci, sv. V, br. 1, (2003.), str. 28. - 35., (Hrčak), str. 34.


    Nedovršeni članak Ljudevit Vukotinović koji govori o hrvatskom književniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.